Savjet za regionalnu saradnju (RCC) poslao je Evropskoj komisiji višegodišnji akcioni plan za stvaranje zajedničkog ekonomskog područja na zapadnom Balkanu, rekao je “Vijestima” generalni sekretar RCC-a Goran Svilanović.
On je kazao da su akcioni plan EK poslali u četvrtak i da on sadrži mjere koje su dogovorene sa državama regiona.
“Akcioni plan je baziran na čitavom nizu razgovora sa zemljama regiona, sa različitim ministarstvima jer se nešto odnosi na digitalizaciju, nešto na obrazovanje, nešto na trgovinu itd. To smo stavili na sto i o tome je postignuta saglasnost, dakle to što je predloženo kao mjera, predloženo je jer je prethodno dogovoreno sa svim ministarstvima iz svih država”, naveo je Svilanović.
U principu se, kako dodaje, radi o sporazumima koje treba postići do 2020.
Akcioni program EK bi trebalo da predstavi 26. juna u Trstu na sastanku sa predstavnicima vlada regiona i RCC-a.
“Vidjećemo da li će tu biti nekih detalja, a ako sve tako bude prihvaćeno onda će to biti predstavljeno premijerima na samitu u Trstu 12. jula. Dakle, ovo što je sada na stolu je dogovarano sa svim vladama”, kazao je Svilanović.
On je dodao da ima još prostora da se vidi da li će biti usvojen predloženi tekst ili neki drugi tekst akcionog plana.
Svilanović je saopštio da predloženi akcioni plan ima četiri cjeline.
“Jedna cjelina je CEFTA plus i tu je suština uklanjanje necarinskih barijera, drugi element je liberalizacija trgovine uslugama, pošto CEFTA već obezbjeđuje liberalizaciju trgovine proizvodima. To su dva ključna elementa, a treći element je brže rješavanje radnih sporova”, objasnio je Svilanović.
Dodao je da su ostale tri cjeline akcionog plana najdirektnije vezane za Savjet za regionalnu saradnju.
“Jedna se odnosi na harmonizaciju investicionih politika, drugi na veću mobilnost radne snage kroz sporazum o međusobnom priznavanju diploma. Treći element koji ima najviše djelova odnosi se na digitalizaciju u smislu zajedničkog rominga, ali i u smislu pune interoperabilnost IT tehnologija, itd.”, naveo je Svilanović.
EK je u napomenama koje je pripremila u susret julskom samitu u Trstu, koje su “Vijesti” objavile u četvrtak, kao mjere predložila da se razmotre nacionalne poreske politike i podsticaji i poboljša nivo regionalne harmonizacije, a ne da se podstiču “utakmice do propadanja”.
Predloženo je i uklanjanje diskriminacione prakse u oblasti javnih nabavki i postigne dogovor o mogućem regionalnom programu investicionih reformi koje se odnose na ulazak, zaštitu i podsticaje za ulagače, uspostavi sveobuhvatan i usklađen sistem izvještavanja o stranim direktnim ulaganjima.
Predložena je konsolidacija regionalnih tržišta kapitala uspostavljanjem zajedničkih trgovinskih platformi, uspostavljanje zajedničke procedure za različite finansijske proizvode i olakšavanje prekogranične mobilnost visokokvalifikovanih stručnjaka, studenata, istraživača i akademika i njihovu integraciju u profesionalne i akademske mreže EU.
Iz Vlade su “Vijestima” kazali da će Crna Gora podržati ovakve inicijative i da zagovara regionalnu saradnju među ostalim i ekonomsku.
Međutim, “Vijesti“ saznaju da je crnogorska Vlada najrezervisanija od svih šest zapadnobalkanskih država prema ovoj inicijativi EK, jer strahuje da bi u nekom paketu sa ostalima izgubila trenutnu prednost u integracijama.
“Polazni stav je da smo svakako za regionalnu saradnju, ali ne na uštrb EU integracija, tj. da smo previše ispred ostalih da bi mogli da se prilagođavamo njima”, rekao je sagovornik “Vijesti” upoznat sa ovim procesom i stavom Vlade.
Najspornije za Crnu Goru je mogućnost formiranja novih regionalnih zajedničkih struktura koje bi donosile odluke obavezne za sve.
U dokumentu EK piše da regionalna ekonomska zona “nije alternativa za integracije u EU”.
Uslov bio da se ubrza pridruživanje
Na pitanje da li Crna Gora treba da strahuje da će stvaranje zajedničkog ekonomskog područja usporiti njen put ka EU, Svilanović je odgovorio da Crna Gora ima razlog što ima takav stav - najdalje je otišla u procesu pregovora.
“Međutim, sve ovo što je stavljeno na sto, stavljeno je pod tri uslova: prvi da zaista doprinosi ispunjavanju onoga što su države predale EK kao ekonomski program (ERP), drugo da sve ovo što se dogovara bude dio procesa pridruživanja, što znači da ubrzava proces priduživanja individualnih zemalja i treće da se ovim ni na koji način ne mijenja proces pridruživanja ni strategija”, kaže Svilanović.
Dodaje da rezerve imaju i drugi jer ne žele bilo kakav dogovor umjesto pridruživanja.
Bonus video:
