Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je završio konsultativno saslušanje Tamare Backović, Mladena Bojanića i Zarije Pejovića, koji su se kandidovali za članove Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG).
To je epilog sjednice Odbora, dok je Brankica Mosurović u međuvremenu odustala od kandidature. Na sjutrašnjoj sjednici je planirano saslušanje Srđana Milića, Šuća Orahovca, Hadži Vesne Vujošević i Ismet Hadžića.
NE PROPUSTITE
Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović je pitao Backović da li bi se zalagala za veću integraciju CBCG u evropski nadzorni okvir, dok su iz Građanskog pokreta URA upitali šta ih je motivisalo da prihvate kandidaturu i šta bi prvo uradili ako bi bili izabrani.
Iz Socijalističke narodne partije su željeli da znaju zašto je velika razlika između pasivne i aktivne kamatne stope i kako se može smanjiti, ali i da li treba mijenjati regulatorni okvir. Predsjednik Odbora Boris Mugoša je pitao Backović o Zakonu o Razvojnoj banci, kako tumači da će postojati institucija koja će raditi van sistema licenciranja i nadzora CBCG. Bojanića je pitao o institucionalnoj nezavisnosti i kako bi reagovao u slučaju političkih uticaja, dok je Pejovića pitao o preporukama za smanjivanje inflacije...
Savjet ima osam članova - guvernera, tri viceguvernera i četiri člana koji nijesu zaposleni u CBCG koje imenuje Skupština. Mandat članova Savjeta traje šest godina i mogu biti imenovani najviše dva puta uzastopno. Ovi kandidati pripadaju grupi koja nije zaposlena u CBCG.
Politike se donose bez potpore istraživanja
Tamara Backović je kazala da je docent na katedri za Kvantitativnu ekonomiju i prodekan za Akreditaciju i upravljanje kvalitetom na Ekonomskom fakultetu. Istakla je da ima 20-godišnje iskustvo u radu sa studentima, naučnom istraživanju, rukovođenju međunarodnih projekata, izradi empirijskih analiza...
Istakla je da se na Univerzitetu rade istraživanja ali da niko ne vidi preporuke koje upute, te da se u praksi mogu primjeniti.
"Ono što po meni jeste problem je da se donose javne politike i strategije koje nemaju potporu u empirijskom istraživanju. I onda donesemo odluku i čekamo da se posljedice jave i gasimo požar. To je bio moj motiv da se prijavim jer smatram da posjedujem vještine koje će pomoći da se takve stvari ubuduće spriječe", naglasila je Backović.
Dodala je da su pasivne kamatne stope niske jer bi da su više, ekonomska aktivnost bila ograničena, te da je niža i jer je likvidnost bankarskog sistema visoka. Dodala je i da nema konkurencije na ovom tržištu pa su stope niske, niske pa treba praviti dugoročno održive strategije.
"Zalagala bih se za transparentnost, otvorenost i usklađivanje sa EU standardima i daljem jačanju CBCG u održavanju finansijske stabilnosti i ekonomskog integriteta Crne Gore", kazala je Backović.
Potrebna dugoročna strategija
Bivši ministar kapitalnih investicija i kandidat Mladen Bojanić je dodao da ima 30 godina iskustva u finansijama i ekonomiji, kao i da je osim privatnog sektora, između ostalog radio i kao otpravnik poslova u ambasadi u Abu Dabiju.
Bojanić je dodao da finansijski sistem Crne Gore čekaju brojni veliki izazovi kao što su povrat dugova, najavljena ulaganja u infrastrukturu, te da će se vjerovatno ići na to da se ročnost kredita produži i da se novi dugovi rasporede na više godina.
"Sve nam zavisi od turizma i vjerovatno ćemo kratkoročnim mjerama rješavati, ali nam je potrebna dugoročna strategija. Nama je dodatni problem jako loš trgovinski deficit, pali smo na deset odsto pokrivrenosti uvoza izvozom...", naveo je Bojanić.
Zarija Pejović je kazao da je prodekan za nastavu na Fakultetu za ekonomiju Univerziteta Mediteran, a dodao je da treba uvećati kapital banaka zbog visine depozita i tako ih natjerati na veću kreditnu aktivnost i izazvati pad kamatnih stopa. Istakao je da treba ukinuti procedure kako bi se omogućilo stranim bankama ulazak na domaće tržište, a time i veća konkurencija i bolje usluge za građane.
Naglasio je da vjeruje da postoji oligopol tj dogovaranje trgovačkih cijena u marketima, čime se kroz marže stvara inflacija.
"Ako budem u Savjetu, iniciraću formiranje Fonda za razvoj preduzetništva. Dajte ljudima grant do 100.000 eura kako bi diverzifikovali ekonomiju, da od njih stvorimo mala, srednja i na kraju velika preduzeća", kazao je on i dodao da bi Razvojnu banku trebalo vratiti u domen kontrole CBCG.
Bonus video:
