Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je dao mišljenje na Predloge zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) i uputio ga matičnom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike.
Nakon višesatne sjednice, Odbor za ekonomiju je utvrdio da za sporazume sa UAE trenutno ne treba dodatni novac iz državne kase, te da će se konkretni uticaj sporazuma na državnu kasu utvrditi po određivanju lokacija za projekte.
"Odbor se upoznao da se zakon predlaže u cilju uspostavljanja pravnog okvira za inteviziranje saradnje u oblasti turizma i razvoja nekretnina, sa fokusom na konkretne projekte na sjeveru i jugu. Zatim da za primjenu ovog zakona nije potrebno obezbijediti sredstva u budžetu, te da će procjena fiskalnog uticaja biti urađena naknadno u odnosu na ugovore koji će biti zaključeni po određivanju konkretnih lokacija projekata", kazao je predsjednik Odbora Boris Mugoša i naglasio da je to njihovo mišljenje, kao i da su upoznati sa mišljenjem Ministarstva finansija, da će biti potreban dodatni novac iz državne kase koji nije planiran budžetom za ovu godinu, niti Srednjoročnim fiskalnim okvirom I Fiskalnom strategijom za period 2024. godine do 2027. godine.
Sjednicu Odbora su obilježile kritike opozicije i NVO sektora da se sa žuri sa potvrđivanjem sporazuma, da se rizikuje sa vrijednom državnom imovinom, kao i da su procesi urađeni netransparentno dok postoji prijetnja da će se privatna imovina oduzimati građanima.
Iako je bilo pauza, sjednica ovog Odbora je trajala gotovo deset sati.
Spajića žele da šalju u penziju
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je kazao da se brane od napada izvršne a sada i zakonodavne vlasti, ali i da se ovakvim zakonima narušavaju prava svojine i konkurencije, pa je razočaran u Crnu Goru.
"Ja sam se jedno zakleo, ja ću Milojka Spajića u penziju da pošaljem. Njega treba slati u penziju što prije, neka prođe u Singapur i tamo neka prodaje ono što je zaradio, a ne ono što mi moramo da ostavimo djeci", kazao je on.
Poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka je naveo da se sada govori da projekat u Ulcinju nije planiran, iako su predstavnici Vlade došli u taj grad da ga predstave te da ni investitor ne pominje druge lokacije. Tvrdi da se investitor kroz sporazume, oslobađa mnogih plaćanja a narušava konkurencija…
"Zaradiće se tih deset, 20 milijardi kroz ovih 2,5 milijardi. Ako vi dajete tu zemlju, on preko te zemlje može podići kredite. Na tom prostoru se dobija 250.000 stambenih jedinica", kazao je Zenka i dodao da je investitoru Muhamedu Alabaru za projekat u Albaniji već pristiglo 3.000 žalbi.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović je navela da se po tvrdnjama premijera mogu očekivati desetine milijardi eura investicija u Crnoj Gori, pa je pitala da li država postaje osmi Emirat ili član Evropske unije. Istakla je da vrijednost tri najveća projekta u Crnoj Gori iznosi oko dvije milijarde, te da investitor ima brojne optužbe širom svijeta, i to za pranje novca i druge afere.
"Sporazum je lošiji od bilo kog koji je potpisala Demokratska partija socijalista (DPS). Ovaj sporazum je kriminalni akt, u pola noći se ne donosi bez ako neko ima debele interese da se ovo napravi. Ovo će biti početak borbe, cijela Crna Gora će se dići i mi nećemo da dajemo svoju teritoriju. Rama je dao Drač jer je Alabar obećao dvije i po milijarde investicija u Drač, i treba da izmjesti luku Drač koju je finansirala EU i treba čitavu infrastrukturu da pripremi Alabaru, da bi prodavao nekretnine. Ova gospoda koja potpišu sporazum sigurna sam da će krivično odgovarati jer ova vlast neće vječno trajati. Vi već padate na svim izborima", kazala je ona i dodala da je mislila da nema vlasti koja je gladnija od DPS-a.
Ekonomski analitičar i direktor "Fidelity consultinga" Miloš Vuković je naglasio da nema fiskalne procjene za ove sporazume, te da je Spajić kazao da će Ulcinj imati 50 miliona eura od ovog projekta, dok će država imati prihode od dividende u iznosu od 500 do 700 miliona eura. On je naveo da se to nikada neće desiti, kao i da su ulaganja Alabara znatno niža od obećanih. Kazao je da je Ministarstvo javnih radova, formirano radi sprovođenja ovog projekta.
"Ovo je dio velike zakonodavne reforme. Sporazum sa Srbijom ima 600 strana i pregovara se godinu dana. Sa Gruzijom Alabar ima ugovor od 1.000 strana, sa Turskom 300 strana... Sporan je sporazum gdje se javne nabavke izbacuju. Mi ne znamo koliko infrastruktura košta. Država poklanja zemljište, vrši eksproprijaciju, čisti parcele, rješava sporove, dovodi vodu, struju i puteve, dozvoljava da se zemljište založi za kredite... Ko će da gradi kad nema javnih tendera? Radiće se dogovori", kazao je Vuković i dodao da se država obavezuje na isplate koje nisu dobre u fiskalnom smislu.
Tvrdi da će se kondo hoteli prodavati te da ih Agencija za zaštitu konkurencije, NVO sektor i predsjednik države Jakov Milatović mole da se sporazumi ne usvajaju na ovaj način.
Predsjednica Udruženja "Martin Šnajder Jacobi" Zenepa Lika je navela da kao arhitektica smatra da ovaj sporazum razara domaće prirodne resure, te da joj nije jasno zašto se sa projektom žuri. Naglasila je da je Velika plaža jedinstveno područje pa se planiranje mora raditi izuzetno pažljivo, te da se plaši poslušnosti poslanika.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević je naveo da je uvjeren da se na Velikoj plaži neće ništa graditi, bez dozvole lokalnog stanovništva. Istakao je da se traži povjerenje u institucije, dok je prostor u posljednjih 20 godina uništen, te da niko nije pominjao planinu Bjelasicu i preprodaje hotela na tom mjestu, od kojih je Crna Gora imala sitne prihode.
"Država nije zaštitila sebe, godinama se vučemo po arbitražnim sudovima po svijetu. Sada nije bilo javne rasprave, uvela se parlamentarna diktatura danas i poslanici su odlučili da iako je jasno prekršen Poslovnik – nije prekršen. Premijer je ponizio ne samo građane i poslanike, nego i parlamentarnu većinu jer samo on zna kako je doveo investitora i zašto se radi ovaj sporazum. Radi se i zbog Luke Bar, Durmitora, Bjelasice a mi ćemo kasnije platiti stotine miliona eura za infrastrukturu. Ne postoji projekat ni vizija osim sporazuma", kazao je Dragićević i dodao da je više nego jasno da se radi o korupcionaškom poslu.
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić naglasio da se krši zakon radom na Veliki petak, kao i prava svih zaposlenih u Skupštini. Mugoša je naveo da nema razloga za hitnost i za radom na Veliki petak.
Ekološka aktivistinja Nataša Kovačević je navela da nije tačno da je sve u vezi sporazuma, rađeno u skladu sa evropskim zakonodavstvom te da dokumenta čak nisu ni dobro prevedena. Istakla je da Crna Gora planira ulazak u Evropsku uniju (EU), a krši propise i ugrožava EU put radi hitnosti koja ne postoji. Smatra da će Evropska komisija i parlament dostaviti negativno mišljenje na ova dokumenta.
Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa je istakla da je Ulcinjska plaža jedno od najvrijednijih područja u Crnoj Gori i da se država obavezala da će ga sačuvati kao takvo, te da se ekološki ugrožava Ulcinjska solana I tako put ka EU. Tvrdi da se sporazumima briše već postignuti trud te da se može nanijeti nepopravljiva šteta.
Predlagači zakona bez konkretnih odgovora
Ministarka javnih radova Majda Adžović je naglasila da istorija ne pamti da je neki sporazum zavrijedio ovoliku pažnju javnosti, te da su se razdvojili argumenti od politikanstva. Ona nije konkretno odgovorila na upite poslanika i NVO sektora, pri čemu je kazala da će odgovore dati u plenumu.
Iz Posebnog kluba poslanika su kazali da snimak sjednice treba vratiti i pregledati zbog načina na koji Adžović tretira poslanike. Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je takođe naveo da je završna riječ Adžović bila sastavljena od nekoliko floskula.
Iz DPS-a su kazali da sporazum može biti početak kraja parlamentarne većine, jer je protiv interesa lokalne zajednice, građana i Ulcinja, te da nisu dobili odgovore I uvjeravanje da će proces biti netransparentan.
Nema više praksi iz prošlosti
Premijer Milojko Spajić je saopštio da je potencijal za investicije kroz sporazume sa UAE ogroman, da ne može da garantuje ali da kroz njih u Crnu Goru može biti uloženo i više od 35 milijardi eura.
Spajić se osvrnuo na brzinu usvajanja ovih sporazuma i naveo da će naredne sedmice biti u Sjedinjenim Američkim Državama, te da očekuje da će Skupština tada već imati novog posla. Istakao je da je sporazum transparentan i objavljen javno, ali i da na Odborima nije čuo nijedan argument koji bi mogao da uvaži...
"Nikada se neće ponavljati prakse iz prošlosti, nekonsultovanje parlamenta, lokalne zajednice. Razumijem da se mnogi plaše procesa saradnje sa UAE jer bi mogle da isplivaju neke bezbjednosno interesantne informacije koje ne bi bile poželjene, onima koji su u politici sada ili su bili prije. Da li garantujem za 35 milijardi? Ja ne mogu da garantujem ali sporazumi omogućavaju da privučemo te investicije, a potencijal je da privučemo i preko 35 milijardi... 35 milijardi je konzervativna brojka i uvjeren sam da može biti i veća. Ne mogu da garantujem za UAE ali je potencijal ogroman", naglasio je on i dodao da investicije ne idu u državnu kasu već u ekonomiju i BDP.
Naglasio je da kineska strana za auto-put nije plaćala za akcize i PDV, te da to neće biti slučaj sada. Tvrdi da će se kroz sporazume dobiti konkretne brojke i investicije, pa će nakon toga moći da se vodi dijalog.
"Uskratili smo tržišnu utkamicu"
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić je kazao da će poslanici u Skupštini raspravljati cijelu noć zbog brzine i netransparentnosti, i to uoči praznika. Tvrdi da su ista obećanja radi brzine data u slučaju Veljeg brda i najavljenih investicija iz Japana.
"Moj problem je vezan za izostanak javnog tendera. Neko bi možda uložio 50 milijardi, mi smo uskratili otvorenu tržištu utakmicu. Koja je crna muka da ovo radimo do šest ujutru a ne naredne sedmice? Mislim da imamo pregršt neprincipijelnosti... Ovdje je milion nejasnoća, nije bilo dana da nije bilo neke kontradiktornosti", kazao je on i pitao Nimanbegua da li će napustiti Vladu ako se realizuje projekat u Ulcinju.
Iz Bošnjačke stranke su kazali da se govori o netransparentnosti dok se paralelno o ovoj temi govori posljednjih mjesec dana, te da projekti još ne postoje niti konkretni planovi. Istakao je da je ovo velika šansa za sjever.
Nimanbegu je naveo da se ovakvim sporazumima Albanci izbacuju iz vlasti, te da su kao manjina procijenili da treba da budu njen dio, ali da se on sa time ne slaže. Istakao je da tako misli u ovom trenutku, da nema dobrog koaliciong dogovora i jer se sve radi sistemom „paf paf“ sistemom.
"Ovdje sam jer je neko Alabaru dao moj broj telefona. U ovom slučaju je netransparentnost tolika i proces je takav da zaslužuje da smo svi na nogama. Ovaj čovjek je premijer a njegove greške su kolosalne, ugroziće sve nas. On govori o megaprojektu na sastancima na 20 miliona kvadrata i predstavlja se projekat kao u Egiptu", kazao je Nimanbegu i dodao da je Opština Ulcinj proces napravila transparentnim, te da će investitori sjutra moći da biraju koju zemlju da uzimaju.
Konatar je kazao da nije transparentan poziv na dijalog nakon potpisivanja sporazuma, a pitao je kako Spajić zna da će investicije biti vrijedne 35 milijardi ako se ne zna lokacija projekata. Ponovio je da se ne zna ko pije a ko plaća. Iz URE su naveli i da bi se sva pitanja otklonila da je bilo javne rasprave i da se zakoni hitno usvajaju zbog putovanja Spajića, te da je on pokrenuo cijelu priču oko Velike plaže.
Mugoša je naveo da se nijedno slovo u sporazumu ne može promjeniti, te da cijela priča ponižavanje parlamenta i građana. Pitao je kako je razvoj nekretnina ekonomska saradnja a sporio je i normu iz ugovora koja se tiče javnog interesa, jer smatra da ne treba da se nalazi u dokumentu sa privatnikom.
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović je takođe istakao da se Ulcinj ne pominje u dokumentima, te da je ovo samo prvi korak ka ulaganjima. On je sve pozvao da opravdane sumnje o švercu cigareta dostave tužilaštvima, kao i da neće biti suspenzije svih domaćih zakona. Njegova koleginica Jelena Nedović je istakla da neće biti prodaje državnog zemljišta.
"Beograd na vodi" je neuporediv
Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković je kazala da se kroz Predloge zakona o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i UAE, i kasniju izgradnju planira primjena istog modela kao u slučaju projekta "Beograd na vodi".
Kako tvrdi Ćalović Marković, u budućnosti bi se formiralo preduzeće koje u koje bi država uložila zemljište dok bi investitor Muhamed Alabar gradio stanove.
"Srbija od „Beograda na vodi“ gdje je prodato stanova u vrijednosti 800 miliona eura, ima manje od 10 miliona. Je li to to što obećava premijer? Država je dobila 10 miliona za četiri godine ili manje od četiri stana, jer se basnoslovno cijene jer se u velikom dijelu pere novac kroz tu stanogradnju, po tom aranžmanu. "Beograd na vodi" je neuporediv sa onim što vi ovdje planirate", kazala je ona i dodala da bi se svi problemi mogli otkloniti kada bi se zakonski i amandmanski moglo djelovati, ali da to nije moguće sa potpisanim sporazumom.
Ćalović Marković je pitala koja je konkretna vrijednost investicije, kako će se novac sliti u državnu kasu, koliko će biti isplaćeno za restituciju, jer smatra da nema sredstava u budžetu za taj proces pa će građani morati pravdu da traže pred sudom...
Ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala da sporazumi predviđaju više oblasti za saradnju sa UAE, te da je saradnja proširena u odnosu na dokument iz 2011. godine. Istakla je da sporazum predviđa razvoj projekata na sjeveru i jugu Crne Gore. Adžović je rekla da u mišljenju Ministarstva finansija piše da će se novac obezbijediti kada bude potreban, ali da se još ne zna konkretna lokacija projekta.
To je kazala nakon što je Mugoša ukazao da u samim sporazumima ima razilaženja između mišljenja Vlade i Ministarstva finansija, o nivou potrošnje novca iz državne kase.
Iz poslaničkog kluba PES-a se čulo da ni u jednom članu sporazuma nema ništa sporno, te da se procesi prejudiciraju pa će ugovori proći skupštinsku proceduru.
Na dijalog pozvali nakon potpisivanja
Iz poslaničkog kluba URE su naveli da ova odluka može da utiče na naredne četiri generacije građana. Ponovili su da nisu protiv investicija ni razvoja, ali da su protiv načina kako se ova odluka sprovodi.
"Sam premijer i Mandić su kazali da je pred nama jedna od najvećih investicija a onda pokušavamo na vrat na nos, bez javne rasprave, uključivanja akademske i šire društvene zajednice, da vjerujemo u dobru volju premijera i investitora. Samo želimo da sve bude transparentno i da se poštuju zakoni Crne Gore. Mislim da svi ovdje dobro znamo o čemu se radi", naglasio je Miloš Konatar i dodao da više ne zna kojim argumentom može da utiče na parlamentarnu većinu.
Istakao je da je Spajić partije pozvao na dijalog nakon što je sporazume sa UAE već potpisao. Pitao je poslanike da li bi imovinu dali nekome koga su uhvatili 100 puta u laži, odnosno da mu nije jasno zašto se daje vlasništvo svih građana u Crnoj Gori. On je naveo da se govori kako se ne znaju lokacije za projekte, paralelno dok investitor Muhamed Alabar govori o prodavcima piletine u Ulcinju, te da se planiraju stanovi na mjestu na kojem je njihova gradnja zabranjena kao i da je riječ o zaštićenom području.
Poslanica PES-a Jelena Nedović je naglasila su izjave URE manipulativne jer se u sporazumu ne govori o konkretnim lokacijama niti o veličini projekta, a pitala je i gdje je bila transparentnost kada je Vlada Dritana Abazovića potpisala sličan ugovor za investicije na ulcinjskom brdo Mavrijan. Naglasila je da bi Vladu napustila da sporazum sa UAE, ima veze sa švercom.
Konatar je pojasnio da je Abazovićeva Vlada potpisala memorandum od kojeg nije bilo negativnih posljedica, a ne sporazum koji je jači od domaćeg zakonodavstva i koji može da napravi probleme. Naglasio je da se sada izmijenila i vrijednost investicije, odnosno da su tvrdnje premijera Milojka Spajića o 35 milijardi eura, oprečne onima od samog investitora i ministara.
„Ako uzmemo nasumičnih deset stvari koje je kazao, minimum šest ili sedam neće biti istina. Nije ovo pitanje vjerovanja, ovo je imovina svih građana.
Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović je naveo da zbog Prostornog plana nije siguran da će se investicija ove vrste moći uvrstiti u Ulcinju, te da su rađene prodaje zemljišta u slučaju „Porto Montenegro-a“ i Maljevika koji su dati na 90 godina, kao i „Montrose“ od 99 godina.
DPS neće dati podršku
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević je kazao da taj klub u Skupštini neće dati podršku ovim sporazumima, jer su dokumenta sporna.
Rakočević je kazao da su su tek juče obaviješteni da Vlada želi da proširi dnevni red Skupštine, te da je opet izbjegnuta transparentnost procesa zbog hitnosti. Najavio je da sporazum neće podržati u Skupštini zbog netransparentnosti i loše komunikacije sa javnosti. On je kazao da ih raduje što se konačno razgovara o investicijama.
"Od 2020. godine do danas, teško je nabrojati makar jedan projekat koji je započet ali je jednostavno nabrojati one koji su zaustavljeni. Kakav glas i kakav imidž Crna Gora danas šalje u svijet? Sjever i razvoj sjevera zavisi od projekata. Teško možemo se sjetiti jedne strane investicije u posljednjih pet godina“, dodao je on i istakao da je ugašen „Montenegro airlines“, zatvoren Sveti Stefan, zaustavljeno širenje projekata „Porto Novi i Montenegro", ugašena proizvodnja u Kombinatu aluminijuma...
Rakočević je istakao da je to sve dovelo da je Crna Gora po ekonomskoj slobodi na 83-ćem mjestu, odnosno da je na posljednjem mjestu u regionu i da je mnogo niže rangirana nego 2019. godine. Istakao je da pada i nivo investicija u BDP-u.
Poslanica PES-a Jelena Nedović je naglasila da je Crna Gora u ovoj godini zauzela 67. mjesto na listi ekonomskih sloboda, dok su indeksi bili gori dok je DPS bio na vlasti. Nedović je naglasila da se prigovara procedurama usvajanja sporazuma, iako je Spajić imao sastanke sa predstavnicima Opštine Ulcinj. Nedović tvrdi da je sve urađeno transparentno jer je dijalog urađen sa svim poslaničkim klubovima...
Bonus video:
