Žao mi je što ne mogu da uđem, a toliko sam željela da ga vidim. U našoj državi je ovaj dio Jadrana izuzetno popularan, reklamiraju se destinacije Albanija, Crna Gora. I uvijek kada se promoviše Crna Gora, tu je fotografija Svetog Stefana, koji je zaista nestvarno lijep.
Tim riječima holandska turistkinja Lana opisuje razočaranje što nije mogla na pravi način da doživi poplarni Svetac.
Katanac na glavnim vratima, puste ulice, zatvorene škure na vilama... slika su nekada zaštitinog znaka i brenda crnogorskog turizma, grad-hotela Sveti Stefan, koji svoj 65. rođendan dočekuje zatvoren za turiste već petu godinu.
Istorija tog jedinstvenog hotela, koji je decenijama privlačio svjetski džet-set, političku elitu, glumce, pjevače, sportiste, počinje u vrijeme komunizma. To nesvakidašnje paštrovsko ribarsko naselje, srednjovjekovno utvrđenje koje je odolijevalo vjekovima od najezde osvajača, 13. jula 1960. godine pretvoreno je u mondensko ljetovalište, koje je ubrzo postalo sinonim luksuza i prestiža.
Umjesto da danas, kada puni 65 godina od otvaranja, grad-hotel još jednom svjetskoj turističkoj javnosti pošalje poruku da je i dalje među najboljima, dešava se suprotno.
Sunovrat nekada elitno ljetovalište doživljava od 2021, kada zbog “svađe” na relaciji zakupac, kompanija “Adriatic properties”, i Vlada, grad-hotel Sveti Stefan i Vila Miločer bivaju zatvoreni. Zatim dolazi do maratonskog sudskog spora pred međunarodnim tribunalom u Londonu, teškim stotinu miliona eura. Završne riječi zakazane su za kraj jula, a i ovoga ljeta, kao i prethodnih godina, zapušteni hotelski kompleks, ni nalik onome koga su u njegovom zlatnom dobu, kada je njime upravljala država 70- tih i 80-tih godina prošlog vijeka, pohodili kraljevi i carevi, svjetski političari i holividske zvijezde, pod katancem dočekuje znatiželjne turiste.
Elitni hotel sve više postaje oronuo i zapušten, a stoljetni park, jedinstven na našoj obali, koji je bio poznat po rijetkim i egzotičnim biljkama iz svih krajeva svijeta, je neuređen i ostavljen na milost posjetiocima.
Svjedok najvećeg uspjeha Svetog Stefana, koji je bio na čelu hotelske kompanije od 1969. do 1975. godine, koji je 1972. primio najveću svjetsku nagradu u oblasti turizma, Zlatnu jabuku, nagradu Federacije turističkih novinara i pisaca, Vladimir Mitrović žali što je Sveti Stefan zatvoren.
On je bio na čelu tadašnjeg Hotelsko-turističkog preduzeća “Sveti Stefan”, u okviru koga su poslovali grad-hotel Sveti Stefan, “Maestral” i stari “Miločer”, najelitniji hoteli na Jadranskoj obali.
Mitrović: Istorija pokazuje da je Sveti Stefan bio broj jedan
Upitan kako gleda na to što je grad-hotel pod katancem, 91-godišnji vodeći crnogorski turistički djelatnik kratko kaže: “Nikako”.
“Greške su napravljene i sa jedne i druge strane. Da li se mogu ispraviti ili ne, ne znam, ali znam da je napravljena velika greška. Sveti Stefan je morao da radi. Kakvi god da su problemi, veći ili manji, on je morao da radi, jer on je nešto najvrednije u Crnoj Gori, u bivšoj Jugoslaviji. Sporedno je ko je pogriješio, ono što se mora hitno ispraviti je to da grad-hotel počne da radi”, kazao je za “Vijesti” Mitrović.
Podsjeća da je Sveti Stefan prije više od pola vijeka dobio najveću nagradu koji je neki hotel mogao u svijetu da dobije, koju prije i poslije njega nije niko.
“Tada je moglo sve da funkcioiniše, sada ne može, za to nemam opravdanje. Nije me niko konslutovao, ja sam bio tu i mogao sam pomoći. Mene su pitali kako je moguće da u svoje vrijeme izvršim rekonstrukciju Svetog Stefana za šest mjeseci. Njima je trebalo četiri ili pet godina, a kako su napravili to je drugo pitanje. Sveti Stefan je više objekata, ne može se sa jednom ekipom završiti cijeli posao, trebalo je raditi sa najmanje četiri-pet. Veliki problem po mom mišljenju je i to što se rekonstrukcjiom, kapaciteta Svetog Stefana sa 218 kreveta, koliko je bilo u naše vrijeme, došlo na sadašnjih manje od stotinu. U moje vrijeme niko na Sveti Stefan nije dolazio da vidi kakav će mu biti krevet, nego je dolazio zbog Svetog Stefana da ga doživi, jer on je jedinstven”, naglasio je Mitrović.
Prisjeća se da su na ostrvu tada imali nekoliko vrsta zabava, koje su ukinuli.
“Ili su oni bili ili mi pametni, pokazuje istorija. U moje vrijeme smo tako dobro radili i zarađivali, da smo od svoga novca izgradili bez problema hotel “Maestral”, rekonstruisali Sveti Stefan i Miločer. To je bilo vrijeme kada su dolazili carevi i kraljevi...”, navodi Mitrović.
Kažanegra: Više od 95 odsto građana nikad nije kročilo na Sveti Stefan
Predsjednik Fondacije Bankada, mještanin Blažo Kažanegra u razgvoru za “Vijesti” ističe da već dugi niz godina turisti koji dolaze u Crnu Goru nemaju mogućnost da posjete jedan od nacionalnih simbola Crne Gore, kojeg su prethodno gledali na turističkim brošurama i promo posterima naše zemlje u krupnom planu.
“I uvijek se postavlja pitanje: zašto? Zašto neko ko je došao u našu zemlju nema pravo da posjeti Sveti Stefan, grad iz 15. vijeka, koji mu je prethodno bio nuđen u promo materijalu za Crnu Goru kao turističku destinaciju? Ti ljudi su, dakle, na neki način, nesvjesno obmanuti što može stvarati osjećaj nepovjerenja u Crnu Goru kao destinaciju. To je nezamislivo da se desi negdje drugo, da neko ko je došao u Egipat kao turista nema pravo da posjeti piramide ili Luksor; ili neko ko posjeti Grčku da nema pravo da se popne na Akropolj ili vidi Mikenu, ili neko ko posjeti Kinu da nema mogućnost da ode i na Kineski zid, ili neko ko dođe u Beograd da nema pravo da obiđe Kalemegdan... i tako dalje u nedogled. Čini se zaista da je Sveti Stefan jedinstven, ne samo po ljepoti i unikatnosti, nego i zbog činjenice da jedino njega turisti ne mogu da posjete i obiđu, od svih drugih svjetskih turističkih znamenitosti”, naglašava Kažanegra.
Takođe je nevjerovatno, kako ističe, da velika većina građana Crne Gore nikad nije nogom kročila na Sveti Stefan.
“Vjerovatno njih preko 95 odsto, a vjerovatno i više. U nekim normalnim okolnostima svaka škola u Crnoj Gori bi trebalo da šalje djecu na jednodnevne ekskurzije na Sveti Stefan, čak i u zimskom periodu. I zašto da ne, kada Kotor, Rovinj i Dubrovnik mogu imati otvorena vrata tokom zime, to može valjda i Sveti Stefan, kao primorski gradić takođe. Crnogorska djeca tokom posjete ostrvu bi mogla da nauče da je Sveti Stefan nastao u 15. vijeku, da su ga napravili Paštrovići uz pomoć Venecije u cilju poboljšanja sistema odbrane u Paštrovićima kao jednom od povezanih odbrambenih teritorijalnih prstenova, tzv. antemuralea. Djeca (pa i studenti) bi mogla saznati da je na Svetom Stefanu nekada zasijedala Bankada - samoupravni organ Paštrovića, koji je još tada bio zasnovan na principima demokratije i jednakosti, gdje su se svake godine u organima Bankade smjenjivali novi ljudi na funkcijama, pravično delegirani od svih 12 plemena, nešto što je danas teško zamislivo i za evropske standarde, a kamoli ako govorimo o Balkanu. Studenti istorije i prava prilikom posjete Svetom Stefanu bi mogli saznati nešto o tzv. “paštrovskim ispravama”, koje su se izdavale vjekovima počev od 15. vijeka, a možda i ranije, pa sve do 19. vijeka i u kojima se sudilo po Dušanovom zakoniku i vizantijskom pravu, u okviru zakonodavne i sudske autonomije pod Venecijom”, naglašava Kažanegra.
Prije ili kasnije će morati da otvori svoja vrata
Prema njegovim riječima, prije ili kasnije, Sveti Stefan će morati da otvori svoja vrata za sve ljude dobre volje koji posjete Crnu Goru.
“Ne zato što neko od nas tako želi, već zato što nas na to obavezuju brojne međunarodne konvencije, počev od Faro konvencije Savjeta Evrope o značaju kulturne baštine za društvo, i druge. Na Svetom Stefanu bi tada trebalo da postoji i neki muzej u kojem bi posjetioci mogli saznati nešto više o ovom čarobnom mjestu, o Bankadi, o Paštrovićima, o paštrovskim ispravama, o mletačkim fortifikacijama na Crnogorskom primorju, o Visarionu Ljubiši koji je rođen na Svetom Stefanu, o Stefanu Mitroviću, pjesniku, i njegovoj sestri Vukici Mitrović, narodnom heroju i nepokolebljivom borcu protiv fašizma, po kojoj ulice u Podgorici i Beogradu nose ime, i čija je rodna kuća takođe na ostrvu. Na Svetom Stefanu bi trebalo da bude otvoren i vrhunski restoran tradicionalne paštrovske i crnogorske kuhinje, gdje bi, kao što kaže Branko Diki Kažanegra, trebalo služiti sve ono najbolje što postoji u Crnoj Gori: najbolji pršut, najbolje vino, najbolja rakija, najbolja tradicionalna jela, najbolji riblji specijaliteti - gdje bi radili najbolji kuvari i konobari i gdje bi svaki visoki zvaničnik koji posjeti Crnu Goru iskusio nešto velelepno i jedinstveno što nikada ranije nije vidio. Sve je ovo lako izvodljivo, samo je potrebno malo dobre volje i zdravog razuma”, kazao je Kažanegra.
“Naši preci su se borili u NOB-u za neke ideale od kojih su se mnogi danas otuđili, naročito pojedini koji sebe promovišu kao velike poštovaoce tog praznika. Naši preci se sigurno nisu borili za to da Sveti Stefan bude zatvoren za građane Crne Gore i turiste, niti da bude privatizovan. Nisu se borili za to da spomenik prirode, kao što je Kraljičina plaža, bude zatvoren ne samo za kupanje, već i za prolazak. Niti su se borili za to da se u Miločerskom parku, nacionalnom blagu, grade stanovi za prodaju, pri čemu se umanjuju prava domicilnog stanovništva i građana Crne Gore radi podizanja cijena stanova. Onaj koji se zalaže da Sveti Stefan bude zatvoren za građane Crne Gore i turiste, a pritom slavi 13. jul, mora da zna da slavi “pogrešan” praznik. Taj bi trebalo da zna da je 13. jul, manje-više, simbol borbe protiv ljudske nepravde, okupacije, diskriminacije, nejednakosti, elitizma, eksploatacije, i tako dalje. Koliko god je Sveti Stefan bio luksuzan i ekskluzivan tokom perioda Jugoslavije, svako je mogao ući u grad u određenom vremenskom periodu i to nije bila smetnja za svjetski poznate ličnosti i tzv. visokoplatežne goste da ga posjećuju tih godina”, zaključio je Kažanegra.
Status će biti adekvatno riješen ulaskom u EU?
Očekujući da će Crna Gora ući u Evropsku uniju do 2028. godine, Kažanegra se nada da će i status Svetog Stefana biti adekvatno riješen, u skladu sa evropskim standardima.
“Nadamo se da će neki obrazovani i elokventni ljudi iz Strazbura, Brisela, Beča, Venecije, Ženeve i Pariza davati preporuke o statusu Svetog Stefana a ne ljudi koji nemaju puno osjećaja za kulturnu baštinu, ljudska prava, prostor i održivi turizam. Sveti Stefan je dio evropske kulturne baštine i kao takav treba da ima adekvatan status, uvažavajući prije svega njegovu kulturno-istorijsku komponentu, pri čemu se otvara ogromni potencijal za razvoj održivog turizma - bez potrebe rušenja starih zdanja i sportskih terena, bez sječe drveća, bez diskriminacije i bez narušavanja ljudskih prava”, naglasio je Kažanegra.
Borba Fondacije Bankada, kako ističe, za Sveti Stefan i Paštrovsku goru, koja je kulturno-istorijski vezana za Sveti Stefan, se nastavlja još jače i upornije.
“Nedavno je Evropski parlament u svom izvještaju o Crnoj Gori ukazao na ugroženost Svetog Stefana i Miločera i to je velika stvar, naročito za nas koji se godinama borimo da se ovaj naš biser sačuva i adekvatno valorizuje. Naša pomoć koju dobijamo od Evrope Nostre i njihovih međunarodnih partnera je zaista ključna u svemu ovome i na tome smo im veoma zahvalni. Od Vlade Crne Gore očekujemo da ozbiljno shvati poruke Evropskog parlamenta i preduzme adekvtane korake u pogledu zaštite Svetog Stefana i Miločera kao nacionalnog blaga Crne Gore. Naravno treba pokušati pronaći kompromis sa zakupcem i ne treba bježati od razgovora. Međutim, svako treba da zna prije svakog pokušaja da se riješe ovdašnji problemi, da mještani Svetog Stefana u 21. vijeku neće pristati da budu građani drugog reda na svojoj vjekovnoj teritoriji”, naveo je Kažanegra.
Bonus video:
