Pristup novim tržištima i olakšan dolazak turista i investitora ključni su za održivost crnogorskog turizma, koji čini 26 odsto BDP-a i ekonomski interesi su glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja.
To se navodi u saopštenju Kabineta predsjednika Vlade u kojem su pojasnili da se postepeno usklađivanje vizne politike donosi u cilju zaštite ekonomskih interesa države.
Pojasnili su da Rusija ima 230.000 ruskih posjetilaca godišnje i da i dalje ima značajan uticaj na ekonomiju, te da je zemlja sa najvećim brojem osoba koje u Crnoj Gori imaju regulisan boravak (18.427 državljana Rusije);
Iz Kabineta premijera su pojasnili da Azerbejdžan ima investicije od milijardu eura u rizort Portonovi, te da iz te zemlje u Crnu Goru boravi oko 15.000 turista godišnje.
"Kuvajt, Katar, Saudijska Arabija i Bahrein: Rastuće investicije iz ovih zemalja u nekretnine i turizam, kao i veliki potencijal (avio konekcije i priliv gostiju) za diversifikaciju turističkog tržišta. Turska je treći po veličini investitor u Crnoj Gori (91,2 miliona eura investicija u 2024), 320.000 posjetilaca godišnje. Regulisan boravak u Crnoj Gori ima 11.465 državljana Turske; Kina učestvuje u strateškim infrastrukturnim projektima (autoput, rekonstrukcija bulevara na relaciji Aerodrom Tivat-Jaz, TE Pljevlja), sa brojem zabilježenih ulazaka od 58.000 turista u 2024. Bjelorusija je ključna destinacija za transplantaciju bubrega crnogorskih građana (50 ljudi na listi čekanja, troškove u iznosu od 70 hiljada pokriva Fond za zdravstveno osiguranje)", saopšteno je.
NE PROPUSTITE
Dodaje se da je za Crnu Goru ključno da osigura mehanizme, odnosno alternativna rješenja koja bi omogućila lakšu tranziciju i nadomjestila potencijalne negativne posljedice po crnogorsku ekonomiju.
"U cilju ispunjavanja obaveza preuzetih Reformskom agendom, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno rade na harmonizaciji sa viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima kroz više inicijativa - izmjena legislative, konkretno Zakona o strancima; angažovanje eksternog partnera, renomirane kompanije koja bi trebalo da prikuplja dokumentaciju za izdavanje vize u zemljama gdje nemamo konzularnu pokrivenost, usljed ograničenih kapaciteta diplmatsko-konzularne mreže. Na taj način, ukidanje vizne liberalizacije za određene zemlje ne bi negativno uticalo na crnogorsku privredu i reforma Viznog informacionog sistema, za šta su obezbjeđena sredstva od milion eura u okviru IPA III regionalnog projekta za jačanje kapaciteta za upravljanje granicama, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, čime će se omogućiti povećanje efikasnosti pri izdavanju viza, uvesti servisi e-viza i online apliciranja i time obezbijediti tehničke pretpostavke za usklađivanje sa viznim standardima EU".
U saopštenju piše da je Crna Gora privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima potvrdila potpunim usklađivanjem sa politikom EU prema Rusiji, uvođenjem sankcija 2022. godine.
"Što je turističku privredu dovelo u izazovnu poziciju, imajući u vidu učešće ruskih turista u ukupnom broju onih koji posjete Crnu Goru. Dodatno, Crna Gora, kao pretežno avio destinacija, ima ograničenja zbog nerazvijene putne infrastrukture za dolazak većeg broja posjetilaca iz Evropske unije. U saradnji sa EU nastavićemo da tražimo najbolja rješenja, koja će istovremeno zadovoljiti naše nacionalne ekonomske interese i obaveze koje imamo u procesu pristupanja EU, previđene RA (2024-2027), uključujući i postepeno ukidanje bezviznog režima za zemlje kojima je potrebna viza za EU, a koji će biti u potpunosti usklađen, do trenutka prijema Crne Gore u članstvo EU", saopšeno je.
Bonus video:
