Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković se izvinio privatnim vlasnicima šuma zbog zakašnjenja označavanja stabala za sječu (doznake), a najavio je da će se taj problem riješiti naredne sedmice kada se usvoje izmjene i dopune Zakona o šumama.
Joković je to kazao na kontrolnom saslušanju pred Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje. On i direktor Uprave za grazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković su saslušani na predlog opozicije i to na temu "alarmantno stanje u oblasti šumarstva nakon stupanja na snagu Zakona o šumama".
NE PROPUSTITE
Skupština je Zakon o šumama usvojila krajem jula prošle godine dok je njegova puna primjena planirana za 1. januar 2025. godine. Ovaj zakon je predviđao i formiranje nove firme koja bi preuzela rukovođenje šumskim fondom ali to i dalje nije desilo, u ovogodišnjem budžetu nije predviđen novac za njen rad, niti je obezbijeđena neophodna mehanizacija.
Time su domaće šume praktično u blokadi.
"Vijesti" od izvora upućenog u ovaj slučaj, saznaju da Ministarstvo poljoprivrede planira da do kraja septembra osnuje novo državno preduzeće, koje bi počelo sa radom od 1. januara 2026. godine. Ovaj scenario podrazumijeva i izmjenu zakona o šumama.
"Opštine neće biti oštećene"
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović je zatražila objašnjenje zašto i zbog čega Zakon nije primjenjen, zašto nije formirana firma, iako je kako tvrdi, Joković govorio da je mehanizacija za nju pripremljena.
Ona je pitala da li će Pljevlja ostati centar šumarstva, do koje tačke se stiglo sa nabavkom mašina, gdje će biti centrala nove kompanije, koliko će novca dobijati opštine od novog upravljanja šumama, da li je nađeno prelazno rješenje kako da sjeverne opštine nadomjeste te manjkove...
"Iz opozicionih redova ste dobili jasan stav da niko nije protiv promjene načina korišćenja šuma, ali jeste da se tako ubrzano i preko koljena radi jer sistem nije bio spreman, jer nije bilo kadrova, mašina. Samo ste dali objašnjenje da je tu kredit Svjetske banke i treba ga uzeti, a sada smo dobili da tog kredita nema i ruši se ugled države i Ministarstva poljoprivrede", naglasila je Despotović i dodala da Joković nikada odgovorio na stav Sindikata šumarstva, koji je kazao da će Zakon donijeti haos u ovaj sektor...
Istakla je da se odgovornost mora preduzeti jer je šteta građanima već nanesena. Despotović je kasnije kazala i da Joković relativizuje odgovornost te da njegovi odgovori nisu stručni već politički, da je kontradiktoran i da je šumarstvo u krizi.
Joković je pitao zašto je svaka kompanija uništena za vrijeme DPS-a, zašto su šume opustošene kroz koncesije i zašto Monstat nije obračunavao cijenu drvnih sortimenata, a kazao je da svi koncesionari koji su to zloupotrebili sada pitaju gdje je šumarska kompanija...
On se izvinio privatnim vlasnicima šuma što se kasni sa označavanjem stabala za sječu i dodao da će izmjene i dopune Zakona o šumama, biti usvojene već naredne sedmice - čime će taj problem riješiti. Naglasio je su amandmane podnijeli poslanici Socijalističke narodne partije a ne Vlada, kako se ne bi izgubilo vrijeme na dobijanje mišljenje Evropske komisije.
O šteti po opštine, Joković je naglasio da se nekada plaćalo 11 eura po kubiku drveta, od čega su opštine dobijale 70 odsto ili sedam eura, a sada na cijenu od 70 ili 80 eura po kubiku, dobijaju 20 odsto - to je sigurno više nego do sada.
"Opštine neće biti oštećene u nekoj velikoj mjeri kada je u pitanju procenat, jer se ne odnosi na prodajnu cijenu nego na prihod preduzeća i obrađeno drvo ili prodaju sirovine. Ni ja nisam najzadovoljniji Elaboratom o poslovanju preduzeća i molio sam Svjetsku banku, da napravimo ozboljnu analizu poslovanja preduzeća jer je u svakoj opštini bilo preduzeće i 2010. godine sve ste ih pozatvarali i uništili...", naglasio je Joković i pitao da li je to urađeno radi prihoda koncesionara, s obzirom da su trajala po 70 godina.
Joković je dodao da Zakon o šumama nije bio najbolji pa su potrebne izmjene, dok je blokada rada Skupštine zaustavila analize i produženje roka za stupanje na snagu Zakona, a paralelno su i radnici Uprave odbili da pređu u novu firmu.
Novac će i dalje kako kažem biti na raspolaganju Crnoj Gori dok su najveću štetu pretrpjeli privatni vlasnici šuma.
"Za softver nije izgubljeno 400.000 eura, biće na raspolaganju, jer je stav Svjetske banke da u ovom trenutku šumarstvo zbog zastoja u softveru koji je nekada odrađen – nije spremno da to nadogradi a ta sredstva biće opredijeljena za druge programe u Crnoj Gori. Kada se to riješi, ta sredstva biće dobijena. Volio bih da čujem otkud informacija da smo izgubili 2,4 miliona i da treba odmah da podnesem ostavku. A koliko smo mi privrijedili Crnoj Gori i dobili sredstava i da li je jedna država više iskoristilo IPARD program?", naglasio je Joković.
Poslanik DPS-a Oskar Huter je naveo da su ostavku Jokovića zatražili u slučaju da se ispostavi da 2,4 miliona eura više nisu dostupni Crnoj Gori, a ne zbog neformiranja kompanije.
Malinari i pekari još čekaju
Joković je kazao da misli da zakon nije bio primjenjiv bez izmjena i da bi bila veća šteta da je primjenjen u sadašnjem obliku, te da želi da se uradi reforma šumarstva, da se privatnici postepeno izmjeste iz sječe i bave drvopreradom...
"Formiraće se ovo preduzeće. Bilo je grešaka, najveća što su oni koji su radili na ovom zakonu, stručna lica, isključili potpuno Upravu za šume", naglasio je on.
Joković se osvrnuo i na problem neisplaćenih malinara i pekara, kojima je obećano po 300.000 eura za pomoć pri problemima u poslovanju tokom pandemije. Naveo je da su malinari podnijeli krivične prijave protiv njega ali da su sve odbačene, ali se novac od 600.000 eura na kraju godine vratio u državnu kasu pa nisu isplaćeni.
"Ja sam kao ministar podnio zahtjev Ministarstvu finansija, da opet tražimo 600.000 eura i dobio sam negativan odgovor. A kasnije određeno da samo malinari dobiju 300.000 eura a prije pekari imaju na to pravo... Rečeno je da imamo sredstava da isplatimo i jedne i druge, tako da ćemo isplatiti obje strane ili nijedne, a ne samo jedne", naglasio je Joković i dodao da neće biti dvostrukih aršina u ovom slučaju.
Najavio je i zatvaranje dva pregovaračka poglavlja sa EU ali i da je potreban bolji biznis plan za novo preduzeće. Ponovio je da se sve radilo u brzini i da će ključni problem biti obezbijeđivanje stručne radne snage.
Rajković je najavio da će u ponedjeljak poslati strategiju o upravljanju šumama kroz koju bi se obeštetili privatni vlasnici šuma.
Zašto se formira ako nema radnika?
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Milan Zečević je dodao da su podnijeli izmjene Zakona o šumama, a Jokovića je pitao zašto firma nije formirana i da li je realno da se osnuje do kraja septembra.
Zečević je pitao zašto se firma formira ako radnici neće da pređu iz Uprave, i da ne zna koliku bi to štetu moglo donijeti.
Iz Bošnjačke stranke su kazali da je kroz stari zakon zloupotreba bila omogućena svima koji su se bavili šumama, pa je kontrola bila loša ali da je decentralizacija upravljanja ključna. Problem je kako je naveo Mirsad Nurković, što radnici ne žele da pređu u novu firmu te da je protivnik planiranog načina raspodjele novca opštinama, sirovine firmama i građanima...
"Čini mi se da smo svi saglasni da stanje nije dobro u Upravi, da treba nešto da se mijenja. Na snazi imamo zakon koji mora da se mijenja...", naveo je Nurković.
Nurković je dodao da nije dovoljno registrovati kompaniju već obezbijediti punu funkcionalnost, dok doznaka i sječa ne mogu biti u jednom preduzeću jer je to kao da "pustite vuka da čuva stado ovaca", pa nadležnosti Uprave moraju opstati.
Zainteresovani poslanik Nove srpske demokratije Milan Lekić je pitao da li je riješeno stanje ogrijeva u državnim šumama i pitanje sanitarne sječe, a predložio je dodatne analize Zakona.
Predsjednik Sindikalne organizacije zaposlenih u Upravi Danko Milikić kazao je da su posljednje dvije godine davali predloge za poboljšanje situacije te da se raduje što će se nadležnosti, naredne sedmice vratiti Upravi. Milikić je naveo da će tražiti da se u proces formiranja nove firme uključe predstavnici Uprave, te da nisu protiv te ideje već samo protiv predloženog modela.
Despotović je rekla da Joković relativizuje odgovornost te da njegovi odgovori nisu bili stručni već politički, da je kontradiktoran i da je šumarstvo u krizi.
Rajković je naveo da Uprava Zakon primjenjuje, ali da je to otežano bez nove kompanije, te da je rad sektora težak godinama bez obzira na vlast. Naglasio je da je suština riješiti probleme privatnih vlasnika šuma i ogrijeva stanovništva. Dodao je da je 2017. godine bilo bespravne sječe u državnim šumama bilo 8.223 kubika, te da taj broj sve više pada pa je u prošloj došla do 3.368 kubika, ali da paralelno raste broj bespravne sječe u privatnim.
Bonus video:
