Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.
Oni su se oglasili povodom predloga novog Zakona o igrama na sreću.
Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti:
"Postavlja se ključno pitanje: zašto zakonodavac donosi mjere koje će neizbježno uništiti legalni sektor i prepustiti tržište nelegalnim operaterima?
Ako nije, logično se postavlja pitanje zašto prethodno nisu uspostavljeni efikasni sistemski mehanizmi za suzbijanje sive zone, već se donošenje novog Zakona predlaže u ambijentu koji ne garantuje osnovne ustavne principe – zaštitu preduzetništva, pravičnu tržišnu konkurenciju i ekonomski održivo poslovanje?
Predlog zakona ne donosi rješenja, već legalnim priređivačima nameće dodatne prepreke poput:
Drastičnog povećanja naknada do 50%;
Uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije;
Čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad;
Više od 200 kaznenih odredbi;
Odsustva konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.
Dok će legalni subjekti postati neodrživi pod ovim nametima, sivo tržište će nastaviti da nesmetano raste, jer institucije nadležne za suzbijanje nelegalnog tržišta ili ne prepoznaju problem, ili ga svjesno ignorišu.
Pored toga, novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.
Dodatne barijere uvedene drugim zakonima
Dodatne zakonske prepreke već su prethodno uspostavljene kroz:
Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica – kojim se uvodi porez na dobitak od igara na sreću;
Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma – neprirodno nizak prag od 20 eura za obavezno evidentiranje igrača, suprotan evropskoj Direktivi o AML-u koja propisuje minimalni prag od 2.000 eura koji se primjenjuje u svim državama članicama EU kao i državama regiona. Ovakvo neopravdano odstupanje ne samo da ne doprinosi borbi protiv sive ekonomije, već direktno preusmjerava igrače ka ilegalnim operaterima, gdje ovakvih ograničenja nema.
Nelegalni priređivači već koriste ove restrikcije da neformalnim kanalima odvode igrače izvan regulisanog sistema, čime se sistematski uništava legalno tržište i nanosi šteta budžetu.
Uporedna praksa: Šta pokazuju iskustva drugih zemalja?
Izvor: Eastern European Gaming Summit Report, 2021 – “Gambling Regulation in Ukraine: Lessons from the Ban”
Slična situacija zabilježena je u Ukrajini nakon uvođenja strogih regulatornih mjera 2009. godine, kada je zabrana legalnog priređivanja igara na sreću dovela do eksplozije nelegalnog tržišta. Nakon zabrane, ilegalni operateri su za samo dvije godine preuzeli preko 80% tržišta, dok je država izgubila oko 1,5 milijardi UAH (približno 60 miliona USD po tadašnjem kursu) godišnje u porezima. Tek 2020. godine Ukrajina je ponovo legalizovala sektor, priznajući da je prethodna politika bila kontraproduktivna jer nije bilo kapaciteta za suzbijanje sive ekonomije.
Izvor: AAMS Annual Report 2020; European Gaming and Betting Association (EGBA) – “Italy’s Advertising Ban Review”, 2022.
U Italiji, nakon pooštravanja regulative 2019. godine (uključujući povećanje taksi i ograničenja oglašavanja), legalni priređivači su zabilježili pad prihoda od 20%, dok je nelegalno online klađenje poraslo za 30%. Italijanske vlasti su kasnije uložile dodatnih 50 miliona eura u specijalizovane policijske jedinice za suzbijanje crnog tržišta, što ukazuje da prvobitni zakon nije predvidio realne mjere za borbu protiv nelegalnih operatera.
Izvor: Uprava za igre na sreću Republike Srbije – Statistički izvještaj 2023.
U Srbiji, gdje je prag za evidentiranje igrača usklađen sa EU standardima (2.000 eura), zabilježen je stabilan rast legalnog tržišta od 15% godišnje između 2020. i 2023. godine, uz smanjenje udjela sive ekonomije za 10%. Ovo pokazuje da uravnotežena regulacija može podržati legalno tržište, za razliku od crnogorske restrikcije od 20 eura koja može imati suprotan efekat.
Izvor: World Bank – “Economic Impact of Gambling Ban in Albania”, 2022; Balkan Insight – “Albania’s Gambling Ban Fuels Black Market”, 2023.
U Albaniji, nakon zabrane većine oblika igara na sreću 2019. godine (osim u luksuznim kazinima i na određenim lokacijama), nelegalno tržište je procvjetalo, posebno online klađenje. Procjenjuje se da je država izgubila oko 20 miliona eura godišnjih prihoda, a nelegalni sektor je preuzeo oko 70% tržišta do 2022. godine. Vlada je kasnije najavila reviziju politike, jer je nedostatak nadzora nad crnim tržištem postao očigledan problem.
Izvor: Nacionalna agencija za prihode Bugarske – “Gambling Market Analysis 2020-2023”; European Casino Association – “Bulgaria Market Trends”, 2024.
U Bugarskoj, pooštravanje regulative 2020. godine (povećane takse i ograničenja oglašavanja) dovelo je do pada prihoda legalnih operatera za 15%, dok je nelegalno tržište poraslo za 25%. Bugarska je pokušala da pojača nadzor, ali bez značajnog uspjeha do 2023. godine, što upućuje na to da stroge mjere bez efikasne implementacije favorizuju sivu ekonomiju.
Izvor: Statista – “Online Gambling Market in Croatia 2024”; Fina – “Financijski izvještaji sektora igara na sreću 2017”; Vlada RH – “Nacrt prijedloga izmjena Zakona o igrama na sreću 2024”.
U Hrvatskoj, gdje je tržište igara na sreću regulisano od 2014. godine, uravnotežen pristup omogućio je stabilan rast legalnog sektora, s prihodom od 430 miliona eura u 2017. godini i procjenjenim online prihodom od 451 milion USD u 2024. godini. Međutim, i pored strogih mjera poput blokiranja plaćanja nelegalnim platformama (planirano za 2025.), crno tržište i dalje privlači igrače zbog nižih troškova i manje administrativnih ograničenja, što pokazuje da prekomjerne restrikcije, poput onih predloženih u Crnoj Gori, mogu nenamjerno osnažiti nelegalne priređivače umjesto da zaštite legalni sektor.
Posljednji udarac legalnom sektoru igara na sreću
U kontekstu prethodno navedenog, Predlog zakona o igrama na sreću dolazi kao posljednji udarac legalnom sektoru – stvarajući nemoguće uslove za zakonite priređivače, dok istovremeno ne pruža nikakve mehanizme za borbu protiv nelegalnog tržišta.
Neko je očigledno napravio ozbiljnu grešku u koracima – svjesno ili namjerno. Umjesto da se uspostavi fer i održiv sistem, ovakva regulativa vodi ka urušavanju legalnog sektora i masovnoj migraciji igrača ka neregulisanom tržištu.
Ko će odgovarati kada legalni priređivači nestanu pod teretom ovih mjera, a nelegalni operateri preplave tržište? Da li država svjesno gura Crnu Goru u haos nekontrolisanog crnog tržišta kocke?
Naravno ne zelimo da vjerujemo glasinama da je bas namjera da se oslabe legalni priredjivaci, kako bi se sa ponovnim osnivanjem Lutrije Crne Gore potpisao unaprijed dogovoreni ugovor o privatnom javnom partnerstvu sa odredjenim stranim priredjivacem koji se ne bi odnosio samo na lutrijske igre. To je idealan prostor za korupcijske monoplske dilove i ispumpavanje para iz drzave.
Kako je Predlog zakona o igrama na sreću već u skupštinskoj proceduri, postavlja se pitanje da li će poslanici, kao posljednja instanca koja treba da sagleda realnost problema u kojem se nalazi legalno tržište, razumjeti ove činjenice i donijeti odgovarajuće odluke prilikom glasanja jer je urgentno potrebno makar odložiti primjenu ovog zakona dok se ne stvore realni uslovi za njegovo sprovođenje koji obavezno zahtijevaju suzbijanje sive ekonomije i zaštitu legalnih subjekata od nelojalne konkurencije", navodi se u saopštenju.
Bonus video:
