Inicijativa Evropske komisije o stvaranju zajedničkog ekonomskog područja na Zapadnom Balkanu je suvišna, tim prije što u regionu već postoji trgovina bez plaćanja carina, kumulacija porijekla koja omogućava stvaranje zajedničkog proizvoda, regulisane i druge oblasti koje mogu omogućiti ekonomski razvoj, ocijenila je potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović.
Ona je u razgovoru za „Vijesti“ kazala da je inicijativa o stvaranju zajedničkog ekonomskog prostora Zapadnog Balkana stara gotovo dvije decenije kada je u okviru Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu krenulo sa uspostavljanjem zone slobodne trgovine zasnovane na Memorandumu o liberalizaciji i olakšicama u trgovini, potpisanom 27. juna 2001. godine u Briselu.
„Nakon potpisanih bilateralnih sporazuma između zemalja regiona i njihove primjene, pet godina kasnije napredak je postignut sklapanjem jedinstvenog sporazuma koji je zasnovan na STO pravilima međunarodne trgovine. I dok zemlje potpisnice tog CEFTA sporazuma posežu za jednostranom zaštitom sopstvenih interesa, odnosno, netarifnim barijerama koje već godinama ostaju na snazi, traži se političko rješenje koje će biti novi model ili prečica do članstva u Evropskoj uniji“, rekla je Filipović.
- Da li je za PKCG prihvatljiva inicijativa Evropske komisije o stvaranju zajedničkog ekonomskog područja na Zapadnom Balkanu?
Osim netarifnih barijera u trgovini, privredni subjekti su u neravnopravnom položaju i zbog diskriminatornog tretmana u javnim nabavkama, iako je tranzicioni period odavno istekao. Jesmo li mi to „gubili vrijeme” pregovarajući u okviru regiona Sporazum o uslugama (protokol 6)? Zar ne bi bilo normalno da su tokom desetogodišnje primjene CEFTA 2006 sve potpisnice postale članice STO? Inicijativa o stvaranju zajedničkog ekonomskog prostora Zapadnog Balkana je traženje rješenja u novom kolektivnom obavezivanju, u kojem crnogorska privreda i stanovnici ne bi mogli imati bilo kakve pozitivne efekte u odnosu na one koje daje Sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA 2006, koji je sada na snazi. Podsjetimo, CEFTA 2006 obuhvata trgovinu robama koja je sada potpuno slobodna, trgovinu uslugama, javne nabavke, investicije, zaštitu prava intelektualne svojine, kao i slobodno kretanje stručne radne snage. Govoreći iz ugla statistike, Crna Gora je regionalno najintegrisanija, jer je učešće CEFTA regiona u ukupnoj robnoj razmjeni blizu 40%. U svim ostalim potpisnicama sporazuma učešće se kreće do 15%.
Crna Gora je uspješno završila pregovore i postala članica STO 2012. godine, što je potvrda opredijeljenosti, kontinuiteta i dosljednosti u poštovanju preuzetih obaveza iz međunarodnih sporazuma.
- Smatrate li da je ovakva inicijativa suvišna, s obizom na to da će sve države Zapadnog Balkana ući u EU? Da li bi stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora moglo usporiti integraciju Crne Gore u EU, kako strahuju u Vladi, s obzirom na to da je Crna Gora, u odnosu na ostale zemlje regiona, daleko odmakla u pregovorima sa EU?
O slobodnom prometu ljudi, robe i ideja, višestrukom povećanju razmjene, usklađivanju privrednog razvoja, stvaranju znatno većeg tržišta i poboljšanju privredne saradnje; povećanju priliva stranih investicija u regionu, na koje će značajno uticati stvaranje jedinstvenog tržišta; podizanju tehnološlog nivoa proizvodnje, produktivnosti, efikasnosti i primjene savremenog menadžmenta, kao efektima tržišnih uslova poslovanja; obezbjeđivanju potrošačima većeg standarda kroz raznovrsniju ponudu kvalitetnije i jeftinije robe; te ubrzavanju procesa pristupanja Evropskoj uniji - već je davno rečeno. Ne vidimo šta nova inicijativa osim navedenog nudi.
U Crnoj Gori, članici STO koja je duboko u postupku pristupanja EU, privrednicima, čije interese Privredna komora objedinjuje, predstoji jačanje konkurentske snage da bi iskoristili benefite jedinstvenog evropskog tržišta.
Ovakva inicijativa je suvišna, tim prije što mi u regionu već imamo trgovinu bez plaćanja carina, kumulaciju porijekla koja omogućava stvaranje zajedničkog proizvoda, regulisane i druge oblasti koje mogu omogućiti ekonomski razvoj. Sve zemlje pojedinačno moraju „raditi na sebi” - usaglašavati zakonodavstvo sa evropskim, jačati konkurentsku snagu za suočavanje sa pritiskom konkurencije, raditi na integracijama i ne posezati za jednostranom zaštitom koja nije u skladu sa STO sporazumima na čiju primjenu smo se svi obavezali (bili članica STO ili ne).
Do sada je već više puta saopštavano, da će evropski put svake od zemalja koja je u postupku pristupanja Evropskoj uniji napredovati onom dinamikom kojom ona to bude pokazala, smatramo da treba i dalje slijediti.
Zajedničko ekonomsko područje je vrlo neizvjesna putanja
- EK, između ostalog, predlaže da se razmotre i harmonizuju nacionalne poreske politike i podsticaji, uklone diskriminacione prakse u oblasti javnih nabavki, konsoliduju regionalna tržišta kapitala uspostavljanjem zajedničkih trgovinskih platformi, uspostave zajedničke procedure za različite finansijske proizvode i olakša prekogranična mobilnost visokokvalifikovanih stručnjaka, studenata, istraživača i akademika. Da li je, prema vašem mišljenju, ovo moguće postići na Zapadnom Balkanu i da li podržavate ovakve mjere?
Sve mjere čiji je rezultat ekonomski razvoj, mir, rast investicija, zapošljavanje - nesporno je da treba podržati. Crna Gora je to do sada pokazala, kako unapređujući sopstveno zakonodavstvo i administrativne kapacitete, tako i kada su u pitanju odnosi sa zemljama regiona.
Činjenica je da CEFTA sporazum pruža dobar okvir za saradnju svih koji to bezrezervno hoće. Korak naprijed predstavlja predlog zemljama regiona da razmotre i harmonizuju nacionalne poreske politike i podsticaje, što do sada nije harmonizovano ni u zemljama Evropske unije.
Stvaranje novog zajedničkog ekonomskog područja na Zapadnom Balkanu je kompleksno pitanje. To bi podrazumijevalo napuštanje „utabanih staza” ranijih CEFTA potpisnica i sada članica Evropske unije, što bi u ovom trenutku bila samo jedna nova, vrlo neizvjesna putanja.
Bonus video:
