Službenici inspekcijskih službi (tržišna, igara na sreću, bezbjednost hrane i druge) moći će, uz prethodnu dozvolu suda za prekršaje, da ulaze u privatnu imovinu (kuće, stanove, poslovne prostore...) ako sumnjaju da se u njima obavlja neprijavljena trgovina, proizvodnja ili pružaju druge neregistrovane usluge. To je navedeno u nacrtu dopuna Zakona o inspekcijskom postupku kojeg je Ministarstvo javne uprave stavilo na javnu raspravu. Cilj ove norme je da smanji sivu ekonomiju i zaštiti legalne privrednike od nezakonite konkurencije.
Unija poslodavaca je u “Biznis agendi 2025” kao jedan od prioriteta navela suzbijanje sive ekonomije, koja prema niihovim procjenama vrijedi 30 odsto BDP-a što bi bilo preko dvije milijarde eura. Proširenje nadležnosti inspektora i za privatne objekte najavljuje se još od 2017. godine.
Ova dopuna zakona obuhvata izmjenu samo jednog člana i stavljena je na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, dok najčešće ostala ministarstva izmjene i više od polovine članova zakona vrše bez javne rasprave. Najnoviji primjer je predlog izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca gdje su izmijenjena i dodata 52 člana zakona bez javne rasprave.
Predložena dopuna Zakona o inspekcijskom postupku odnosi se na to što je poslije stava “u vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima ovlašćenja da: pregleda objekte i prostorije, zemljište, opremu i uređaje, sredstva rada i druge predmete, proizvode koji se stavljaju u promet, robu u prometu, vršenje prometa robe i pružanje usluga, poslovne knjige, evidencije i registre, ugovore, javne isprave i drugu poslovnu dokumentaciju”, dodato “ovlašćenja iz stava 1 ovog člana inspektor ima i u vršenju inspekcijskog nadzora u stanu i drugim prostorijama po naredbi suda, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prekršaji”.
Inspekcija će dokazivati opravdane sumnje
Ovo znači i da će inspekcija sudu morati da dokaže postojanje opravdanih sumnji da se u tom prostoru obavljaju nelegalne aktivnosti, kako bi im sud odobrio ulazak i inspekcijski nadzor.
U obrazloženju nacrta dopune zakona navedeno je da je Ustavom Crne Gore propisano da je stan nepovrediv, te da niko ne može bez odluke suda ući u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog držaoca i u njima vršiti pretres.
“Ovaj ustavni postulat umnogome umanjuje efikasnost utvrđivanja pojave nelegalnog rada. Imajući u vidu ovo, prilikom sprovođenja inspekcijskog nadzora inspektori nijesu u mogućnosti da izvrše inspekcijski nadzor u stanovima i drugim prostorijama, jer ih držaoci stanova u tome onemogućavaju, tj. neće da otvore vrata pokrivajući se ovim ustavnim načelom”, navedeno je u obrazloženju.
Kako je pojašnjeno ovim predlogom, vrši se usklađivanje za Zakonom o prekršajima.
“Cilj je da se donošenjem ovog zakona smanji siva ekonomija u Crnoj Gori, tj. suzbije nelegalno poslovanje na način što će se obezbijediti da inspektori mogu uz naredbu suda ući i vršiti nadzor i u privatnim stanovima i prostorijama gdje postoji osnovana sumnja da se vrši neregistrovana djelatnost, a koja ima obilježje prekršaja u skladu sa Zakonom o prekršajima. Predlogom zakona propisuje se mogućnost organima inspekcijskog nadzora da u vršenju svojih ovlašćenja i u cilju nesmetanog vršenja nadzora, mogu od suda da zahtijevaju izdavanje naredbe za ulazak u stan i druge prostorije. Ispunjavanje ciljeva moguće je postići jedino donošenjem navedenog propisa. Ukoliko se ovaj propis ne donese, inspektori neće moći u stan i druge prostorije gdje se obavlja nelegalno poslovanje”, navodi se u Analizi procjene uticaja ovog propisa (RIA).
Kontrole registrovanih nisu dovoljne
Ističe se da je osim kontrole registrovanih kompanija potrebno spriječiti rad nelegalnih, kako bi se zaustavila nelojalna konkurencija i spriječilo nanošenje štete državnoj kasi, zaštitilo zdravlje ljudi, životne sredine, prava potrošača i druge vrijednosti od javnog interesa...
Zato se kako se navodi, moraju obezbijediti uslovi za nesmetan nadzor u stanovima i prostorijama u kojima radi nelegano, odnosno stanovima, kućama, garažama, pomoćnim i drugim privatnim objektima i to kada je u pitanju poslovanje koje ima obilježje prekršaja. Dodaje se da potreba za ovim propisom proizilazi i iz Reformske agende Crne Gore za period od 2024. do 2027. godine.
Reformskom agendom Vlada se obavezala da će do decembra naredne godine usvojiti cijeli set zakona koji se odnose na inspekcijski nadzor, sprečavanje neformalne ekonomije (sivo tržište), kao i izmjena zakona o prekršajima i Krivičnog zakonika, kako bi smanjila sivu ekonomiju. To se odnosi na izmjene Zakona o prekršajima, Zakona o inspekcijskom nadzoru, Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, kao i Krivičnog zakonika Crne Gore. Cilj svega toga je osigurati preduslove za sistematsku borbu protiv neformalne ekonomije.
Nove mjere uticaće na rast prihoda budžeta i sigurnost potrošača
“Implementacijom ovog propisa ostvariće će se prihod za budžet Crne Gore, kroz izricanje većih novčanih kazni i podsticanja registrovanja novih privrednih subjekata. Ne postoje negativni uticaji ovoga propisa, a pozitivni se ogledaju u suzbijanju sive ekonomije”, piše u Analizi procjene uticaja ovog propisa.
Osim toga, ističe se da će se na ovaj način podržavati formiranje novih kompanija i tržišna konkurencija, kao i da će zaštititi potrošače.
Reformsku agendu iz septembra prošle godine, kojom je predviđena izmjena ovog zakona, u oktobru je potvrdila Evropska komisija, tako da će borba državnih inspekcija protiv sive ekonomije biti i pod lupom EK, što znači da primjena ovih nadležnosti inspekcija mora dati rezultate.
U dokumentu se navodi da je Poreska uprava “upoznata sa činjenicom da neregistrovani privredni subjekti, posluju nelegalno, sakriveni od zakona i kontrole, izbjegavajući plaćanje svih poreza i drugih dažbina - što čini njihove proizvode jeftinijim, ali i manje kvalitetnim i bezbjednim”, kao i da većinu neregistrovanih djelatnosti, trgovina, usluge... obavljaju u privatnim stanovima i kućama koje ona ne može da kontroliše.
Bonus video:
