Inflacija u Crnoj Gori nastavlja da raste, dok realna vrijednost zarada nastavlja da pada već četiri mjeseca zaredom, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat o kretanju potrošačkih cijena i zarada.
Godišnja stopa inflacije u maju iznosila je 4,5 odsto i najveća je u posljednjih 12 mjeseci. Ova stopa je u aprilu bila 3,8, a u marti i februaru po 3,2 odsto.
Do inflacije u ovom procentu je došlo zbog rasta cijena mesa od 4,6 odsto, usluga u restoranima i kafićima za 11,9 odsto, rasta kirija za 20 odsto, farmaceutskih proizvoda za 15 odsto, voća za 19,1 odsto, ulja i masti za 14,9 odsto, snabdijevanja vodom za 24,1 odsto, usluga za održavanje i popravku stana za 15,6 odsto.
Cijene duvanskih proizvoda usljed povećanja akciza povećane su za 6,1 odsto, usluge smještaja u hotelima zbog povećanja stope PDV-a za 7,2 odsto. Porasle su i cijene održavanja i popravki vozila za deset odsto, kafe, čaja i kakaoa za 20 odsto, novina i publikacija za 33,9 odsto.
Kada se pogleda struktura proizvoda i usluga, kod kojih postoji najveća stopa inflacije, može se zaključiti da ovaj rast inflacije nije uvezen, već je na njega uticao rast cijene domaćih proizvoda i usluga, kao što su usluge u kafićima, restoranima, cijena kirije, vode, smještaja u hotelima, zanatskih usluga popravki u stanovima i na motornim vozilima...
Monstat za svaki proizvod i uslugu ima određeni ponder u promilima, koji čini njegov udio u zamišljenoj potrošnji prosječnog domaćinstva. Taj ponder se množi sa procentom rasta cijena tog proizvoda ili usluge i dobije se njegov udio u stopi inflaciji. Udjeli proizvoda i usluga koji su dio korpe potrošače se zatim sabiraju (bilo da su pozitivni ili nagtivni) i dobija se konačni procenat inflacije.
Na primjer, iz tabele Monstat se vidi da meso ima ponder od 88,4 promila, što je 8,84 odsto - odnosno Monstat smatra da prosječna porodica na meso potroši 8,84 odsto svojih prihoda. Rast cijena mesa u maju u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosio je 4,6 odsto. Tako da se množenjem 0,0884 o 4,6 odsto dobila cifra od 0,4 odsto, koja čini najvažniji dio u rastu cijena od 4,5 odsto.
Nakon mesa najznačajniji udio u inflaciji imao je rast cijena u kafićima i restoranima od 11,9 odsto, jer Monstat smatra da prosječno domaćinstvo na ove usluge mjesečno troši 3,52 odsto svojih prihoda, pa su na taj način dobili udio u inflaciji od 0,39 odsto.
Iako nisu sva domaćinstva podstanarska i ne plaćaju kiriju, Monstat je trošak morao podijeliti na prosječno domaćinstvo da bi mogao obračunavati rast tih cijena i njihov udio u inflaciji. Na primjer, ako je deset odsto domaćinstava podstanarsko i ako troše 20 odsto svojih primanja na kiriju, onda to čini trošak od dva odsto primanja prosječnog domaćinstva.
Monstat je izračunao da su cijene kirija porasle za 20 odsto u odnosu na maj prošle godine, što se i dešava zbog rasta cijena nekretnina i doseljavanja velikog broja stranaca koji dobijaju privremeno ili stalno nastanjenje. Množenjem sa ponderom dobilo se da rast cijena kirije utiče na procenat rasta inflacije sa udjelom od 0,39. Kod onih koji zaista jesu podstanari na njih je ovaj trošak i inflacija imaju stvarni i mnogo veći uticaj i njihova lična inflacija je mnogo veća od prosječne.
Lijekovi i ostali farmaceutski proizvodi poskupili su za godinu za 15 odsto. Prema Monstatovoj formuli prosječno domaćinstvo na ove medikamente troši 2,19 odsto svojih prihoda, tako da je njegov udio u stopi inflacije 0,32. Za one koji imaju zdravstvene probleme i više novca troše na lijekove, njihov rast cijena je imao još veći uticaj pa je i njihov subjektivni osjećaj inflacije mnogo veći.
Snabdijevanje vodom iz gradskih vodovoda poskupilo je prosječno 24,1 odsto, jer je u nekim opštinama došlo do rasta od 50 do 100 odsto, a u nekim nisu mijenjanje cijene. Monstat smatra da prosječno domaćinstvo na vodu troši 0,82 odsto svojih prihoda, pa je i pored visokog rasta cijena ovog proizvoda njihov uticaj na stopu inflacije 0,2.
Voće je poskupilo za 19,1 odsto, ali kako prosječno domaćinstvo na ovu hranu izdvaja 1,41 odsto prihoda, uticaj na stopu inflacije je 0,28. Cijena ulja i masti povećana je za 14,9 odsto i oni u ukupnom trošku domaćinstva čine 1,51 odsto, pa je njihov udio u ovoj inflaciji 0,22.
Proizvodi iz grupe kafa, kakao i čaj poskupili su za 20 odsto, ali kako Monstat smatra da prosječna porodica za njih troši 0,77 odsto prihoda, udio u inflaciji je 0,14.
U maju je u odnosu na isti mjesec prošle godine došlo do pada cijena goriva za 9,9 odsto, a kako on u potrošnji domaćinstva učestvuje sa 5,57 odsto, to je uticalo na smanjenje stope inflacije za 0,6. Odnosno da je gorivu ostala ista cijena, godišnja stopa inflacije ne bi bila 4,5 već 5,1 odsto.
Cijene obuće smanjene su za 4,7 odsto. Za njih prosječno domaćinstvo potroši 2,82 odsto svojih prihoda, pa su na smanjenje stope inflacije uticali za 0,14.
Neznatan uticaj na pad stope inflacije imalo je smanjenje cijena čvrstih goriva, telefonske opreme, avionskih karata i povrća.
Realna vrijednost prosječne zarade pada četiri mjeseca zaredom
Prema podacima Monstata, u svakom mjesecu od januara do aprila Crna Gora ima realni pad prosječne zarade.
Prosječna neto zarada u januaru iznosila je 1.004 eura i za osam eura ili 0,8 odsto je bila manja nego u decembru prošle godine. Kako je mjesečni rast inflacije u januaru iznosio 1,2 odsto, realna vrijednost januarske zarade je smanjena za dva odsto.
Prosječna neto zarada u februaru bila je 1.002 eura i imala je pad za 0,2 odsto u odnosu na januarsku. Inflacija u februaru je bila 0,4 odsto, pa je realna vrijednost zarade smanjena za 0,6 odsto.
U martu je prosječna neto zarada porasla je jedan euro ili 0,1 odsto, ali kako je mjesečna inflacija bila 0,3 odsto, realna vrijednost zarade je smanjena za 0,2 odsto.
U aprilu je prosječna zarada porasla za šest eura na 1.009 eura ili za 0,6 odsto, ali kako je inflacija bila 0,8 odsto, realna vrijednost je smanjena za 0,2 odsto.
Zbog poskupljenja peciva i goriva očekuje se nastavak inflacije
U junu se može očekivati nastavak povećanja inflacije jer je već došlo do rasta cijena u dvije grupe proizvoda koje su značajno zastupljene u Monstatovim reperima.
Od prošle sedmice povećana je cijena osnovne vrste hljeba i peciza za sedam do 10 odsto. Kako ova krupa proizvoda, prema Monstatu, čini šest odsto potrošnje domaćinstva, očekivani uticaj na stopu inflacije za 0,4 do 0,5.
Cijene nafte na međunarodnim berzama u proteklih pet dana povećane su za skoro deset odsto, zbog eskalacije rata između Izraela i Irana. Međutim kako se za obračun cijena goriva u Crnoj Gori koriste podaci sa berze naftnih derivata iz petka 13. juna, to je u ponedjeljak uticalo na rast cijene od jednog i dva centa po litru. Cijene na berzi naftnih derivata uz kašnjenje prate berzu sirove nafte, a i nije cijeli period rasta ušao u obračunski period za cijene u Crnoj Gori.
Realno je očekivati da u novom obračunu 30. juna dođe do značajnijeg rasta cijena goriva čiji ponder za obračun inflacije iznosi 5,57 odsto.
Takođe u junu se pred sezonu, tradicionalno, dodatno povećavaju cijene u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i trgovinama, što će očekivano uticati na inflaciju.
Bonus video:
