Rasprava je za danas završena.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je naveo da daje pauzu i da će poslanici o nastavku sjednice biti obajvešteni.
Ministar finansija Novica Vuković je pojasnio da je budžetiranje zahtjevna komponenta i njegovo donošenje zahtijeva posvećenost, te da je Ministarstvo finansija fokusirano na zaštitu građana.
Naveo je da su ih zatekle neisplaćene obaveze, kako na opštinskom, državnom i kapitalnom, zdravstvenom nivou...
"Imamo realizaciju plana od 99 odsto, realizaciju prihoda i stabilno finansiranje za 186 miliona eura su prihodi veći od planiranih, a kada isključite jednokratne imate nivo uvećan za 334 miliona. To govori da jednokratni prihodi nisu glavni izvor finansiranja. Govorimo da nakon 'Evrope sad 1 i 2' imamo rast BDP-a u odnosu na prosjek EU, da su prosječne plate u odnosu na 2020. godinu porasle za preko 60 odsto dok je inflacija bila 31 odsto, da su penzije porasle 35 odsto, da je prosječna zarada bila 524 eura a u decembru 1.012 eura", naglasio je Vuković i dodao da nas čeka 3,5 milijarde eura duga, te da se njime odgovorno upravlja i da su dali predlog mogućeg.
Vuković je kazao da su uvrstili zrele projekte u budžet i da će biti u Skupštini da podrže usvajanje budžeta, kao i da ne vole da kasne.
Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni je naglasio da je Ulcinj zaboravljena tačka u budžetima i vladama, te da se nada da će dobiti pažnju koju zaslužuje.
Najavio da će podnijeti amandmane na budžet, odnosno za projekte unutar Ulcinja i Bara.
Iz Albanskog foruma su naveli da su uspjesi njihovog rada na raspolaganju svim građanima.
Njihov poslanik Artan Čobi je naveo da se predano radilo na jačanju albanskog naroda, te da je budžetom opredijeljen rekordan iznos za opštine u kojima Albanci žive. Naglasio je da taj novac iznosi oko 140 miliona eura.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je naveo da parlament nema stalno zaposlenog prevodioca za albanski jezik, te da prevodilac nije mogao doći jer budžet nije usvojen pa nema potpisivanju ugovora o radu.
"Ovo je dobra prilika da se ukaže da je red da se ta logika razmišljanja u odnosu na manjine, počne drugačije gledati. U našoj službi ima više od 200 zaposlenih a dva Albanca, ne kažem da trebamo birati njih jer su Albanci ali očekujem i da će se to ispraviti. Budžet je dokaz da ova većina razmišlja o ulaganju u područja u kojim žive manjinski narodi“, naglasio je Camaj.
Istakao je da usvajanje budžeta najbitnija odluka Skupštine jer se time obezbjeđuje funkcionisanje države, zdravstva, obrazovanja, bezbjednosti...
Camaj je dodao da se kroz njega obezbjeđuju penzije i investicije, pa odugovlačenje ide na štetu svima te da se evropski put jedino može zaustaviti na ovaj način.
Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je naveo da je blokada opozicije sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) na čelu imala dva cilja, oslobađanje bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića kroz odluku Ustavnog suda, koju bi između ostalih glasala i penzionisana sutkinja tog suda Dragana Đuranović.
"I to bi bila jedna od prvih pobjeda kavačkog klana u pravosuđu i političkom životu. Drugi cilj je bio sprečavanje anketnog odbora koji bi istražio ubistva Pavla Bulatovića, Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića i na desetine nerazjašnjenih ubistava za vrijeme vladavine Mila Đukanovića i Duška Markovića. Onog Đukanovića koji u narednim danima treba da postane počasni predsjednik DPS-a, drugim riječima da postane partijsko božanstvo kojem će se klanjati i podnositi mu žrtve i kada danas neko govori o reformisanom DPS-u, poštenije je da uzme člansku kartu, da se pokloni božanstvu i da zajedno sa njima nastavi da baulja stranputicama kuda su željeli da do kraja dovedu Crnu Goru", naglasio je Knežević i dodao da je zato primjetna nervoza kod Đukanovića ovih dana, koji ih kako tvrdi, optužuje za kleronacionalističku kontrarevoluciju zajedno sa Albancima, uz podršku Amerike za interese Rusije.
Knežević je pitao šta su mu to sipali u drogu pa je Đukanović napravio ovakvu konstrukciju. Naveo je da su dimne bombe i hemijske olovke bile samo predstava ali da nije bilo blokade parlamenta, te da ih je sada više u Vašingtonu nego u Crnoj Gori, kao i da su redovno uzimali plate i dnevnice.
"Come back u parlament, gospodo. Dođite da se dogovaramo ako vam je ovo sveta zastava", naveo je Knežević i podigao zastavicu Evropske unije.
Naglasio je da se uvijek postavlja dilema da li je razvojni ili socijalni, a pitao je da li će biti nastavka druge dionice auto-puta.
Istakao je da je premijer Milojko Spajić najavio prvu lopatu u septembru, ali da se plaši da krampa neće cukati u septembru jer su iz Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske komisije zatražili poništavanje pretkvalifikacionog tendera i odlazak na glavni.
"Produžetak procedura bez jasne analize šta može da očekuje iz što su se na pretkvalifikacioni tender prijavili Kinezi, Turci i Azerbejdžanci. Kada se ukine ovaj tender, onda će moći da se prijave i oni koji nisu bili na tom tenderu. To me izuzetno zabrinjava iako želim jako partnerstvo sa Evropskom bankom za razvoj. Gospodine Vukoviću, vi ste dužni sa Spajićem i direktorom Monteputa, da dobijemo jasne informacije, kakva je projekcija Evropske banke za razvoj i komisije što se tiče druge dionice koja košta 530 eura. Ako ovo ide onako kako ja vidim, smatram da mi kao država moramo da tražimo alternative u slučaju da Evropska banka i komisija novim prolongiranjem odlože vađenje lopate iz automobila Spajića, koju treba da udari na početak radova. Da li je to stvaranje domaćeg konzorcijuma gdje 'Bemax' ne bi bio privilegovan, aranžman kroz privatizaciju ili prodaju Luke Bar, izdavanje pod koncesiju, treba da predloži struka, Vlada i svi koji nose projekat", naveo je on i dodao da će biti veliki problem ako se poništi pretkvalifikacioni tender, jer radovi neće početi prije 2026. godine.
Knežević je Vukovića pitao i o visokim cijenama u velemarketima, te da predlaže da se organizuje jedna subota u kojoj će građani moći slobodno da napune potrošačke korpe, jer su trgovci enormno bogati. Naveo je da ga ne bi iznenadilo da građani to počnu da rade.
Knežević je naveo da će njihov stav prema budžetu, zavisiti od Vukovićevog stava prema infrastrukturnim zahtjevima za Zetu.
Da se nada da kašnjenje rasprave i usvajanja budžeta neće ugroziti funkcionalnost društva i blagostanje, kazao je poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković. On je naglasio da je makroekonomski ambijent stabilan i povoljan, uz sačuvanu otpornost i ostvareni rast ekonomije u protekle dvije godine.
„Kapitalni budžet je planiran na 280 miliona eura za realizaciju 342 projekta, ukupne procijenjene vrijednosti 3,66 milijardi eura. Planirana sredstva za projekat auto-puta Mateševo-Andrijevica je planirano 100 miliona eura i nadamo se da ćemo ove godine ugledati početak radova i da se neće desiti ono što se desilo prošle godine. Nadam se da su se otklonile sve smetnje i da će ove godine doći do realizacije“, naglasio je Nurković.
Istakao je i da je kapitalni budžet, ako se isključi auto-put, na nivou od 180 miliona eura – od čega je za sjever predviđeno 70 miliona eura i još 20 miliona za infrastrukturu. Nurković je naveo da je tako 50 odsto budžeta predviđeno za taj region ali i da se mora ulagati još, kako bi doživio renesansu. Tvrdi da se ne može u jednom mandatu nadomjestiti ono što je sjeveru do sada oduzeto.
„Da ti ljudi ostanu tamo. Niko od nas sa sjevera nije srećan kada mora tražiti posao van kućnog praga, niko nije došao u Podgoricu i na primorje jer mu je bilo milo. Zato posebna molba da sjever bude u fokusu“, naglasio je Nurković.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je naglasio da se posljednih dana moglo čuti kako se dio parlamenta protivi budžetu, jer su počeli da skidaju paučinu i čiste institucije. Podsjetio je da su prije godinu evropske integracije bile zaustavljene, institucije zarobljene, parlament disfunkcionalan, da se izbjegavao popis, tajkuni donosili odluke...
„Sve je ličilo na kavez. Zasukali smo rukave i počeli sa ispunjavanjem evropske obaveze, ostvarili smo istorijske rezultate, što je potvrdio i izvještaj Evropske komisije. Donijeli smo i veće plate, penzije, dječje dodatke i dječje udžbenike, sve to za nepune tri godine. Zato više nije pitanje ko je bolji, taj rebus smo riješili sada je samo pitanje hoćete li nazad“, naglasio je on.
Bogdanović je kazao da država pripada građanima te da više nikada više ne smiju pristati da kleče, i da nema nazad ali ni zaboravljanja.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović je kazao da je budžet osmišljen tako da kroz poreske reforme i unapređenje fiskalne discipline obezbijedi direktnu stabilnost, podstičući privatni sektor i strane investicije. Naglasio je da je 30-godišnja prethodna vlast izbjegavala da poveća plate i penzije, što je stvaralo velike grupe siromašnih i jaz između njih i bogatih.
„Bez obzira na rast BDP-a i ekonomske prognoze koje su ukazivale na mogućnost povećanja standarda, prethodne administracije nisu usmjerile dovoljno pažnje na potrebe građana već na kratkoročne političke interese i ciljeve. Sadašnja većina i Vlada su pokazali opredijeljenost povećanju standarda građana. Budžet je odgovoran, održiv i usmjeren rastu i stabilnosti, radićemo da svaki prihod bude korišćen na pravi način. Treba pomenuti 403 miliona eura koji čine značajan izvor prihoda i održavaju veliki trošak na potrošnju određenih proizvoda, kao što su energenti, alkohol i cigari. Ako to uporedimo sa prošlim godinama, jasno ćemo vidjeti da su problemi sa švercom cigara i alkohola se sveli na minimum a nadam se da će uskoro potpuno nestati“, naglasio je Đurović.
Đurović je napomenuo da su dugovi veliki i da se moraju vraćati, te da se nada da će druga dionica auto-puta biti urađena transparentno i po najvećem standardu. Dodao je da je budžet dokaz jasne politike usmjerene na povećanje standarda, očuvanje socijalnog mira i podrške privredi.
Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić je naveo da je usvajanje budžeta izuzetno važno te da vjeruje da nisu zakasnili. Naglasio je da je ovaj dokument osnov za fiskalnu stabilnost i dalji ekonomski rast, kao i da je posljedica neusvajanja smanjen budžet za kapitalne projekte.
„U okviru plana rasta za Zapadni Balkan očekujemo od 400 miliona eura, i u slučaju da ne usvojimo budžet i prateće zakone mi ne možemo da očekujemo taj novac. Mi imamo nekoliko milijardi da vratimo iz prethodnog perioda i ključno je da imamo povoljan bonitet i kreditni rejting. Ostvarenje budžeta iz prošle godine je bilo 99 procenata, u novembru i decembru su prihodi veći 40 miliona eura nego prošle godine“, kazao je Petrić i dodao da je Crna Gora po podacima- fiskalno stabilna.
Naglasio je da je parlamentarna većina posvećena povećanju standarda građana, i da je to vezivno tkivo većine. Dodao je vidljiv pad inflacije, povećanje kupovne moći kroz veće plate i da je prosječna plata od 2020. godine realno povećana za više od 20 odsto.
Ministar finansija Novica Vuković je u uvodnom obraćanju, kazao da je bilo vrijeme da dobiju priliku nakon nekoliko mjeseci, da predstave budžet koji će poboljšati standard građana. Naveo je da će ekonomija Crne Gore rasti zbog domaće potrošnje, kroz privatne investicije, potrošnju domaćinstava.
„Izvorni prihodi u 2025. su planirani 2,88 milijardi eura. Ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate PDV-a, akciza, poreza na dohodak i dobit, naknada od igara na sreću... Izdaci budžeta su na nivou od 4,03 milijarde. Ukupan iznos primitaka od 4,03 milijarde, raspoređuje se na tekući 1,5 milijardu, državnih fondova 1,3 milijarde eura, kapitalni 280 miliona, transakcije finansiranja 886 miliona i rezerva 43,5 miliona eura...“, naveo je Vuković.
Dodao je da je za sektor saobraćaja izdvojeno 242 miliona, za zdravstvo 474 miliona, za obrazovanje 362 miliona eura, te da su te stavke veće nego one planirane za prošlu godinu. Vuković je kazao i da se odluka o zaduženju odnosi na 1,14 milijardi eura, i da se najvećim dijelom odnosi na ranije dugove od 820 miliona eura i dugove koji dospijevaju ove godine.
„Plan je zaduženje na nivou 900 miliona eura, što smo već napravili fiskalnu rezervu i prenijeli iznos od 300 miliona koji je poslužio kao potpora i obezbjeđivanje dodatnih sredstava, upravo ne očekujući privremeno finansiranje. Jer da se ponovila 2023. godina, mi bi sad mogli da pričamo o mnogo goroj situaciji i neodgovornijem upravljanjem, jer nije dozvoljeno da se usvoji budžet i odluka o zaduženju i samim tim nedozvoljavanje institucijiama koje imaju tekuće obaveze- koje ne mogu da čekaju“, naveo je on.
Vuković je kazao da moraju da rade jer su posljedice velike.
Policija je i danas u parlamentu prisutna u velikom broju, ali nije u hodnicima, već u mnogim prostorijama.
U Skupštini Crne Gore nastavljeno je zasjedanje na kojem bi se trebalo raspravljati o usvajanju državnog Budžeta za ovu godinu.
Na dnevnom redu su:
Predlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. godinu;
Predlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2025. godinu;
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti;
Predlog zakona o potrošačkim kreditima;
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji;
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu;
Predlog zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima;
Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Crne Gore i Knjaževine Andore o otklanjanju dvosteukog oporezivanja u odnosu na porez na dohodak na imovinu i sprečavanje poreskih evazija i izbjegavanja;
Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Republike Albanije o socijalnom osiguranju;
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju;
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost;
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini;
Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskim proizvodimaa;
Predlog zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C);
Predlog zakona o potvrđivanju izmjena Multilateralnog sporazuma između Evropske zajednice i njenih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Republike Island, Crne Gore, Kraljevine Norveške, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu o uspostavljanju zajedničkog evropskog vazduhoplovnog područja;
Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Bugarske, Vlade Republike Hrvatske, Vlade Mađarske, Vlade Republike Sjeverne Makedonije, Vlade Crne Gore, Vlade Republike Srbije, Vlade Slovačke Republike i Vlade Republike Slovenije u vezi sa saradnjom i koordinacijom u oblasti traganja i spašavanja u civilnom vazduhoplovstvu.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković saopštio je sinoć u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti da će Skupština o budžetu raspravljati na sjednici koja je zakazana za sjutra (srijeda 5. februar) u 14 sati, dok iz opozicije nakon što su im juče izrečene mjere udaljenja sa sjednica ne otkrivaju koji su im dalji koraci.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
