CRBC dobio 827 miliona za dionicu auto-puta od Podgorice do Mateševa, čeka se arbitraža u Cirihu

Svi tehnički nedostaci otklonjeni do dobijanja upotrebne dozvole 20. marta, a sve ostale nedostatke rok 13. jul Nezavisni nadzor priznao opravdano kašnjenje od 47 dana, ukupno iznosilo tri godine i dva mjeseca

28836 pregleda 7 komentar(a)
U toku tri sudska postupka: Izgled korita Tare prilikom izgradnje, Foto: MANS
U toku tri sudska postupka: Izgled korita Tare prilikom izgradnje, Foto: MANS

Kompaniji CRBC do sada je isplaćeno 827,3 miliona eura za izgradnju dionice auto-puta od Podgorice do Mateševa po osnovnom ugovoru i svim aneksima, od ukupno ugovorenih 859 miliona eura. Arbitražni postupci zbog prekoračenja rokova i naknadih radova se tek očekuju.

Svi tehnički nedostaci su ispravljeni zbog čega 20. marta dodijeljena upotrebna dozvola, dok za ostale nedostatke ostaje rok do 13. jula. CRBC je ispunio sve obaveze o saniranju šteta u koritu rijeke Tare nastale tokom izgradnje, dok je izvještaj o monitoringu biodiverziteta Tare pokazao da je on bolji nego prije početka radova 2016. godine.

Sve to navedeno je u odgovorima na pitanja koja su “Vijesti” dobila od Ministarstva saobraćaja i pomorstva, Monteputa i Agencije za zaštitu prirode.

Ministarstvo saobraćaja dobilo je upotrebnu dozvolu za ovu dionicu 20. marta ove godine, 20 mjeseci nakon okončanja radova i početka tesnog perioda.

“U skladu sa odredbama propisa kojim se uređuje izgradnja objekata, upotrebna dozvola predstavlja potvrdu da je auto-put izgrađen u skladu sa građevinskom dozvolom i revidovanim glavnim projektima, a što je potvrđeno od strane Komisije za tehnički pregled. U skladu sa zakonom, korišćenje složenog inženjerskog objekta nije dozvoljeno prije dobijanja upotrebne dozvole, osim u slučajevima probnog rada ili funkcionalnog ispitivanja ugrađene opreme. S obzirom da je završen postupak dobijanja upotrebne dozvole, auto-put više nije u režimu probnog rada”, naveli su iz Ministarstva.

Iz Monteputa, državnog preduzeća koje je u julu 2022. godine preuzelo upravljanje ovom dionicom, navode da izdavanje upotrebne dozvole podrazumijeva da nema tehničkih nedostataka koji utiču na sigurnost i funkcionalnost objekta za koji se izdaje, odnosno da je objekat podoban za upotrebu.

“U toku probnog rada otklonjeni su uočeni nedostaci i vršena su funkcionalna ispitivanja od strane izvođača radova u saradnji sa nadzornim organom i investitorom. Period za otklanjanje nedostataka, shodno ugovoru traje do 13. 7. 2024., tokom kojeg izvođač otklanja evidentirane nedostatke o svom trošku”, naveli su iz Monteputa.

Ova dionica auto-puta svečano je otvorena 13. jula 2022. godine, a rok završetka iz osnovnog ugovora bio je maj 2019, odnosno sa tri godine i dva mjeseca kašnjenja. Iz CRBC-ija su prethodnih godina Vladi ispostavljali dodatne račune za plaćanja.

“Postoji više ispostavljenih potraživanja od strane izvođača radova, kojim traže produžetak roka za završetak radova i dodatna plaćanja. Međutim, sva do sada ispostavljena potraživanja, izuzev potraživanja usljed Covida 19 kada je izvođaču od strane Inženjera (nezavisni nadzor) odobren produžetak roka od 47 dana, su odbijena kao neosnovana. U skladu sa Fidic ugovorom, ugovorne strane imaju pravo da ukoliko su nezadovoljne odlukom inženjera, pokrenu sporove pred Komisijom za rješavanje sporova, odnosno u konačnom pred arbitražom tj. Trgovinskom komorom u Cirihu. Do sada nemamo okončanih sporova”, naveli su iz Ministarstva saobraćaja.

Iz Monteputa, takođe navode da “postoji određeni broj ispostavljenih potraživanja od strane izvođača radova koja se odnose ili na produženje roka ili na dodatna plaćanja”.

“Jedino je potraživanje usljed COVID 19 prihvaćeno od strane nadzornog organa u dijelu produženja roka za 47 dana, dok su sva ostala potraživanja odbijena od strane nadzornog organa. Izvođač ima pravo da pokrene sporove pred komisijom za rješavanje sporova ukoliko je nezadovoljan navedenim odlukama. Ove aktivnosti izvođača očekujemo u narednom periodu”, naveli su iz Monteputa.

Poreska uprava je krajem prošle godine CRBC stavila na crnu listu zbog duga za PDV-a od 11 miliona eura, što je u međuvremenu potvrdilo u drugostepenom postupku Ministarstvo finansija.

Trava sama ozelenila, ribe se same vratile

Zbog radova u koritu rijeke Tare iz nevladinog sektora je podnijeto više prijava protiv CRBC-ija, a trenutno su u toku tri sudska postupka.

Kineska kompanija bila je obavezna da vrati korito Tare u pređašnje stanje, a u tome je nadzirala Agencija za zaštitu životne sredine.

“Za potrebe vraćanja u projektovano stanje regulacije rijeke Tare u zoni petlje ‘Mateševo”, CRBC je pripremio, ‘Izmjenu Glavnog projekta Podionica 4.4.1. – Regulacija rijeke Tare’, koji je odobren od strane Državne revizione komisije. Radovi, shodno izmjeni Glavnog projekta su izvedeni u skladu sa projektom i isti su odobreni od strane Nadzornog inženjera. Takođe, u cilju vraćanja u prvobitno stanje dijela korita rijeke Tare, CRBC je od strane Agencije za zaštitu životne sredine dobio saglasnost na Prijedlog mjera remedijacije”, navedeno je iz ove Agnecije na pitanje “Vijesti” da li je izvođač ispunio obaveze u vezi remedijacije korita Tare.

Obaveza kineske kompanije bila je i da “autohtonom vegetacijom ozeleni površine duž puta i tako popravi vizuelni efekat obale”, kao i da sprovede poribljavanje rijeke sa 1.000 komada riblje mlađi.

“Shodno Prijedlogu mjera remedijacije i programu praćenja stanja životne sredine nakon sprovođenja mjera remedijacije korita rijeke Tare, u zoni mosta Tara 2, pravno lice CRBC je od osam ukupno predviđenih ispunio 5 mjera remedijacije, koje se odnose na vraćanje dijela korita Tare i okolnog terena kod petlje ‘Mateševo’ u prvobitno stanje. Za trim mjere koje se odnose na građevinsku metodu izravnavanja talvega, ili popunjavanje depresija aluvijalnim materijalima sa izdignutih djelova dolinskog dna rijeke, ozelenjavanje površina duž puta i okolnih područja i poribljavanje, došlo je do prirodne remedijacije terena, što je i obezbijedilo da se na zemljištu povrate autohtone vrste vegetacije, kao i povećanje brojnosti jedinki ribljeg fonda, te stoga nije bilo potrebno sprovoditi dodatne mjere”, naveli su iz Agencije.

“Honeycomb”: Stanje u Tari mnogo bolje nego 2016.

CRBC je bio u obavezi da nakon završetka radova finansira sprovođenje monitoringa rijeke. Izvještaj o monitoringu sprovela je firma “Honeycomb” iz Podgorice osnovana u novembru 2022. godine, dok su sami izvještaj radili dr Dragana Milošević Malidžan, dr Danilo Mrdak, mr Dušanka Berak i Vukoica Despotović.

Iz Agencije navode da su Izvještaju o Monitoringu primili 18.09.2023.godine, i da se u njemu konstatuje: “Na osnovu prezentovanih rezultata istraživanja možemo da zaključimo da se stanje ekosistema rijeke Tare i dalje oporavlja to jeste da je daleko bolje nego ono što je bilo 2022. godine. Ovo naročito ako se uzme u razmatranje stanje riblje faune, drastično povećanje brojnosti jedinki i ono što naročito ukazuje na poboljšanje jeste prisustvo većeg broja mlađih jedinki, što ukazuje na uspješan mrijest i skoro uspostavljanje stabilnih populacija u ovom ekosistemu. Slično je i sa stanjem faune bentosa što sve ukupno pokazuje da je ekosistem rijeke Tare, upoređujući ga sa ‘nultim stanjem’ iz 2016. godine trenutno u stanju koje je mnogo bolje nego te 2016. Ovakvo stanje je dostignuto već 2020. godine i od tada se konstanto poboljšava.”

Vlasnici firme “Honeycomb” su Danilo Mrdak 70 odsto i Dina Skarep Radonjić u procentu od 30 odsto, koja je i izvršna direktorica.

Bonus video: