Finansijska pismenost postaje sve važniji faktor u savremenom društvu, posebno u zemljama u tranziciji kao što je Crna Gora. S obzirom na globalizaciju, razvoj tehnologije i promjene u načinu poslovanja, važno je da građani posjeduju odgovarajuće finansijske vještine kako bi donosili pravilne odluke i održavali stabilnost ličnih finansija.
Posljednje sprovedeno istraživanje OECD-a (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj) pokazalo je, kako je rečeno “Vijestima” u ovoj organizaciji, da je nivo finansijske pismenosti u Crnoj Gori ispod prosjeka zemalja članica OECD-a i regiona Jugoistočne Evrope, što ukazuje na potrebu za daljim unapređenjem u ovoj oblasti.
Prepoznavši značaj finansijskog obrazovanja, Crna Gora je započela seriju strateških inicijativa, uključujući usvajanje Programa razvoja finansijske edukacije za period od 2023. do 2027. godine koji ima za cilj, kako je pojašnjeno “Vijestima” u Centralnoj banci (CBCG), da poboljša nivo pismenosti među građanima i obuhvati širok spektar ciljanih grupa, od djece i mladih, do nezaposlenih, starijih osoba i ruralnih zajednica.
Uz pomoć međunarodnih partnera, poput OECD-a, Crna Gora se orijentiše ka usklađivanju svojih aktivnosti sa najboljim praksama drugih zemalja.
PROGRAM RAZVOJA FINANSIJSKE EDUKACIJE
U posljednjih nekoliko godina, CBCG je prepoznala potrebu za aktivnim radom na unapređenju finansijskog obrazovanja. Kroz različite aktivnosti, kao što su kampanje, radionice u školama i razvoj edukativnih alata, CBCG nastoji da doprinese boljoj informisanosti građana o finansijskim pitanjima. Osim toga, realizovane su brojne inicijative u cilju zaštite potrošača i širenja znanja o bankarskim proizvodima, što pokazuje da je finansijska edukacija postala ključna za dugoročni ekonomski napredak zemlje.
“Prepoznajući finansijsku pismenost kao važan prioritet, koji sa globalizacijom i razvojem tehnologije i modernog poslovanja sve više dobija na značaju aktivno rade na na finansijskom opismenjavanju građana CBCG ulaže napore i aktivno radi na finansijskom opismenjavanju građana”, kazala je savjetnica Marija Radenović.
Ona je pojasnila da su 2019. inicirali izradu strateškog dokumenta usmjerenog ka podizanju nivoa finansijske pismenosti u zemlji, te da je ta inicijativa konkretizovana formiranjem Nacionalnog komiteta za razvoj finansijske edukacije 2020. godine, kao radnog tijela Savjeta za finansijsku stabilnost.
“Osim guvernerke CBCG, koja predsjedava Komitetom, članovi ovog tijela su ministar finansija, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, predsjednik Komisije za tržište kapitala i predsjednik Agencije za nadzor osiguranja. Dvije godine kasnije, 2022. godine, Savjet za finansijsku stabilnost je usvojio Program razvoja finansijske edukacije u Crnoj Gori 2023-2027. koji predstavlja strateški okvir za sprovođenje aktivnosti u oblasti finansijske edukacije. Tokom pripreme Programa, CBCG je imala kontinuiranu komunikaciju sa OECD-om, jer je cilj bio da dokument bude usklađen sa njihovim preporukama i pozitivnim iskustvima drugih zemalja”.
Ona navodi da se program realizuje kroz godišnje akcione planove kojima se precizira širok spektar aktivnosti na planu finansijske edukacije, te da su aktivnosti osmišljene da odgovore na aktuelne potrebe tržišta i ekonomije, pri čemu je poseban fokus stavljen na djecu i mlade.
Iz OECD-a su kazali da je sprovedeno istraživanje u periodu 2019-2020. godine pokazalo da je finansijska pismenost odraslih u Crnoj Gori ispod prosjeka među 12 zemalja članica OECD-a koje su učestvovale u istraživanju, kao i nešto niža od prosjeka zemalja Jugoistočne Evrope.
“OECD finansijsku pismenost definiše kao kombinaciju finansijskog znanja, finansijskog ponašanja i finansijskih stavova. Odrasli u Crnoj Gori ostvarili su niže rezultate u svim trima komponentama u poređenju sa prosjekom OECD-a. Na polju finansijskog znanja bili su na nivou prosjeka Jugoistočne Evrope, dok su imali niže rezultate u finansijskom ponašanju i stavovima, što ukazuje na značajan prostor za unapređenje”, kazali su iz OECD-a.
OECD naglašava da je Crna Gora tek nedavno usvojila Program razvoja finansijske edukacije, koji vodi Nacionalni komitet za razvoj finansijske edukacije i koji će koordinirati rad mnogih zainteresovanih strana koje su već aktivne u pružanju finansijskog obrazovanja građanima.
“Još je prerano donositi zaključke, ali biće veoma važno pratiti i evaluirati sprovođenje nacionalne strategije kako bi se identifikovali uspješni primjeri i izazovi, te ih rješavali prilagođavanjem programa, inicijativa ili mehanizama koordinacije kako to bude bilo potrebno”, istakli su iz OECD-a.
Takođe, OECD od 2017. godine sprovodi projekat tehničke pomoći u deset zemalja uključujući i Crnu Goru koji ima za cilj da pomogne zemljama u razmjeni znanja, izgradnji kapaciteta i istraživanjima u oblasti finansijske pismenosti, kako bi razvile, implementirale, revidirale i poboljšale svoje nacionalne strategije za finansijsku pismenost.
CBCG realizuje niz edukativnih aktivnosti, uključujući kampanje, radionice i digitalne edukativne sadržaje. Radenović je naglasila da organizuje aktivnosti poput “Nedjelje štednje”, “Svjetske nedjelje novca” i edukativnih radionica u školama i fakultetima. Takođe, vrhovna monetarna institucija je pokrenula Finansijski zabavnik, edukativno-zabavni magazin dostupan na njihovoj internet stranici, kao i mobilnu aplikaciju mCBCG, koja omogućava korisnicima da se informišu o ponudi potrošačkih kredita svih banaka u Crnoj Gori.
ISTRAŽIVANJE
Na pitanje kako ocjenjuju nivo finansijske pismenosti građana Crne Gore, Radenović je kazala da OECD 2020. godine sproveo istraživanje o nivou finansijske pismenosti odraslih u sedam zemalja učesnica projekta i Crna Gora je, sa prosječnom ocjenom od 55 odsto, zauzela šesto mjesto.
“Ovakvi rezultati su ukazali na potrebu daljeg unapređenja finansijske pismenosti u zemlji, što je presudno i motivisalo CBCG da inicira izradu Programa razvoja finansijske edukacije u Crnoj Gori 2023-2027. Nedavno je naučno-istraživačka ustanova Centar za finansije sprovela istraživanje o finansijskoj pismenosti u Crnoj Gori, po OECD metodologiji i na uzorku od 1.000 ispitanika. Istraživanje je pokazalo da građani Crne Gore najbolje razumiju pojmove i proizvode koje koriste i koji su aktuelni, pa tako čak 95% ispitanika zna šta je kredit, 93% razumije termin kamata na pozajmicu, a 82% razumije značenje pojma inflacija. Iako su ovi osnovni pojmovi građanima poznati, znanje prilično opada kada je na primjer riječ o složenom kamatnom računu. Ovaj termin koji poznaje 32% ispitanika, dok razliku između rate i anuiteta razumije manje od petine ispitanika (19,8%)”, navela je Radenović.
Prema njenim riječima, što se tiče nalaza vezanih za finansijsko ponašanje, zabrinjavaju podaci da je 52% ispitanika, većinom mladih i penzionera, odgovorilo da njihovi mjesečni prihodi ne pokrivaju uvijek njihove mjesečne troškove (ovaj procenat je u prethodnom istraživanju iznosio 50%).
“Rezultati takođe pokazuju da 51% ispitanika ima kućni budžet, dok 39% plaća račune na vrijeme. Kada je riječ o štednji, 39% ispitanika novac drži kod kuće, što pokazuje izvjesni napredak u odnosu na istraživanje iz 2020. godine, kada je to činilo 45% ispitanika. Kada je riječ o stavovima građana na temu finansija, na koje je najteže uticati jer su vezani za kulturološki okvir, 41% ispitanika navodi da više voli da troši nego da štedi, a 51% se slaže sa stavom da je novac tu da se troši”, saopštila je Radenović.
Razumijevanje osnovnih finansijskih pojmova ključno je, kako navodi Radenović, za donošenje informisanih odluka, bilo da je riječ o upravljanju ličnim budžetom ili planiranju dugoročne finansijske sigurnosti.
Svijest o osiguranju nedovoljno razvijena
Predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja (ANO) Marko Ivanović “Vijestima” je kazao da ankete koje su radili su pokazale da se nivo finansijske pismenosti građana Crne Gore, kao i u mnogim zemljama regiona, ocjenjuje kao nizak do umjeren, a svijest o osiguranju je još nedovoljno razvijena.
“Ovo je rezultat kombinacije faktora, uključujući nedostatak formalne edukacije o finansijama, kulturološke navike i određenu skepsu prema osiguravajućim kompanijama. Velika većina građana ne prepoznaje značaj osiguranja (životnog, zdravstvenog, imovinskog ili auto-osiguranja) kao alata za upravljanje rizikom. Na primjer, životno osiguranje se često smatra “luksuzom”, dok je imovinsko osiguranje rijetko prisutno kod vlasnika nekretnina”, kazao je Ivanović.
On je kazao da među ranjivim grupama sa niskim nivoom finansijske pismenosti prepoznaje mlade, penzionere, nezaposlene, ali i pojedine kategorije zaposlenih sa nižim primanjima.
“Svaka od ovih grupa ima specifične izazove u upravljanju svojim finansijama i razumijevanju ključnih koncepata poput štednje, ulaganja i osiguranja. Agencija je u saradnji sa Nacionalni biroom osiguravača Crne Gore pripremila strateški dokument “Razvojna komunikacija sektora osiguranja u Crnoj Gori 2024-2027 - Strateške smjernice” na osnovu kojeg će se u narednom periodu, osmisliti i sprovoditi značajan broj aktivnosti usmjerenih na dalje jačanje kulture osiguranja”, rekao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, u cilju podizanja kulture osiguranja, prvenstveno kod mlađe populacije, za primjenu komunikacione strategije će koristiti tehnološki napredni kanal edukacije “AI Chatbot” na bazi vještačke inteligencije koji će moći da odgovara na pitanja građana 24/7 i da im razjasni nedoumice oko prozivoda osiguranja, sa akcentom na one kategorije prozivoda koje građani srazmjerno manje poznaju i manje koriste, poput osiguranja imovine, osiguranja od nezgode, zdravstvenog osiguranja i sl.
“Ovaj alat ima za cilj da nam na osnovu prikupljenih informacija iz komunikacije za građanima, definiše ključne pravce strategije za dalji razvoj finansijske pismenosti. Nastavićemo i sa aktivnostima na organizaciju edukativnih predavanja, tematskih radionica i konferencija, izradom elektronskog Biltena i objavljivanjem edukativnih tekstova, sa kojima se građani mogu upoznati na sajtu i stranici Agencije na društvenoj mreži LinkedIn”, kazao je Ivanović.
Kao dio kampanje za podizanje finansijske pismenosti, ANO je organizovala “Dan osiguranja” i dodjelu godišnjih nagrada u saradnji sa Ekonomskim fakultetom Univerziteta Crne Gore. Povodom obilježavanja Dana agencije, 11. decembra, dodjeljuju se i nagrade za najbolje diplomske, magistarske i doktorske radove iz oblasti osiguranja, čime se stimuliše razvoj naučne misli i promoviše izvrsnost u istraživanjima u ovom sektoru.
U sprovođenje programa uključile se 22 institucije
Radenović je navela da su u cilju unapređenja finansijske pismenosti i edukacije građana za ovu godinu pripremili Akcioni plan, u čiju je realizaciju uključeno više od 20 institucija i organizacija iz javnog, privatnog i nevladinog sektora.
“Plan podrazumijeva raznovrsne aktivnosti usmjerene na unapređenje finansijske pismenosti, poput radionica, predavanja, izrade edukativnih video materijala, podkast i blog serijala, takmičenja i sl. Poseban fokus je na djeci i mladima jer smatramo da je rad na finansijskoj edukaciji od najranijeg uzrasta ključan za stvaranje odgovorne i finansijski edukovane generacije” istakla je Radenović.
U cilju osiguranja efikasne platforme za umrežavanje napora, razmjenu informacija i koordinaciju aktivnosti na planu unapređenja finansijske pismenosti, CBCG je inicirala potpisivanje Memoranduma o saradnji na primjeni Programa razvoja finansijske edukacije, koga su do sada potpisale 22 institucije iz javnog, privatnog i nevladinog sektora.
Bonus video:
