Poreska smanjuje kontrolu i ubrzava povrat PDV-a

Privrednici čekaju na povrat pretplaćenog PDV-a i iz 2021. godine, iako je najduži rok 60 dana Poreska uprava nema dovoljno inspektora pa će kontolisati samo zahtjeve od rizičnih obveznika Povrat PDV-a proteklih godina bio i često krivično djelo, prije četiri godine pohapšena velika grupa službenika i inspektora

51640 pregleda 97 reakcija 18 komentar(a)
Posebna grupa zadužena da se ne ponove “Klap” i “Vardar”: Poreska uprava, Foto: Boris Pejović
Posebna grupa zadužena da se ne ponove “Klap” i “Vardar”: Poreska uprava, Foto: Boris Pejović

Ministarstvo finansija i Poreska uprava mijenjaju interna pravila koja se odnose na provjere zahtjeva za povraćaj poreza na dodatu vrijednost (PDV) u cilju smanjenja broja inspekcijskih nadzora i skraćivanja perioda u kojem država poreskim obveznicima vraća pretplaćeni iznos PDV-a, to je naveo ministar finansija Novica Vuković u odgovoru na poslaničko pitanje Adrijana Vuksanovića (HGI).

Procedura će biti ubrzana tako što se neće obavljati kontrole po svakom zahtjevu za povraćaj PDV-a, već samo u onim slučajevima kada novoformirani tim procijeni da postoji rizik od prevare.

Prema Zakonu o PDV-u država je dužna da obveznicima vrati pretplaćeni iznos poreza u roku do 30 ili do 60 dana, zavisno od prava iz zakona na koji se pozivaju. Međutim prema navodima Vuksanovića u pitanju, što ministar u odgovoru potvrđuje, postoji veoma veliki broj zahtjeva na koje poreske vlasti ne odgovaraju u periodu od 60 dana, kao i da postoji veliki broj zahtjeva starih i tri godine u kojima poreska nije vratila obveznicima njihov novac.

Biznis barijera, ali i čest slučaj prevare

U Zakonu postoji više osnova za povrat plaćenog PDV-a, a najčešća je takozvana razlika između ulaznog i izlaznog PDV-a, odnosno kada trgovac kupi robu u cilju dalje prodaje on plaća PDV na nabavnu cijenu ali plati PDV i prilikom njegove prodaje na konačnu prodajnu cijenu, razlika između ta dva iznosa poreza je takozvani PDV kredit koji država treba i da mu vrati ili za taj iznos umanji neke druge njegove poreske obaveze.

Udruženja poslodavaca i privrednika godinama ukazuju da se ovi rokovi krše, pa predugo čekaju na povrat svog novca, kao i da je takva praksa jedna od glavnih biznis barijera.

Međutim, ovo je i jedan od čestih slučajeva poreskih prevara, kada se između više firmi prave lažni PDV računi za fiktivnu kupovinu roba i usluga, na osnovu kojih se kasnije traži i dobija povraćaj PDV-a. Jedni od takvih slučajeva su afere “Klap” i “Vardar” u kojima je 2019. i 2020. godine uhapšeno više direktora firmi, ali i službenika Poreske uprave i poreskih inspektora, dok je šteta po državni budžet procijenjena na više desetina miliona eura.

Prepoznali problem i žele da smanje biznis barijeru: Vuković
Prepoznali problem i žele da smanje biznis barijeru: Vukovićfoto: Luka Zekovic

Da bi spriječila takve prevare Poreska je ranije uvela interno pravila da svakom ko zatraži povrat PDV-a pošalju poresku inspekciju u kontrolu da provjeri cijelo poslovanje, što je vodilo prekoračenju rokova ali i uticalo da se za manje iznose povrata PDV-a i ne šalju zahtjevi. Zbog toga ispaštaju privrednici koji se poslom bave na regularan način, jer im je otežan način povrata svog novca.

Čekaju povrat novca i iz 2021.

“Mnoge firme u Crnoj Gori imaju problem sa povratom PDV-a. Neke od njih čekaju godinama da ostvare to pravo, a imamo slučajeva i iz 2021. godine. Sve to se odražava na njihovo poslovanje, a samim tim negativno doprinosi našoj ekonomiji. Kako mislite rješiti ovaj problem”, naveo je poslanik Vuksanović u svom pitanju upućenom ministru finansija.

Vuković u odgovoru navodi da neblagovremeno postupanje Poreske uprave na podnesene zahtjeve potiče od COVID-a kada je zbog epidemioloških mjera veći broj poreskih inspektora bio spriječen da radi, pa nisu mogli sprovoditi kontrole po svih predatim zahtjevima za povraćaj PDV-a.

Poreskoj nedostaje 50 inspektora

“Imajući u vidu da je u prethodnom periodu postojala praksa da se inspekcijski nadzor vrši po svakom podnesenom zahtjevu za povraćaj/preusmjeravanje poreskog kredita, razlog za neblagovremeno postupanje poreskog organa je i veliki broj predmeta u kojima su poreski inspektori morali postupati. Takođe ukazujemo da zbog čestih promjena menadžmenta Poreske uprave, kao i reorganizacije iste, tokom prethodne tri godine, gotovo da nije bilo popunjavanja radnih mjesta poreski inspektor iako je upražnjeno oko 50 radnih mjesta”, navedeno je u odgovoru ministra.

Poreska uprava, kako je navedeno, je tokom analize poslovnih procesa i postojećeg stanja, prepoznala i identifikovala potrebu izrade novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, “kojom bi se na bolji i efikasniji način obavljali svi poslovni procesi, a sve u cilju stvaranja efikasnije Uprave i dostizanja standarda savremenih poreskih administacija”.

Provjeravaće samo rizične

Ministar navodi da su novim pravilnikom izvršene značajne izmjene u skladu sa preporukama eksperata MMF-a, koje se tiču i povraćaja PDV-a, tako što je centralizovana poreska inspekcija i analiza zahtjeva za povraćaj dodijeljana u nadležnost Grupi za analizu rizika u okviru Sektora za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora.

“Pored navedenog 12. februara 2024. godine doneseno je pravilo u dijelu analize zahtjeva za povraćaj/preusmjeravanja PDV kredita. Cilj internog pravila je reforma u dijelu analize zahtjeva za povraćaj/preusmjeravanja PDV kredita i vršenja inspekcijskog nadzora samo u slučajevima kod kojih je analizom rizika utvrđena potreba za istim. Imajući u vidu napred navedeno, poreski organ je prepoznao postojanje poteškoća u dijelu koji se tiču povraćaja PDV-a, te preduzeo niz aktivnosti kako bi se navedeno stanje poboljšalo, putem uvođenja centralizovane poreske insekcije i formiranja posebne grupe za analizu rizika, u cilju smanjenja broja inspekcijskog nadzora i skraćenja roka za povraćaj PDV-a”, kazao je u odgovorima na poslaničko pitanje ministar Vuković.

Afere “Klap” i “Vardar” pokazale koliko je osjetljiv sistem povrata poreza

Koliko je sistem povraćaja PDV-a podložan mogućim prevarama pokazuju nalazi i tvrdnje tužilaštva iz afera “Klap” i “Vardar”.

Tada su u postupku inspekcijskog nadzora poreski službenici, kako se navodi, priznavali kao valjane fakture za robu i usluge koje stvarno nisu isporučene, pružene, plaćene, niti izvršene. Na osnovu tih fiktivnih faktura su sačinjavana nezakonita rješenja o povraćaju PDV-a.

Optužnicom je obuhvaćena i bivša načelnica Poreske uprave Područna jedinica Podgorica Stanislava Beba Martinović i još 22 osobe, među kojima su visokopozicionirani državni službenici u Ministarstvu finansija, Poreskoj upravi i inspekciji. Sumnja se da su kao članovi kriminalne organizacije zloupotrebom ovlašćenja u privredi, pranjem novca i falsifikovanjem isprava oštetili državni budžet za višemilionski iznos.

Optužnicom je obuhvaćeno i devet kompanija preko kojih su optuženi vršili malverzacije. Ovi postupci su još u toku.

Iz SDT-a je tada navedeno da su tada aktuelni i bivši visokopozicionirani službenici Poreske uprave i Ministarstva finansija, zajedno sa odgovornim osobama u kompanijama koje su optužene, osnovali kriminalnu organizaciju kako bi zloupotrebom položaja i falsifikovanjem izvještaja ostvarili imovinsku korist u vidu nezakonitog povraćaja PDV kredita.

Bonus video: