Odgovor novinara "Vijesti" na reagovanje Ministarstva finansija: Ostavljeno krupijeima da tumače zakon

Ministarstvo finansija u reagovanju na tekst “Ministarstvo finansija: Dobitke oporezovati kao i druge izvore prihoda” nastavlja svoju praksu da ne odgovara na pitanja “Vijesti”, a kad tekst bude objavljen u prvoj rečenici navedu da “nisu tačne tvrdnje”, a zatim u samom tekstu reagovanja ne navedu šta to nije tačno.

“Vijesti” su 9. januara objavile tekst “Dobici na kocki bez poreza zbog nemoguće primjene, država bez prihoda za PIO”. U kojem su sve tri činjenice iz naslova apsolutno tačne.

Dobici od igara na sreću, makar prema zakonu koji je usvojen u septembru, trebalo je da se naplaćuju od 1. januara, ali se to nije desilo.

Priređivači igara na sreću, kojima je ovim zakonom nametnuta uloga poreskih službi da svojim igračima obračunavaju i naplaćuju porez, kazali su da nisu od Ministarstva finansija dobili potrebna podzakonska akta koja bi definisala šta je uplata, a šta dobitak i riješili veoma veliki broj nejasnoća iz šturo napisanog zakona. Apsolutno je tačno da Ministarstvo nije pripremilo ova podzakonska akta, iako je imalo četiri mjeseca od usvajanja zakona do početka njegove primjene da to uradi.

Ministarstvo u reagovanju kaže da se oporezivanje dobitaka od igara na sreću sprovodi po odbitku, na isti način kao i za oporezivanje drugih izvora prihoda koji se po istom principu oporezuju u Crnoj Gori, kao i da je oporezivanje dobitaka od igara na sreću po odbitku uređeno Pravilnikom o obliku, sadržini, načinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Službeni list CG”, 76/10...68/24).

Međutim, u ovom pravilniku ne piše ništa o tome šta su dobici igara na sreću i šta je osnovica kod koji oblika igara na sreću. Ovo je pravilnik kojim se raznim vrstama dažbina dodjeljuje šifra, tako da što se igara na sreću tiče piše samo “088 - Dobici od igara na sreću” i ništa više.

U Zakonu o dohotku fizičkih lica kod poreza po odbitku piše da se on obračunava na “poresku osnovicu koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i rashoda”, a kod poreza na dobitak piše da je osnovica “iznos pojedinačne isplate dobitka umanjen za iznos pojedinačne uplate”.

Ako, kao što Ministarstvo sada tvrdi, dok obračuna poreza na dobitak važi ono što piše kod poreza po odbitku, to znači da mora biti nekako definisano šta je rashod igrača igara na sreću za svaki oblik igre, što nije urađeno. Ta dilema ne može se ostaviti da je rješava zaposleni u kladionici ili krupije za stolom u kazinu.

Ako igrač usplati više tiketa a dobije samo na jednom da li su mu rashod sve uplate ili samo ona jedna gdje ostvari dobitak, ako igrač u kazinu ili automat klubu igra više sati i ima više uplata šta je njemu rashod, ako dobije besplatni “spin” da li mu je to dobitak ili nije, da li krupije nakon svakog kruga ruleta igračima prvo mora da piše poreske prijave, obračunava osnovice i naplaćuje porez, pa tek da onda zavrti novi krug,... To sve i mnogo toga mora da se razjasni.

Sada se dešava potpuno ista situacija kao i 2014. godine kada je bio suvojen isti zakonski oblik oporezivanja dobitka i trebalo je da stupi 1. januara, takođe ni tadašnje Ministarstvo finansija (većina službenika tog resora je ista kao i sada) nije uradilo podzakonska akta, priređivači odbili da obračunavaju porez i on godinu kasnije izbrisan iz zakona.

Iz Ministarstva kažu i da nenaplaćivanje ovog poreza neće uticati na nadoknađivanje gubitaka zbog smanivanja doprinosa za penzijsko osiguranje.

U prošlogodišnoj Fiskalnoj strategiji 2024-2027. se navodi “pregled mjera kojim se kompenzuju izgubljeni prihodi” zbog smanjenja doprinosa gdje se navodi porez na dobitak od igara na sreću od kojeg se očekivalo pet miliona eura.

Kazne priređivačima ako ne primjenjuju ovaj zakon je do 20 hiljada eura, uz mogućnost gubljenja koncesije. Da li se neko u Ministarstvu zapitao zašto priređivači ovoliko rizikuju ako je primjena zakona moguća.

“Vijesti” su početkom decembra, a kasnije još jednom, poslale pitanja Ministarstvu finansija o svim ovim i mnogim drugim nejasnoćama u primjeni ovog zakona. I pored više interesovanja u PR službi Ministarstva, odgovore nisu dobili. Odgovori, bez detaljnih objašnjenja, su stigli tek juče, 11. januara, dva dana nakon što je napisan tekst da se zakon ne primjenjuje, i sa mjesec dana zakašnjenja.

Veoma neozbiljno od nekoga ko bi trebalo da bude najozbiljniji resor u Vladi.

Goran Kapor, Novinar ND Vijesti