Građani, institucije, nevladine organizacije i uprava Glavnog grada uputili su tokom javne rasprave o nacrtu Prostorno-urbanističkog plana Podgorice brojne primjedbe koje se odnose na planiranje naselja za 40.000 stanovnika na Veljem brdu bez putne povezanosti i analize vodosnabdijevanja, kao i na zahvate u zaštićenoj zoni Parka prirode “Rijeka Zeta”.
Kritikovane su i planirane izmjene koje podrazumijevaju izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda mimo važećih strateških dokumenata, prenamjenu državnog i gradskog zemljišta za potrebe vjerskih objekata bez obrazloženja, stambenu i poslovnu izgradnju na postojećem zelenilu, nedostatak saobraćajnih rješenja i opasnost od kolapsa gradske mreže, urbanizaciju iznad izvorišta Mareza, ugrožavanje prirodnih i rekreativnih zona brda Gorica i Njegoševog parka, te ignorisanje zahtjeva za većim brojem javnih sadržaja i zelenih površina u prigradskim naseljima.
To su najvažnije primjedbe koje su u okviru javne rasprave dostavljene Ministarstvu prostornog planiranja na Nacrt PUP-a Podgorica, a koje su sadržane u izvještaju sa javne rasprave koji je resor ministra Slavena Radunovića objavio prekjuče. Ukupno je stiglo 487 primjedbi na ovaj dokument koji je zajedno sa izvještajem trebalo da bude usvojen još krajem prošle godine.
Voda za Velje brdo stiže s Mareze
Najviše primjedbi tokom javne rasprave odnosilo se na planirano novo naselje Velje brdo, koje bi prema nacrtu trebalo da primi oko 40.000 stanovnika. U tim primjedbama je ukazano da za tako veliki urbani zahvat nije predviđena saobraćajna povezanost, da ne postoji analiza potreba za vodom i kanalizacionom infrastrukturom, te da se obuhvatom naselja zadire u zonu zaštite Parka prirode “Rijeka Zeta”.
Preduzeće “Vodovod i kanalizacija” Podgorica navelo je da Nacrt PUP-a nije uzeo u obzir razvoj grada u tom dijelu i da “nije urađena detaljna analiza potreba za vodom, rezervoarskog prostora, kao i hidraulički model sistema”, upozoravajući da “nije jasno da li postojeći sistem ima dovoljne količine vode za snabdijevanje naselja koje broji oko 40.000 stanovnika” i da bi “povezivanje na postojeći sistem moglo ugroziti snabdijevanje grada vodom”.
Ministarstvo je ovu primjedbu odbilo navodeći da je “obrađivač plana izvršio analizu potrebnih količina vode za planirano naselje Velje brdo i predložio vodosnabdijevanje s postojećeg vodoizvorišta Mareza. Planirano je da se na koti 275,00 mnm izgrade rezervoari ukupne zapremine 8.000 m³”.
Više učesnika ukazalo je i na to da naselje nema odgovarajuću saobraćajnu povezanost s gradom. U primjedbama je navedeno da bi “postojeća saobraćajna veza koja izlazi na put Podgorica - Spuž stvorila nezamislive saobraćajne gužve i dodatno zakomplikovala alarmantno stanje saobraćaja u Glavnom gradu”. Ministarstvo je odgovorilo da se “primjedba prihvata” i da je “obrađivač plana predvidio planiranje saobraćajnih veza koje će se u potpunosti razraditi kroz urbanističke projekte”.
U jednoj od primjedbi ukazano je da planirana izgradnja naselja Velje brdo obuhvata djelove zaštićenog područja Parka prirode “Rijeka Zeta”, da “nisu definisane mjere zaštite” i da “nisu konsultovane nadležne institucije”. Ministarstvo je odgovorilo da je planirano područje “u skladu sa datom Studijom zaštite” i da se “shodno tome, kao projekat od javnog interesa, u okviru obuhvata planiraju odgovarajući sadržaji”.
Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice je tražila da se u planu predvidi izmještanje dalekovoda od 110 kV jer bi u suprotnom bilo onemogućeno sprovođenje koridora za nastavak Jugozapadne obilaznice. Ministarstvo je prihvatilo primjedbu i najavilo uvrštavanje tog zahtjeva u plan
U dijelu koji se odnosi na tretman otpadnih voda, Ministarstvo je navelo da “nije planirana izgradnja nezavisnog postrojenja”, već da će “sanitarne otpadne vode biti usmjerene prema kontaktnim saobraćajnicama i kolektorima u ulici Boška Buhe i Gavra Vukovića”.
Arhitekta Nikola Radusinović zatražio je da se prostor Veljeg brda planira zajednički sa opštinom Danilovgrad ističući da je riječ o “morfološkoj i prirodnoj cjelini bez jasno definisanih granica između opština” i da se “opština Danilovgrad stavlja u podređen položaj”. Ministarstvo je primjedbu djelimično prihvatilo i navelo da će se “u tekstualnom dijelu dati veza između dvije opštine i mogućnost povezivanja u jedinstvenu urbanističku cjelinu”.
Zelenilo ustupa mjesto betonu?
Više primjedbi je stiglo i na urbanizaciju postojećih zelenih i rekreativnih površina u centralnim i prigradskim djelovima Podgorice, uključujući prostor planiran oko brda Gorica, Njegoševog parka, hotela “Podgorica”, ali i naselja Donja Gorica, Tološi, Zagorič, Stara varoš i Dahna. Građani su tražili da se te lokacije zadrže kao javne i zelene površine, predviđene za parkove, igrališta i sportsko-rekreativne sadržaje.
U primjedbi uprave Glavnog grada ističe se da se “planom briše postojeća namjena PUJ (površine javne namjene) u pojedinim zonama”, bez obrazloženja, te da se time “otvara prostor za privatnu gradnju na javnom zemljištu koje se trenutno koristi kao park, šuma ili sportski sadržaj”.
“Na prostoru oko hotela Podgorica i Njegoševog parka nije prihvatljivo planiranje dodatnih građevinskih kapaciteta jer to mijenja karakter tih zona i ugrožava njihovu rekreativnu i ambijentalnu vrijednost”, navodi se u primjedbi.
Ministarstvo je ovu primjedbu djelimično prihvatilo, uz obrazloženje da je većina zemljišta već izgrađena i da za dio parcela postoje važeća rješenja o građenju iz prethodnih planova.
Kada je riječ o brdu Gorica, u primjedbama je upozoreno da bi planirani sadržaji mogli ugroziti zaštićeni prirodni prostor i devastirati jedini zeleni pojas u centru grada. Ministarstvo ove primjedbe nije prihvatilo u potpunosti, navodeći da je “planirano zadržavanje pretežne površine Gorice u funkciji zelenila”, ali da “djelovi prostora imaju potencijal za sportsko-rekreativne i kulturne sadržaje”.
Za Donju Goricu više građana i organizacija tražilo je da se prostor između Ulice 27. marta i Bulevara Donja Gorica planira kao gradski park. Ministarstvo je odgovorilo da “planirani prostori u toj zoni sadrže urbanu zelenu matricu”, te da će “kroz nižerangirane dokumente biti razrađeni sadržaji”.
Slične primjedbe dostavljene su i za Tološe i Zagorič, gdje su građani ukazali da u postojećim kvartovima nedostaju parkovi i javni sadržaji, dok se planom predviđa dodatna stambena izgradnja. Ministarstvo je većinu ovih primjedbi označilo kao ‘djelimično prihvaćene’, navodeći da su u planu već urađene korekcije na pojedinim trasama, dok se za ostale ostavlja mogućnost izmjene u narednim fazama kroz urbanističke projekte i tehničku dokumentaciju.
Novi bulevari dijele naselja
Brojne primjedbe na nacrt PUP-a odnosile su se na planiranje bulevara i magistralnih saobraćajnica kroz već izgrađena i gusto naseljena područja, bez detaljne analize uticaja na postojeću infrastrukturu i život lokalnog stanovništva. Građani i struka upozorili su da plan ne nudi održiva rješenja za postojeći saobraćajni kolaps, već uvodi nove trase koje dijele naselja, prolaze pored škola, igrališta i stambenih zona.
U primjedbi za područje Zelenike, navodi se da “planirani bulevar siječe naselje i prolazi neposredno pored osnovne škole i igrališta, čime se direktno ugrožava bezbjednost djece i kvalitet života”. Za naselje Vranići u jednoj od primjedbi navedeno je da “nije jasno kako je moguće planirati magistralu kroz naselje u kojem već postoji saobraćajna zagušenost, bez analize protoka saobraćaja i bez jasnog obrazloženja”.
Gradska uprava je tražila da se pojedini planirani bulevari potpuno uklone iz nacrta, ističući da je riječ o zonama gdje bi takva rješenja “prouzrokovala dodatno opterećenje i pogoršala kvalitet života u naseljima, posebno imajući u vidu planirani bulevar od solitera u Momišićima u dužini od 2,2 kilometra, koji bi prolazio kroz naselje Malo brdo i ugrozio više stambenih objekata, uključujući i kuće koje su trenutno u izgradnji, kao i trasu bulevara kroz Vranićke njive, gdje je ranije planski uređen prostor za koji su vlasnici platili izradu DUP-a po važećim tehničkim standardima, a sada se predlaže novi bulevar koji bi značajno narušio postojeću strukturu i kvalitet života u tom dijelu grada.”
Ministarstvo je primjedbe Glavnog grada na planirane bulevare kroz Malo brdo i Vranićke njive djelimično prihvatilo. Navelo je da će trase biti dodatno razrađene u nižerangiranim planovima, uz mogućnost korekcija prema terenskim uslovima i važećoj planskoj dokumentaciji. Za Vranićke njive je posebno istaknuto da će se namjena prostora definisati u skladu s prethodnim rješenjima.
Glavni grad traži pojašnjenje za 22 nova vjerska objekta
Primjedbe su stigle i na planiranje izgradnje 22 nova vjerska objekta na ukupno 231.769 kvadrata zemljišta širom teritorije Glavnog grada i odnosile su se na izostanak obrazloženja zašto se planira toliki broj objekata i po kom kriterijumu su određene njihove lokacije.
U primjedbi, koju je uputila uprava Glavnog grada, navodi se da “nijedna analiza ili istraživanje nije pokazalo potrebu za proširenjem kapaciteta postojećih vjerskih objekata”, kao i da nije jasno zašto se za te sadržaje predlaže prenamjena gradskog ili državnog zemljišta.
“Tražimo da se ovaj segment u potpunosti preispita i da se jasno definiše kriterijum prema kojem su objekti planirani, njihova namjena, površina i pravni osnov”, navodi se u toj primjedbi.
Ministarstvo prostornog planiranja nije prihvatilo ovaj zahtjev. U odgovoru se navodi:
“Vjerski objekti se ne mogu tretirati kao javni objekti u smislu javne ustanove, već su u službi građana i ne ugrožavaju javni interes. Smještaj vjerskih objekata je preuzet iz važećih planova i podataka dobijenih od vjerskih zajednica.”
U pojedinim primjedbama ukazano je i da se značajna površina zemljišta prenamjenjuje upravo za ove namjene na atraktivnim lokacijama u urbanim zonama — bez javne rasprave o tome da li su te lokacije najprikladnije ili da li postoji ravnomjerna raspodjela u odnosu na potrebe različitih zajednica.
“Raspored lokacija djeluje nasumično i u nekim slučajevima neprimjereno kontekstu naselja”, navodi se u jednoj od primjedbi. Ministarstvo je odgovorilo da će “konačan obim, kapaciteti i površine biti detaljno obrađeni u nižerangiranim dokumentima prostornog uređenja”.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
