Crna Gora je do sada imala neplansku izgradnju turističkih kapaciteta i zona stanovanja u primorskom regionu što je izazvalo štetu za održivi razvoj turizma, opteretilo saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, negativno uticalo na prirodu i kvalitet života u turističkim centrima sa najvećom frekvencijom turističkog prometa, navedeno je u Prostornom planu Crne Gore do 2040. godine kojeg je Vlada usvojila u četvrtak prošle sedmice.
Zbog toga su u Planu navedene smjernice da se opštinskim prostorno-urbanističkim planovima ograniči gradnja novih stambenih objekata u zoni od hiljadu metara od morske obale, da se preostale atraktivne neizgrađene lokacije sačuvaju sa luksuzne hotelske komplekse sa sportskih i rekreativnim sadržajima, infrastrukturom i zelenilom, uz zaštitu kulturnog nasljeđa i prirodnih zaštićenih područja.
Cilj visokokvalitetna turistička destinacija
Cilj svih predloženih mjera u Prostornom planu je da Crna Gora postane visokokvalitetna turistička destinacija sa raznovrsnim vidovima turističke ponude, kako bi ova privredna grana još značajnije uticala na rast brutodomaćeg proizvoda i standarda crnogorskih građana koji do 2040. treba da se izjednači sa prosječnim standardom i kvalitetom života u EU.
“U razvoju se fokus postavlja na proizvod i sadržaj visoke dodane vrijednosti koji uvažava lokalne specifičnosti i regionalne osobenosti Crne Gore i u skladu je s razvojnim potrebama privrede. U tom smislu, potrebno je postići uspjeh pri balansu između zadovoljavanja razvojnog interesa privatnog sektora (koji ima interes za ostvarivanje komercijalnih uspjeha) i javnog interesa čiji je primarni interes očuvanje i optimalna valorizacija ograničenog resursa. Takva varijanta uravnoteženog razvoja u najboljoj mjeri odgovara na dva ključna strateško-razvojna izazova, (1) potrebe za unapređenjem opšte konkurentnosti turističke ponude i (2) očuvanje izuzetno vrijednog resursa prostora. Do danas je ova ravnoteža bila narušena, što je u najvećoj mjeri vidljivo kroz neplansku izgradnju turističkih kapaciteta i objekata sekundarnog stanovanja u Primorskom regionu, ali i nedostatnoj saobraćajnoj i tehničkoj infrastrukturi kao i negativnim uticajima na prirodu i kvalitet života u turističkim destinacijama s najvišom frekvencijom turističkog prometa”, zaključuje se u Prostornom planu.
Od rasta privatnog smještaja nije bilo javne koristi
Navodi se i da stambene izgradnja na obali nije doprinijela rastu turističkog prihoda i zbog velike sive ekonomije u ovoj oblasti, a da je istovremeno degradirala prostor, zauzela lokacije za luksuznu turističku ponudu, opteretila infrastrukturu i izazvala ekološke probleme.
“Prostorni planovi u svim regionima, odnosno opštinama Crne Gore treba da usmjere razvoj smještajnih kapaciteta u smjeru diverzifikacije i visokog kvaliteta. To je poseban izazov u smislu kontrole snažnog rasta privatnog smještaja i kapaciteta u nekomercijalnim objektima, primarno u obalnim područjima, koji opterećuju opštu infrastrukturu i u određenom dijelu generišu i druge negativne posljedice, kao što su visoka sezonalnost, niži nivo opšteg kvaliteta proizvoda i dr. Kroz zaštitu prostora, kao temeljnog razvojnog resursa, potrebno je pružiti mogućnost strateški definisanog razvoja, u skladu s destinacijskim pozicioniranjem, ali i temeljnim postulatima održivosti, sa ciljem smanjenja negativnog uticaja na okolinu. Dodatno, u oblastima pod određenim nivoom zaštite, ulaganje u nove ili proširenje postojećih kapaciteta i turističke infrastrukture, mora biti regulisano na osnovu posebnih prostornih i urbanističkih planova za datu oblast”, navedeno je u preporukama.
Ukazuju i da se mora voditi računa da pri planiranju i izgradnji turističkih prostora budu zaštićen javni interes u pogledu zaštite životne sredine, kulturnih dobara i socioekonomskih interesa lokalnog stanovništva.
“Turističke zone, odnosno, projekte koji se realizuju u pojedinim zonama, potrebno je na vizuelno i praktično smislen način uklapati u opšti ambijent destinacije i kroz realizaciju projekata pozitivno uticati na uređenje i sofistikaciju širih prostora. Nedostatak opšte infrastrukture kao što su saobraćajnice, kanalizacija, snabdijevanje vodom, električnom energijom i internetom ima snažan negativan učinak na realizaciju turističkih projekata, pa je generalno obezbjeđivanje infrastrukture jedan od ključnih preduslova kontrolisanog i održivog razvoja turizma”, navedeno je u Planu.
Cilj novih 7.000 krveta u luksuznim hotelima
Kod poreske politike, navedena je preporuka da se većim dažbinama treba sprečavati pretvaranje poljoprivrednog zemljišta i atraktivnih turističkih zona i lokacija u građevinsko zemljište za stanove za tržiše, dok nižim porezima treba podržavati gradnju produktivnih objekata u turizmu.
“U Primorskom je regionu fokus rasta u apsolutnom iznosu postavljen na kapacitetima u hotelima i sličnim objektima, gdje je predviđeno 7.000 novih kreveta, isključivo sa 4 i 5 zvijezdica kategorijama, dok je u nižim kategorijama predviđeno smanjenje kapaciteta. Primorski region zbog izraženog neregistrovanog smještaja ima izražene probleme u odvijanju saobraćaja u ljetnjem periodu, vodosnabdijevanjem, kanalisanjem otpadnih voda, energetikom, pratećim javnim službama i servisima. Potrebno je preduzeti prioritetno mjere za infrastrukturno i komunalno opremanje Primorskog regiona - urbanih središta opština, kako bi se obezbijedio planirani turistički razvoj”, navedeno je u planu.
Preporučuje se i da se radi na daljem unapređenju saobraćajne infrastrukture, podizanja kvaliteta ponude, snažnijeg aktiviranja sjevernog regiona i ruralnog zaleđa, kao i da se iskoriste prostorno potencijali za razvoj kulturnog, vjerskog, sportskog i drugih specijalnih vidova turizma.
Planom se predlaže unapređenje infrastrukture zdravstvenih ustanova i razvoja zdravstvenog turizma, razvijanje sektora povezanih sa turizmom kako bi se smanjila uvozna zavisnost (prehrambenu industriju, poljoprivredu, sektor biznis usluga, građevinarstvo, transportnu infrastrukturu), kao i da se ublaži sezonalnost u turizmu i obezbijedi diverzifikacija turističke ponude.
Navodi se i da je potrebno unaprijediti sistem mjerenja i nadzora turističkih kapaciteta, odnosno turističkog prometa kroz napredne digitalne sisteme.
Sanacione mjere za područje Budve
Za prostor uz obalu u Budvi, Bečićima i Petrovcu preporučuju se sanacione mjere, dok se upozorava na sporan kvalitet izgradnje u vezi sa seizmičkim rizikoma (od zemljotresa).
“Preporučuje se sanacija urbanih problema zbog koncentracije turističke i stambene izgradnje u uskom obalnom pojasu, (Budva, Bečići, Petrovac), i dalja kontrola, posebno sa aspekta izraženog seizmičkog rizika i rizika od drugih nepogoda. Preoporučuje se poštovanje obalnog odmaka pri planiranju i izgradnji objekata, zaštita plaža i mora od zagađenja”, navedeno je u preporukama za ovaj dio obale.
Posebne mjere se predviđaju za više turističkih lokaliteta.
“Posebnu pažnju na detaljnijem planskom nivou posvetiti prirodno vrijednim zonama Buljarice, ostrva Sveti Nikola, Sveti Stefan, Miločer, gdje se može razvijati turizam, uz očuvanje posebnih prirodnih karakteristika prostora i poštovanje svih ograničenja sa aspekta zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti, kroz održivu izgradnju, u skladu sa svim ekološkim principima”, navedeno je u Planu.
Bonus video:
