Član budvanskog odbora GP URA Radosav Tomović kazao je da gradnju koja se namjerava realizovati u Miločerskom parku i zaleđu Sv. Stefana može planirati i izvršiti samo neprijatelj Crne Gore.
Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Miločer i kompanija Adriatik propertis, grčkog biznismena Petrosa Statisa, predali su zahtjev Ministarstvu održivog razvoja i turizma, za gradnju nove Kraljičine plaže, na mjestu starog hotela
"Nakon najave da su HTP Miločer i kompanija Adritic properties predale Ministarstvu održivog razvoja i turizma zahtjev za gradnju u Miločerskom parku i zaleđu Sv. Stefana, OO GP URA smatra da je neophodno podsjetiti da je u avgustu mjesecu 2016. godine Skupština opštine Budva usvojila Deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka i zaleđa Sv. Stefana, sa samo jednim glasom protiv i jednim uzdržanim odbornikom. Ovakav stav lokalne zajednice obavezuje i građane i lokalnu vlast da učini sve da spriječi namjeravanu „budvanizaciju“ najatraktivnijeg prostora Crne Gore, pa i svojevrsne ikone crnogorskog turizma. Gradnju koja se namjerava realizovati u Miločerskom parku i zaleđu Sv. Stefana može planirati i izvršiti samo neprijatelj Crne Gore, koji ne brine za posljedice u prostoru i za generacije koje još nisu rođene", kazao je Radosav Tomović.
Tomović navodi i sljedeće zahtjeve:
- "Da se uputi dopis MORiT-u sa zahtjevom da se ne izdaje građevinska dozvola, uz poziv na donesenu Deklaraciju o zaštiti Miločerskog parka i zaleđa Svetog Stefana,
- Razmotriti mogućnost da se Deklaracija preinači u Odluku o zaštiti Miločerskog parka i Svetog Stefana;
- U slučaju potrebe organizovati referendum sa pitanjem: „Da li ste za to da se zabrani svaki vid gradnje u Miločerskom parku i zaleđu Sv. Stefana, osim onog koji bi bio definisan detaljnim urbanističkim planom donijetim u Skupštini opštine Budva“;
- Donijeti odluku o visini naknade za gradnju na lokaciji Miločer, Sv. Stefan (i na drugima sličnim lokacijama) koja bi bila 30 puta veća od sadašnje.
U saopštenju se apeluje na građane da se, kao i uvijek, mudro i hrabro suprotstave planovima degradacije prostora na kojem su vjekovima bili svoji na svome.
"Apelujemo takođe na sve građane Miločera i Svetog Stefana da se, kao i uvijek, mudro i hrabro suprotstave planovima degradacije prostora na kojem su vjekovima bili svoji na svome. Sv. Stefan sa Miločerom, kao turistička destinacija i arhitektonski objekat, vrhunac svog ugleda i svjetske slave dobio je u vrijeme kada su upravo Paštrovići bili: direktor, glavni kuvar, šef recepcije, šef tehničke službe, šef garaže, kao i vozači, u to vrijeme luksuznih ševroleta kojima su dovoženi gosti sa aerodroma (Tivat, Titograd ili Ćilipi). Mnogi bogati gosti nisu ni znali za državu Jugoslaviju, a kamoli za republiku Crnu Goru, ali znali su za hotel Sv. Stefan sa Miločerom kao jednom cjelinom.", kazao je Tomović.
On je dodao da su u to vrijeme zaposleni radnici radili profesionalno svoj posao, bili uvažavani od menadžmenta i gostiju, imali sigurne zarade.
"U zimskom periodu su organizovano išli po svjetskim destinacijama na usavršavanje. Jednostavno rečeno - bili su svoji na svome. A hotel „Sv. Stefan“ sa Miločerom bio je „fabrika deviza“, na korist Crne Gore i ponos svih zaposlenih. Došlo je vrijeme je da se svi zajedno zapitamo gdje je danas „Sv. Stefan“ i kuda ide novac iz te nekadašnje „fabrika deviza“? Gdje su danas i kakav status imaju zaposleni, ili bolje reći osoblje koje odrađuje poslove? I još važnije, da li se pod izgovorom javnog interesa smiju na ovom prostoru izgraditi stanovi za prodaju od kojih bi ovaj „strateški“ investitor vratio sve uloženo do sada i još zaradio. I što je najgore, ostavio za sobom pustoš u vidu „budvanizacije“. Podsjećamo da je svojevremeno Projekat „Južni Jadran“ (formiran i finansiran od strane UN) u svojim planovima za opštinu Budva dao smjernice da se na teritoriji opštine Budva ni u kom slučaju ne grade vikend kuće i vikend stanovi jer to smeta razvoju visoko-profitabilne turističke privrede. Sjedište „Južnog Jadrana“ je bilo u Budvi, a bio je sastavljen od projektnih biroa iz Pariza i Rima, uz prof. Ciborovskog iz Poljske kao konsultanta za stare gradove grupe „C“ RZUP-a Titograd. U grupi „C“, između ostalih, radili su Vukota Tupa Vukotić, Mileta Bojović, Pavle Popović i drugi zapaženi crnogorski planeri i arhitekte. Nažalost, nakon četrdeset godina vizionarskih smjernica od strane pomenutih autora projekta „Južni Jadran“, prostor je značajno potrošen i degradiran. Uvjereni smo da u ovim poslovima „planiranja i razvoja“ ima posla i za Specijalnog državnog tužioca da preispita sve angažmane, počev od „gazda Jezde“ do Kir Petrosa", zaključio je Tomović.
Bonus video:
