Ministar finansija Novica Vuković je kazao da preliminarni podaci pokazuju da su prihodi državne kase za period januar- jun ove godine, viši oko 12 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, ali i da je naplaćeno 97 odsto od planiranog.
Vuković je naglasio da je riječ o preliminarnim rezultatima a ukupne i konkretne iznose prihoda nije predstavio. Prihodi državnog budžeta za prvih šest mjeseci 2024. godine bili su 1,3 milijarde eura.
To je saopštio na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, čija je tema bio rebalans budžeta za ovu godinu. Poslanici su dali zeleno svjetlo na ovaj rebalanas, koji se radi zbog formiranja ministarstava javnih radova i energetike i rudarstva.
Vuković je naglasio da je rebalans samo tehničke prirode, te da je glavnih prihoda trenutno stabilna i da su glavni generatori rasta, PDV čija je naplata sada viša za 66 miliona eura, da je naplata poreza na dobit veća za 18,9 miliona a akciza 12,6 miliona eura.
"U poređenju sa planiranim prihodima za pola godine su naplaćeni na nivou od 97 odsto plana a glavni razlog odstupanja su planirana sredstva od plana rasta 28 miliona, gdje dinamika prihoda je trebala da se desi u maju, junu, ali je zbog procedure i zahtjeva svih poslatih projekata i čekanja odgovora na njih – došlo do odstupanja...", naglasio je Vuković.
Budžet uvećan za sedam eura
Vuković je pojasnio da se Ministarstvo javnih radova napravilo od Ministarstva kapitalnih projekata, dok se Ministarstvo energetike i rudarstva formiralo od ministarstava rudarstva, nafte i gasa i energetike.Naveo je da su izmjene Zakona o budžetu predložene radi tehničkog usaglašavanja i sa novom uredbom o načinu rada državne uprave.
Vuković je dodao da se primici u ovoj godini od 4,02 milijarde, raspoređuju na tekući budžet sa 1,5 milijardi, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona eura i transakcije i finansiranja 890 miliona eura.
"Kod novih ministarstava koja su preduzela nadležnosti, izvršen je prenos sredstava i to na način da se sredstva odnose na ona koja su neutrošena. U odnosu na Zakon o budžetu za 2025. godinu izvršene su tehničke izmjene u skladu sa izmjenama uredbe, pa je došlo do uvećanja budžeta od svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatni evidenciju izdataka. U strukturi, došlo je do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada, za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve dok su kapitalni, državnih fondova i transakcije finansiranja ostali su nepromijenjeni. Ne dolazi do promjene budžetskih rezultata, odnosno projektovani prihodi, rashodi i deficiti se ne mijenjaju ovim izmjena", kazao je Vuković.
"Deficit Fonda Pio na maksimumu"
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je naveo da je na kraju juna deficit Fonda PIO bio 232 miliona eura, pa se uz trenutni status turističke sezone treba govoriti o tome. Naglasio je da je taj deficit na istorijskom maksimumu, da je prošle godine bio duplo manji a 2023. godine svega 40 miliona eura, te da će sve na kraju platiti građani kroz akcize, poreze, kazne i dadžbine...
"Nažalost mi smo povećali PDV na usluge u turizmu i imamo povećanje cijena i sezonu kakvu imamo, nisam srećan zbog toga. Nisam srećan zato što je deficit Fonda PIO 232 miliona eura jer ministar mora da lomi glavu sa svojim timom, kako da novac nadoknadi", naveo je on i pitao da li su prihodi od naplate PDV-a i drugih mjera, po planu ili ispod njega.
Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović je dodao da su podaci o prihodima sa početka godine pokazali da su viši nego prošle godine, a pitao je u koje svrhe će se koristiti milijarda eura od zaduženja.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović je dodao da je budžet usvojen sa zakašnjenjem a sada i rebalans, zbog ogromnog broja ministarstava i funkcionera, te da je Fiskalna strategija bila uvod u rekonstrukciju Vlade koja je uslijedila.
Naglasio je da neće biti planiranog rasta u turizmu od osam odsto jer podaci to pokazuju, da su turističke cijene najviše u regionu, da je Sveti Stefan zatvoren četvrtu godinu za redom, dok se nastavlja veliko zapošljavanje u državnim firmama...
"Upalio se crveni alarm, ne znam da li ga vidite vi ili premijer. Ako ne uradimo nešto u narednom periodu da povučemo dodatna sredstva od EU, ako se ne okrenemo ekonomiji, ovo će biti forma države koja neće imati suštinu. Vratite se realnoj ekonomiji, dosta je populizma...", naglasio je Milović.
Iz Demokrata su naveli da DPS za vrijeme svoje vlasti nije izgradio ni kilometar puta od Herceg Novog do Ulcinja, nisu proširili zgrade Aerodroma, niti auto-put, a istakli su da ni Fiskalna strategija od 2017. do 2020. godine – nije ispunila planirane mjere...
"Evropa sad za tri godine košta 1,4 milijarde"
Milović je naveo da će Evropa sad 1 i 2 Crnu Goru kroz tri godine koštati više od 1,4 milijardi eura. Iz Bošnjačke stranke su kazali da je Fiskalna strategija odlično sastavljena, te da je rano govoriti o ovakvim podacima.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša je naveo da je u Crnoj Gori primjenjen ekonomski model koji ne postoji nigdje drugo u svijetu, a najavio je i par amandmana kojima će tražiti da poslanici manje putuju kako bi se povećalo izdavanje za materijalno obezbjeđenje porodice, da se smanji novac konsultanske usluge, poveća količina novca za unapređenje konkurentnosti privrede...
Dodao je i da će tražiti smanjenje advokatskih i notarskih usluga kako bi se obezbijedio dodatni novac.
Vuković je upitan i o smanjenju broja ugovora o djelu a dodao je da je smanjeno 20 odsto ovih ugovora. Istakao je da je smanjeni PDV u turizmu donijet kao olakšica za vrijeme koronavirusa, ali da to građani i turisti nisu osjetili u cijenama smještaja i usluga, pa njegovo povećanje nije problematično.
"Bezakcizno gorivo je dato na trajekte, jahte, za poljoprivredu, ribarstvo, povraćaj akciza, cijene električne energije nisu rasle, gorivo je najmanja cijena, nema opravdanja za ove cijene. Radna snaga je najjeftinija, porezi i udar su najniži, cijena energenata je najniža tako da osnove nema da plaćate picu 35 eura. Ono što je Fiskalnom strategijom predviđeno i ono što je država imala za zadatak – to je realizovano", naveo je Vuković i dodao da su sve zemlje Evrope korigovale stope raste zbog ratova posljednjih godina i drugih faktora, te da postoje realna objašnjenja za planirane i stvarne prihode.
Navodi da su akcize za slatke vode i zaslađivače uveli po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije i po direktivi za pristupnu članicu EU, te da Fiskalna strategija ni ove mjere nisu uticale na cijenu baldahina na crnogorskom primorju.
Bonus video:
