Banke i mikrofinansijske institucije više nemaju pravo da naplaćuju naknadu za obradu kredita u procentualnom iznosu i bez prikazivanja stvarnih troškova, a Centralna banka svojim mjerama mora da zaštiti potrošače, kazao je juče “Vijestima” advokat Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Miloš Vukčević nakon što je postala pravosnažna presuda kojom je Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) zabranjeno da potrošačima određuje naknadu “za obradu kredita” u procentima, već da ona mora biti u fiksnom iznosu i da odgovara stvarnim troškovima.
On je juče uputio dopis guvernerki Centralne banke Ireni Radović, kojim traži da CBCG u skladu sa presudom preduzme mjere iz svoje nadležnosti kako bi ne samo CKB već i ostale banke prestale da na nezakonit način obračunavaju i naplaćuju naknadu za obradu kredita.
Viši sud u Podgorici je 20. marta potvrdio presudu Osnovnog suda iz Podgorice od 18. novembra 2022, kojom je utvrđeno nezakonito obračunavanje ove naknade, dok je žalba CKB odbačena kao neosnovana.
U presudi se navodi da je došlo do povrede načela savjesnosti i poštenja, kada je u pitanju naplata naknade za obradu kredita, jer banka ne prikazuje prirodu naknade koju naplaćuje od potrošača i troškova koji se pokrivaju tom naknadom.
“Provizija za obradu kredita jeste naknada kojom se suštinski nadoknađuju administrativni troškovi poslovanja koje tužena obavlja u postupku obrade kredita, pa je tu naknadu po mišljenju suda neophodno naplaćivati isključivo u visini stvarnih troškova, što nije moguće ako se ista naplaćuje u procentualnom iznosu u zavisnosti od vrijednosti odobrenog kredita”, navedeno je u presudi.
Advokat Vukčević je kazao “Vijestima” da je CKB dužna da postupi po ovoj presudi u roku od 15 dana po pravosnažnosti, odnosno da je taj rok počeo da teče.
“Ovom presudom Osnovnog suda u Podgorici, koja je sada obavezujuća za tuženu CKB banku, zabranjuje se banci da u ugovorima koje nudi potrošačima određuje naknadu za obradu kredita u procentu, zavisno od iznosa kredita koji se odobrava. Takođe, CKB banci se zabranjuje takvo ili slično ponašanje ubuduće. Istovremeno, presudom se utvrđuje da je tužena banka povrijedila čl. 102 st. 1 Zakona o zaštiti potrošača, određujući naknadu za obradu kredita u iznosu od 1%, odnosno 1,7% iznosa odobrenog kredita, čime je ujedno povrijedila kolektivna prava potrošača”, kazao je Vukčević.
On navodi da je u dopisu CBCG ukazao da ova presuda nije samo obavezujuća za tuženu CKB banku, već i za ostale banke, i da CBCG treba da preduzme mjere iz svoje nadležnosti da zaštiti korisnike bankarskih usluga.
“Sve ostale banke, ali i mikrokreditne finansijske institucije na isti ili sličan način ugovaraju naknadu za obradu kredita, o čemu se možete i sami uvjeriti uvidom u zvanične tarife svih navedenih subjekata. Stoga je vrlo važno napomenuti da st. 3 izreke presude tuženoj CKB banci, ali i ostalim bankama i drugim finansijskim institucijama, zabranjuje takvo ili slično postupanje ubuduće, što znači da sve banke moraju svoj poslovanje da urede na način koji neće biti suprotan čl. 102 st. 1 Zakona o zaštiti potrošača i ovoj presudi. Uzimajući u obzir ulogu CBCG, koja je prije svega zadužena za kontrolu i nadzor nad radom banaka, pozvao sam guvernerku Radović da preduzmete sve radnje i mjere iz njene nadležnosti kako bi se ova presuda u potpunosti primijenila ne samo od strane tužene CKB banke, nego i svih drugih banaka koje posluju u Crnoj Gori”, naveo je Vukčević.
On kaže da se ne smije dozvoliti da banke krše prava potrošača, “posebno ne sada kada je takvo kršenje utvrđeno pravosnažnom i konačnom presudom suda”.
U dopisu guvernerki CBCG, Vukčević navodi da je Sud zabranio banci takvo i slično postupanje ubuduće.
“To znači da je potrebno da obezbijedite da Vaša institucija koja vrši nadzor nad poslovanjem banaka sa posebnom pažnjom provjeri da CKB, kao i ostale banke i druge finansijske institucije svoje dosadašnje postupanje, kada su u pitanju ove naknade, kojim slučajem ne zamijene sličnim kojim će nastaviti da krše kolektivna prava potrošača. Kao primjer takvog, takođe nezakonitog postupanja, naručito navodimo doskorašnje postupanje nekih od banaka koje su na obmanjujući način naknade nudile i ugovarale u apsolutnim iznosima, ali koji iznosi su u cijelosti predstavljali vjerni iskaz iste procentualno određene naknade i time u praksi na istovjetan način kršile stav 1, član 102 Zakona o zaštiti potrošača, a što je upravo predmet pomenute pravosnažne presude”, naveo je Vukčević u dopisu.
U ovom stavu piše: “Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, dovodi do neravnoteže u pravima i obavezama ugovornih strana na štetu potrošača”.
Vukčević: Građani mogu da tuže za povrat nezakonito naplaćene naknade
Vukčević navodi i da se sada mogu očekivati tužbe građana od kojih su banke do sada naplaćivale naknadu za obradu kredita u procentima i bez prikazivanja stvarnih troškova na koje se ona odnosi.
“Važno je istaći i to da navedena pravosnažna presuda Osnovnog suda u Podgorici donjeta po kolektivnoj tužbi, potvrđuje da su banke građanima godinama nezakonito oduzimale novčana sredstva na ime fiktivnih troškova obrade kredita, koje troškove banke nisu imale, niti su ih mogle dokazati u postupku, pa stoga sada građani imaju pravo zahtijevati utvrđivanje ništavosti takih nepoštenih ugovornih odredbi i povraćaj novčanih sredstava sa zakonskom kamatom od banaka po osnovu neosnovanog bogaćenja”, naveo je Vukčević.
Bonus video:
