Uglavljeno na lijevoj strani uvale obrasle gustom šumom, puno porodica koje se bave poljoprivredom i ruralnim turizmom, nekadašnji dom četiri pilota-lovca Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva, crkva, stadion za mali fudbal, muzej i osnovna škola sa pedesetak đaka, sve to čini selo Kralje. To živo andrijevičko mjestašce dom je za oko 300 stanovnika, čijem mirnom seoskom životu sada prijeti izgradnja druge dionice auto-puta Mateševo-Andrijevica.
Prašina, zagađenje, rušenje kuća, garaža, štala i ostalih pomoćnih objekata, uništavanje voćnjaka, skraćivanje parcela, rizici po zdravlje, gašenje sela, poljoprivrede i turizma, nesigurna ulaganja, samo su neki od razloga zbog kojih mještani Kralja traže izmještanje trase, koja je planirana kroz samo srce sela. Kako su “Vijestima” kazali, oni nisu protiv auto-puta, ali ne žele da im trasa ceste ide kroz seosko jezgro. Ističu da planirani infrastrukturni projekat nije problem samo njihovog mjesta, već da su ugroženi svi na ovoj liniji, a među njima i sela Prisoja, Slatina, Gnjili potok, Bare Kraljske...
Mještani kažu da još nisu sigurni kuda će tačno proći državni projekat, ali tvrde da znaju da će im idilu seoskog života narušiti i činjenica da će zbog njega deset domaćinstava ostati bez krova nad glavom. Iako će kuće, objekti i parcele, nakon procjena, biti novčano isplaćeni kroz eksproprijaciju, stanovnici cestu ne žele jer smatraju da će ugasiti jedno od rijetkih sela u Crnoj Gori koje i dalje živi. Kako su pojasnili, stanovnici ovog mjesta, zavisno od objekata i parcela, dobiće od 40 do 140 hiljada eura.
Planirana dionica auto-puta duga je 23,5 kilometara, a protezaće se od Mateševa do Andrijevice. Za ovu trasu, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je nedavno objavila pretkvalifikacioni tender za izgradnju, koji traje do 26. juna. Završetak ove ceste je planiran na izlazu iz Andrijevice, na mjestu gdje se rijeka Kraštica uliva u Lim.
Ugroženi po svakom pitanju
I stanovnik ovog sela Radosav Lekić, čija je kuća predviđena za rušenje jer leži na planiranoj cesti, podržava izmještanje trase na brda iznad njihovih kuća. Pojasnio je da lokalci ne žele da izgube krov nad glavom, jer su birali da ostanu na selu i svojim domaćinstvima i tu stvaraju porodicu. Istakao je da su izgradnjom auto-puta, ugroženi po svakom pitanju.
“Ovo selo u Andrijevici broji najviše djece, i u lokalnoj školi i u Andrijevici u matičnoj. Tu najviše domaćinstava ima mlade koji žele da ostanu da žive, da se bave poljoprivredom, turizmom, imaju poslove u lokalnoj samoupravi. Ostali smo da živimo tu, međutim prilikom izgradnje auto-puta kad nas isele, mi nemamo prostora za život. Kada ti pola imanja presjeku i ponesu pomoćne objekte, ostalo je beskorisno. Škola je osnovna, do četvrtog razreda, ima oko 55 učenika, a imamo i one koji žele da se vrate iz inostranstva. Neki su se vratili ovdje da žive, ali su sa ovom dionicom i oni usporeni, neizvjesno im je da kupuju parcele. Meni je kuća trenutno na nezvaničnoj trasi, dolazili su i fotografisali, radi se o kući i pet pomoćnih objekata i dijelu imanja. Ako trasa ide 10 ili 15 metara od nečije kuće, ponesu mu pomoćne objekte i dio imanja, pa tu nema dobre egzistencije, nema normalnih uslova za život. Tako je za čitavo selo, ne samo za mene”, kazao je Lekić.
Istakao je da su se čelnici mjesne zajednice Kralje već susreli sa sa ministrom saobraćaja Filipom Radulovićem i direktorom “Monteputa” Milanom Ljiljanićem, te da im je rečeno da je prije nekoliko godina rađeno geološko ispitivanje, da je bila javna rasprava, pa trasa može da ide samo tuda gdje je i planirana. Lekić je dodao da mještane o raspravi niko nije informisao, ni pozvao. Kako kaže, rečeno im je da će se tokom izgradnje zaštiti kuće koliko bude moguće, ali da oni i dalje ne žele auto-put kroz srce sela.
Tvrdi da su doveli stručnjake i inženjere iz Beograda, koji su kazali da može put da se probije od tunela Trešnjevik, preko rejona Sovale i nizvodno niz rijeku Krašticu, čime se ne bi ugrozila domaćinstva. To je, kako navodi, i predlog za koji će se boriti. Naglasio je da im je stigao dio rješenja o imovini, na koje nemaju pravo žalbe, pa da sada čekaju čekaju poziv na raspravu, ponude za one kojima će se rušiti objekti.
Lekić je istakao da mještani neće biti saglasni sa cijenama, ni rušenjem, a ponovio je da nije riječ o jednoj kući i selu, već svima koji su na ovoj trasi.
“Imamo nezvanične cijene koje su stavili za isplatu imanja i kuća, tu su potpuno niske cijene u odnosu na inflaciju i na isplate koje su bile za prvu dionicu, baš smo potcijenjeni. Kvadrat će nam platiti od tri do deset eura, sve zavisi od parcele i lokacije. Inače 25, 30 eura je kvadrat u Andrijevici i njenoj okolini. Kod nas cijena nije tolika, ali bi bila da nije trase auto-puta. Ovako kad prođe, niko neće htjeti da ponudi pare za imanje koje će da sluša buku, da ima probleme po zdravlje...”, naveo je Lekić.
Kralje probile zvučni zid
Dokaz da je riječ o živom selu, dobija se za svega nekoliko minuta boravka u njemu, jer je lokalni asfaltni put izuzetno prometan. Stariji i noviji automobili, turisti sa stranim tablicama, zalutali posjetioci, grdosije od kamiona sa širokim deblima, prolaze gotovo svakih pola minuta. Većina domaćinstava uzgaja svinje, kokoške, krave, a neki imaju i ribnjake. Livade pune proljećneg cvijeća, mala imanja, padine pune zelene trave, šljive, jabuke, Kralje stvarno nudi skrivenu seosku oazu.
Planirani auto-put ovdje prati mali lokalni, uz koji je takođe i većina kuća. Osim toga, nekoliko desetina metara ispod puta, leži i centar ovog malog mjesta, koji čine mjesna zajednica, seoska crkva, škola, muzej, fudbalski teren i nekoliko spomenika.
Najviše pažnje svakako privlači spomenik pilotima koji korijene vuku iz ovog mjesta. Spomenik čini stub, pomoću kojeg na nekoliko metara iznad zemlje, stoji veliki vojni mlazni avion. Da Kralje imaju istoriju vrijednu muzeja i istorijski značaj, govori i podatak da je jedan od četiri pilota na ovom spomeniku, general potpukovnik Nikola Lekić, prvi evropski pilot-lovac koji je letio brže od zvuka. Specifičnost mjesta ističe i teren za mali fudbal sa reflektorima, koji je nekada, prema tvrdnjama mještana, ugostio i prvi crnogorski noćni turnir u tom sportu. Ove velike sitnice pokazuju da je u selu stvarno zaglavljen dio istorije, pa je jedino od rijetkih koje imaju muzej. Osim starih predmeta, kolijevki, novca i alata, njegovi zidovi su puni priznanja koja su dobili lokalni izviđači, starih nošnji i geografskih mapa.
Da će Kralje izgubiti spokoj koji nude mještanima, kazao je i Slaviša Novović, koji bi takođe mogao da ostane bez krova nad glavom. Drugih nekretnina, kako kaže, nema, dok mu je procjenom za pet objekata, među njima garaže, štale, sušnice i kuće na dva sprata, ponuđeno 127 hiljada eura. Tu stanuje sa porodicom, i tvrdi da ne namjerava da živi na drugom mjestu. Dodao je i da još čeka na procjenu zemljišta.
“Nemamo nikakvog plana, đe ćemo, nismo za iseljenje. Meni je tu i posao, i ne mogu sve da uskladim za tako kratko vrijeme, i imanje i djeca. Potresna situacija, možda neko ima zadovoljstvo da mu se maknu objekti i da mu se plati, ali 30 porodica koje žive ovdje, sigurno nema. Imamo oko 300 mještana i oko 200 birača, to je samo Kralje, bez zaseoka. Tri novoizgrađene kuće će da maknu, a oni koji žive ispod auto-puta takođe neće moći da žive. Gradnjom ne izbjegavaju postojeći put kako bi im bilo jeftinije...”, istakao je Novović.
Istorija se ponavlja
Sličan stav o uštedama na izgradnji ove trase ima i mještanin naselja Slatina Nikola Ivanović. On živi na izlazu iz Andrijevice ka Beranama, uz rijeku Lim, odnosno nedaleko od mjesta na kojem je planirana završna petlja i krak auto-puta. Ivanović tvrdi da posljednja varijanta ovog projekta njemu ide direktno preko krova, ili nekoliko metara od kuće. Ovo, kako kaže, nije ni prvi put da mu ruše kuću jer je tokom 80-ih prošlog vijeka njihovo domaćinstvo bilo na mjestu gdje je sada magistralni put. Ističe da mu je kuća srušena, ali i da su tada uklonjene samo dvije na potezu od 17 kilometara.
Nakon toga su, navodi, iseljeni na parcele ispod magistrale, ali se istorija ponavlja, pa vjerovatno opet ostaju bez krova nad glavom. Ivanović je naglasio da je put opšte dobro, da ne želi da izgleda kao da predlažu nešto struci, već samo traži da nadležni izađu na teren, pokažu opravdanost i mjesto na kojem je trasa planirana. On je preporučio da se auto-put do Berana, gradi na istočnoj obali rijeke Lim, jer je ta strana mnogo manje naseljena, pa bi i potreba za rješavanjem imovinskih odnosa i eksproprijacije bila manja.
“Od Berana bi istočnom stranom mogao put da ide i pred Andrijevicu, da se mostom uključuje na petlju. Most bi koštao 30 miliona, a svih naših 50 kuća bi koštalo 5 miliona, da svako dobije po 70.000 do 100.000 eura. Ali to je isplativ posao i ušteda na našu štetu, jer žele da nas rasele. Ova strana Lima je naseljena 90 odsto više nego istočna i u zadnjem trenutku je promijenjena varijanta, i auto-put ovdje ide uz magistralu. Samo bi inicijativu pokrenuli da ljudi od struke izađu na teren, jer izgleda da rade iz fotelja. Želimo da zdrav razum ovo vidi i da nam kažu šta je struka, šta mi kao laici ne vidimo. Trasa sada ide Limom, štedi Trešnjevo, najveće selo, Trepču i pravo na naše kuće, kao neko ponavljanje istorije. Imamo livade, to smo očekivali da će eksproprisati, ali ne i kuće. Najavljivali su dolazak radi procjene, nisu dolazili, neorganizovani su, ni da izađu, niti da nas pozovu”, kazao je Ivanović i dodao da je ova dionica sada dobila četvrtu varijantu, da je svaka gora od prethodne i da je njegova porodica u ovoj regiji već 400 godina.
Svi mještani ove regije sa kojima su “Vijesti” razgovarale jedinstveni su u stavu i ne žele gašenje njihovih ognjišta, domaćinstava, poljoprivredne i turističke proizvodnje i sela.
Pitanje ovih mjesta biće i test za državu, da sa riječi o zaštiti sjevera, pozitivnog priraštaja, mladih, ruralnih područja i onih koji u njima ostaju - pređe na djela.
Premijer obećao da će gledati da sačuvaju kuće
Premijer Milojko Spajić je nedavno kazao da će Vlada u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi i sačuvati kuće, tokom izgradnje ove dionice auto-puta.
“Prilikom izrade glavnog projekta sagledaće se svi zahtjevi i uvažiti sva opravdana rješenja, kako bi uticaj trase auto-puta na selo Kralje i ostala sela u blizini radova bio minimalan. Moramo biti svjesni da izgradnja kapitalnog infrastrukturnog projekta, kakav je auto-put, sa sobom nosi i posljedice u kontekstu neophodnosti ekspropijacije zemljišta i objekata, koje nije moguće sačuvati”, poručio je Spajić u pisanom odgovoru, u okviru premijerskog sata.
Naveo je da je cilj da trasa u najmanjoj mjeri narušava ambijentalnu sredinu i da ne ugrožava naseljena mjesta, što su kako je naglasio Spajić, nadležni na sastanku kazali mještanima. Pojasnio je da je Uprava za nekretnine formirala Komisiju za procjenu vrijednosti u postupcima eksproprijacije, te da je na ovoj dionici planirana eksproprijacija oko 1,42 miliona kvadrata, i 90 objekata, od čega 35 stambenih, za šta je obezbijeđeno 14 miliona eura.
U toku je, kako tvrdi Spajić, postupak eksproprijacije pred jedinicama Uprave u Kolašinu i Andrijevici, upisivanja zabilježbi eksproprijacije na nepokretnostima, dostavljanja ponuda vlasnicima i organizovanje usmenih rasprava, na kojima mještani sa kojima se radi eksproprijacija, mogu da se izjasne i dostave eventualne primjedbe.
Trećina djeca i mladi
Da postoje bolja rješenja i da se apel mještana sela Kralje mora uvažiti, posebno jer u tom mjestu gotovo trećinu stanovnika čine mladi i djeca, kazali su “Vijestima” iz tamošnje mjesne zajednice.
Istakli su da je neprihvatljiva potpuna devastacija ovog i susjednih sela, od Trešnjevika do Trešnjeva.
“Po idejnom projektu bilo bi porušeno mnogo kuća, a sve ostale bi bile ugrožene. Od svega toga je mnogo problematičnije ‘projektovanje’ potpunog nestajanja života na ovom potezu, jer bi ljudi bili prinuđeni da napuste svoja ognjišta”, istakli su iz ove mjesne zajednice i naglasili da su izričiti u izmještanju ove trase.
Naglasili su da neće prihvatiti polovične odgovore i kompromis kroz optimizaciju trase, jer bi time izmjene bile minimalne, što bi bilo pogubno po selo.
Kao alternativno rješenje su ponudili prolaz kroz Sovale i prolaz šumom niz desnu obalu Kraštice, put iznad sela gdje nema kuća, ili tunel kroz centar sela.
Bonus video:
