Novi Prostorni plan ima smjernice da se planovima nižeg reda predvidi prostor za gradnju novih betonskih ili pješčanih plaža, kao i proširenje i nasipanje postojećih, jer na primorju ima skoro duplo više kreveta nego što ima standardnog mjesta na plažama po kupaču.
Navedeno je da je prema podacima iz Sektorske studije za turizam maksimalni kapacitet svim morskih plaža u Crnoj Gori procjenjuje na 160.000 do 270.000 posjetilaca istovremeno, što je znatno ispod postojećih i planiranih smještajnih kapaciteta oko 480.000 kreveta do 2030. godine. Navedeno je da se kada se ukupna površina plaža podijeli sa brojem kreveta dobija pet kvadratnih metara po kupaču (dva sa dva i po metra), jer Velika plaža diže prosjek. Međutim ukazuju da na pojedinim plažama, s obzirom na izgrađenost okolnih smještajnih kapaciteta, pogotovo u privatnom smještaju, kupač može da dobije tek nešto više od jednog kvadratnog metra - 1,2 metra (metar i po sa 80 centimetara).
Praviti nove plaže gdje postoji potražnja
“Omogućava se formiranje novih kupališta, pogotovo u područjima povećane potražnje. Omogućava se postavljanje odgovarajuće oblikovanih niskih plutajućih platformi kao privremenih rješenja u područjima povećane potražnje za plažnim i kupališnim površinama. Nova kupališta i plažni elementi će se planirati kroz detaljnije planske dokumente kopnenog obalnog pojasa i druge programske dokumente koje izrađuje Javno preduzeće nadležno za upravljanje morskim dobrom”, navedeno je u smjernicama Prostornog plana.
Nedostatak mjesta na plažama je razlog i da autori plana predlože ograničenje gradnje novih stambenih objekata i privatnih apartmana na plažama, već da se preostali prostor iskoristi za gradnju luksuznih hotela, kod kojih postoji veća javna korist u odnosu na privatne stanove.
Ključni cilj smjernica, kako je navedeno, je da “primarno osiguraju nosivost u toku najvećih sezonskih opterećenja radi osiguravanja visokog nivoa kvaliteta doživljaja posjetilaca”. Te plaže je, “osim u prostorno-planskom kontekstu razvoja kvantiteta, potrebno uređivati na način da se osiguraju dodatne usluge, pristup, tržišna segmentacija i dr”.
Nasipanje i betoniranje vodi devastaciji
U Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu navedeno je da se ne mogu tek tako graditi nove, nasipati i proširivati postojeće, da bi ti radovi bez strogih ograničenja doveli do dalje devastacije obale. Agencija za zaštitu životne sredine donijela je rješenje kojim se nalaže Ministarstvu prostornog planiranja da prihvati primjedbe iz Izvještaja, što se odnosi i na dio o plažama.
“U dijelu Predlogu plana koji se tiče namjena površine mora pominje se dalja izgradnja i uređenje novih prostora na obali kojima će se obogatiti kvantitet i kvalitet kupališta na Crnogorskom primorju, uz to da se u odnosu na prethodne verzije PPCG-a nameće obaveza izrade studija kojima bi se opravdali takvi zahvati. Postavlja se pitanje, imajući u vidu evidentne pritiske na morsku sredinu i obalno područje, projekte betoniranja obale i nasipanja plaža, da li zaista postoji prostor da se planira dalja izgradnja kupališta i devasatacija obalnog područja, tako da pažnju treba usmjeriti na poboljšanje ponude postojećih urbanih zona, uključujući i kupališta. Buduće zone u kojima će doći do povećanja kupališnog prostora PPCG ostavlja za dalju razradu prostorno-urbanističkih opštinskih planova. Ovo rješenje lako može imati za posljedicu dalju devastaciju obale”, piše u Izvještaju o strateškoj procjeni.
Hoteli sa 5 zvjezdica neće ispuniti standarde
Proteklih godina, tokom jula i avgusta, kako je navedeno u izvještaju, evidentirane su gužve na plažama sa velikom koncentracijom posjetilaca - kada je mjesečni broj posjetilaca bio na nivou od pola miliona.
“Pored toga u strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za Prostorni plan posebne namjene za obalno područje se ukazuje i na konflikte uzrokovane dimenzioniranjem turističkih kapaciteta na lokacijama u zoni plaža koje su već preopterećene i ne mogu primiti dodatne kupače. Novi turistički kapaciteti se neće moći svrstavati u kategorije 4 i 5 zvijezdica ili više, jer neće moći da obezbijede tražene standarde vezane za obezbjeđenje potrebne površine plaža po kupaču”, navedeno je u izvještaju.
Da li je dosta kvadrat plaže po gostu?
Ukazuje se i na podatke Monstata za 2016. godinu gdje je broj prijavljenih turističkih ležajeva u obalnom području bilo 158.192, broj stanovnika u primorskim opštinama 148.683, pri čemu je planirano povećanje broja turističkih ležajeva za još 104.477.
“Računajući da se pored toga tokom ljeta na primorju koncentrišu i gosti koji imaju sopstvene stanove i kuće, kao i ‘kupači na dan’, dobija se podatak da će se na plažama na primorju koncentrisati više od 400.000 kupača. Prema podacima iz Prostornog plana posebne namjene za obalno područje ukupna površina plaža je 1.615 700 kvadratnih metara, što kada se podijeli sa ukupnim brojem kupača daje podatak od manje od 5 kvadrata po kupaču. Ne treba zaboraviti da pojedine plaže zahtijevaju posebne standarde, tako da će raspoloživa površina plaža biti još manja. Ova računica se može izvesti i za konkretne lokacije na kojima se ne mogu ispuniti standardi veći od 1,2 kvadrata po kupaču”, navedeno je u ovom dijelu izvještaja.
Nasipanje i betoniranje plaža u Boki izaziva posebnu štetu
Dalji razvoj turizma, koji između ostalog podrazumijeva povećanje kupališnog prostora i nastavak rasta nautičkog turizma, kako se navodi u Izvještaju o strateškoj procjeni, u direktnom je konfliktu sa zaštitom morske sredine i obalnog područja, što između ostalog i EU traži od nas.
“Dalja urbanizacija obale, nasipanje i betoniranje plaža u Boki Kotorskoj u ukupnom će dovesti do smanjenja kvaliteta turitičke ponude usljed vidno degradiranog i prezauzetog prostora. Imajući u vidu podatke o pritiscima u morskoj sredini veoma osjetljivog Bokokotorskog zaliva, postavlja se pitanje daljeg povećanja obima nautičkog turizma, posebno kruzera”, navedeno je u izvještaju.
Zaštititi nacionalne parkove od prevelikog broja posjetilaca
U izvještaju se navodi i da razvoj masovnog turizma u ostalim zaštićenim područjima izaziva štetu i smanjuje njihovu atraktivnost.
“Nacionalni parkovi su veoma atraktivna područja za razvoj turizma i sve više posetilaca se okreće aktivnom tipu odmora i boravku u prirodu. Sa jedne strane povećanje broja gostiju i interesovanja za nacionalne parkove povećava direktne i indirektne prihode od turzima, dok sa druge stvara pritiske na segmente životne sredine koji mogu dovesti do ozbiljne degradacije prostora. Prilikom planiranja razvoja turizma u zaštićenim područjima potrebno je na osnovu validnih podataka izvršiti analizu pritisaka na segmente životne sredine i ukoliko se pokaže kao neophodno, razmisliti o ograničenju broja posjetilaca u određenoj jedinici vremena”, navedeno je u Izvještaju.
Oni traže stroga ograničenja gradnje i urbanizacije u zaštićenim područjima.
“Razvoj turzima u zaštićenim prirodnim dobrima nosi sa sobom i rizik od dalje urbanizacije i izgradnje turističkih kapaciteta koji utiču na apsorpcione i regenerativne kapacitete prirodne sredine zaštićenog područja. U ovom dijelu potrebna je dodatna edukacija i prezentovanje održivih vidova turizma i korišćenja prostora, kao i stroga primjena Zakona o zaštiti prirode i Zakona o nacionalnim parkovima”, istaknuto je u Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
Bonus video:
