Slučaj Montrose: Analize će pokazati je li bilo zakulisnih radnji i da li se mogu pripisati tadašnjoj vlasti

Kuvajtski investitor, odnosno konzorcijum „Northstar‘‘ i „Equest Capital Limited Jersey" je trebalo da izgradi turistički kompleks „Montrose", ali je u februaru obavijestio Vladu da je pokrenuo arbitražni postupak

34083 pregleda 8 komentar(a)
Foto: Boris Pejović
Foto: Boris Pejović

U ovom trenutku teško je procijeniti visini odštetnog zahtjeva koji traži od države u arbitražnom postupku konzorcijum "Northastar" i "Equest Capital Limited Jersey", a da li je bilo bilo zakulisnih radnji ili ne i da li se te radnje mogu pripisati tadašnjoj vlasti pokazaće analize koje će biti sačinjene, ali i sam ishod arbitražnog postupka.

Ovo je odgvorio premijer Milojko Spajić u parlamentu na poslaničko pitanje Dejana Đurovića iz NSD-a.

Đurović
Đurovićfoto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Spajić je pojasnio u ovom momentu ne mogu predvidjeti vrijednost odštetnog zahtjeva, imajući u vidu da suprotna strana u odštetnom zahtjevu traži i izgubljenu dobit, a koja će se utvrđivati u naknadnom postupku od strane vještaka finansijske struke.

Kuvajtski investitor, odnosno konzorcijum „Northstar‘‘ i „Equest Capital Limited Jersey" je trebalo da izgradi turistički kompleks „Montrose", ali je u februaru obavijestio Vladu da je pokrenuo arbitražni postupak.

Đurović je pitao kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je njihovo obrazloženje za pokretanje arbitraže, da li ima propusta države u ovom slučaju, očekuje li da ishod arbitraže bude u korist države, te da li se nameće zaključak da je iza ovog neuspjesnog projekta bilo zakulisnih radnji povezanih sa tadašnjom vlašću.

"Posjetiću javnost da je Vlada je u septembru 2009. sa konzorcijumom potpisala ugovor o dugoročnom zakupu zemljišta sa obavezom izgradnje, razvoja i upravljanja ekskluzivnim turističkim kompleksom. Taj ugovor je postao pravosnažan u avgustu 2013. kada je potpisan protokol o njegovoj pravosnažnosti. Radi se o poluostvu Luštica gdje je lokacija izdata uz dugorročni zakup na 90 godina iako je inostrani kupac tokom tenderskog postupka iskazao spremnost da učestvuje u izgradnju infrastrukture na Luštici i izgradnje turističkog rizorta od 210 miliona. Čudnom odlukom vlada ne prihvata ponudu zakupaca već obavezuje Opštinu Herceg Novi da izgradi obaveznu komunalnu infrastrukturu što je definisala uz ugovor sa pravom naknade štete zakupcu ako se to ne desi. Pošto Opština nije imala ovac da svoj interes podredi interesima zakupca, on je mogao uložiti u izgradnju komunalne infrastrukture pa mu se vratiti taj novac kasnije. Oni tvrde da je bila i obaveze Opštine da putnu infrastrukturu izgradi Opštinu", naveo je Đurović.

On je podsjetio da je aneksom iz 2013. vrijednost investicije smanjena sa 210 na 141 miliona, a potom novim aneksom iz 2017. godine na 80 miliona, a te godine je donijet zakon kojim se hoteli sa pet zvjedica oslobađaju plaćanja komunalija.

On je kazao da je država oslobodila i zakupca plaćanja PDV-a prikom uplate zakupnine, te da su DPS vladi nanijele ovakvim postupanjem štete državnim interesima.

"Sad nam slijedi spor od najmanje 34,3 miliona, a uz izmaklu dobit to je najmanje 100 miliona eura", istakao je Đurović.

Spajić je pojasnio da im je njegovom Kabinetu 22. februara 2024. godine, dostavljen j zahtjev za pokretanje arbitraže, za projekat „Montrose'' čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i Konzorcijum Northstar d.o.o. i Equest Capital Limited, preko pravnog zastupnika Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA.

"Zahtjev za pokretanje postupka arbitraže dostavljen je iz razloga potencijalnog kršenja odredbi iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, koji je ispred Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Igor Luksić. Upućenoj inicijativi za pokretanje postupka arbitraže prethodilo je Obavještenje o raskidu predmetnog ugovora, aktom od 22. jula 2022. godine, dostavila Ministarstvu finansija, kako su naveli, zbog kršenja odredenih ugovornih odredbi od strane Vlade Crne Gore, među kojima su i izgradnja i povezivanje infrastrukture vezano za tu lokaciju. Nadalje, crnogorska javnost je sa postupkom upoznata u prethodnom periodu, imajući u vidu da je na sjednici Vlade od 15. septembra 2022. godine, razmatrana Informacija o obavještenju O raskidu ugovora. Vlada je tada donijela Zaključke i zadužila Ministarstvo finansija da u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, Zastitnikom imovinsko pravnih interesa, Agencijom za investicije Crne Gore, Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, formira Operativni tim koji će se baviti rješavanjem otvorenih pitanja u vezi sa Ugovorom iz 2009. u cilju nastavka realizacije Projekta u obostranom interesu. S tim u vezi, vodeni su pregovori sa predstavnicima investitora, u cilju nastavka realizacije investicije, na kojima nije doslo do dogovora. Imajuci u vidu da nije postignuto saglasje za dalju realizaciju pomenutog ugovora, izvjesno je bilo pokretanje postupka arbitraze od strane zakupca", kazao je Spajić.

Spajić je ukazao da je tužilac, između ostalog, u obrazloženju arbitraže naveo sledeće razloge- da nije ispoštovana obaveza države da u saradnji sa Opštinom Herceg Novi izgradi i poveže javnu infrastrukturu, da nije ispoštovana obaveza tuženog da usvoji prostorno plansku dokumentaciju za predmetni lokalitet a koja obaveza je bila porocjena na 6 mjeseci od usvajanja u Skupstini Crne Gore, da je tužilac ispunio svoju obavezu u pogledu izmirenja obaveze plaćanja zakupnine za period od deset godina unaprijed, dok je bio spriječen da realizuje aktivnosti po projektu, u smislu zahtjeva za izgradnju i započinjanje građevinskih aktivnosti, obzirom da tuženi i opština subili dužni da pokrenu izgradnju i povezivanje infrastukture na lokaciju, da mišljenje UNESCO-a nije obezbijedeno, pa konačno odobrenje na HIA [Heritage Impact Assessment) studiju nije dato...

"Važno je istaći da je za rjesavanje spora po dogovoru nadležan Sud za međunarodnu arbitražu u Londonu i da se koriste pravila suda za medunarodnu arbitražu. U odnosu na pitanja da li je bilo propusta od strane države u ovom slučaju, te eventualnom ishodu spora, kao i šta su od obaveza predvidenih projektom realizovale Vlada i Opština Herceg Novi, ukazujemo da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, već u proceduri pripreme javnog poziva domaćim i medunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje Crne Gore u arbitraznom postupku, a čiji zadatak bi bio da izradi pravnu analizu slucaja, nakon čega bi imali cjelovitiju sliku i pregled stvarnog stanja činjenja odnosno nečinjenja, obije ugovorne strane, što predstavlja osnov za dalje odredivanje u ovom postupku", naveo je Spajić.

Da li je bilo zakulisnih radnji ili ne i da li se te radnje mogu pripisati tadašnjoj vlasti pokazaće, naveo je premijer, analize koje će biti sačinjene, ali i sam ishod arbitraznog postupka.

"Ono sto je indikativno je činjenica da je potpisnik ugovora Igor Lukšić, u periodu nakon što je Ugovor stupio na snagu bio i premijer, a njegova partija na vlasti sve do 2020. Ipak za to vrijeme, nije uradeno praktično nista kako bi se ispoštovale obaveze iz ugovora. Konkretno, cinjenica da od 2009. do 2022. [13 godina) nije izgradena niti povezana javna infrastruktura je neprihvatijiva i šalje pogresnu sliku o Crnoj Gori kao zemlji u kojoj želimo da vidimo veći broj direktnih stranih investicija. Takav imidž moramo odmah mijenjati, a ambicioznim planovima o izgradnji infrastrukture, već smo poslali jasnu poruku kredibilnim investitorima, o novoj eri u razvoju Crne Gore", naveo je Spajić, dodajući da ukoliko u postupku, bude očigledno da postoje indicije o nekim nedozvoljenim postupanjima obavijestiti nadležne istrazne organe.

Đurović je potom pokazao sliku sa sastanka bivšeg premijera Duška Markovića sa investitorima.

"Ja se bojim da ćete vi kao premijer morati isplatiti ovaj novac. Ako su investitori htjeli da urade komunalnu infrastrukturu zašto im to nije omogućeno, za sve to postopji sumnja. Na kraju citiraču bivšeg potpredsjednika Vlade Raška Konjevića koji je u periodu ovih ugvora bio ministar unutrasšnjih poslova- da je ovaj projekat nekoliko puta preprodavan i da je crtanza neke ljude koji su imali političku moć u Crnoj Gopri i ja mu vjerujem za to", istakao je Đurović.

Bonus video: