Umjesto da se sprovodi na terenu, Zakon o šumama postaje predmet političkog prepravljanja. Nakon što ga Vlada i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mjesecima nijesu sproveli, iako je stupio na snagu još prošlog avgusta, parlamentarna većina pokušava da ga zakrpi - u etapama i kroz paralelne predloge.
Najprije su izmjene predložili 8. jula poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) zahtijevajući da Uprava za šume privremeno preuzme doznaku stabala u privatnim šumama, jer predviđeno državno preduzeće još ne postoji. Samo nekoliko dana kasnije 18. jula, daleko obimnije izmjene predložili su i poslanici Pokreta Evropa sad (PES) - predviđajući čak 38 intervencija kojima Uprava dobija gotovo sve ključne nadležnosti u sektoru do kraja 2025. godine.
Poslanici PES-a Milan Zečević i Dane Marković između ostalog traže da se dio nadležnosti privremeno dodijeli Upravi kako bi se spriječio kolaps šumarskog sektora i sproveli već sklopljeni ugovori o sječi, dok bi se početkom naredne godine nadležnosti vratile u ruke još uvijek nepostojeće državne šumarske kompanije.
Skupština je Zakon o šumama usvojila krajem jula prošle godine, dok je njegova puna primjena trebalo da počne 1. januara ove godine. To se nije desilo jer još nije osnovana nova firma planirana ovim Zakonom, koja bi preuzela rukovođenje šumskim fondom, u ovogodišnjem budžetu nije predviđen novac za njen rad, niti je obezbijeđena neophodna mehanizacija i radna snaga.
“Vlada će osnovati privredno društvo za gazdovanje šumama do 30. septembra 2025. godine. Ugovori o korišćenju šuma koje je zaključio organ uprave (Uprava) do 31. decembra 2025. godine, nastaviće da se realizuju do isteka tih ugovora, s tim da će se nakon 1. januara 2026. godine o njihovoj realizaciji starati privredno društvo. U vezi sa uređivanjem šuma dopune se vrše kako bi poslovi po unaprijed preuzetim ugovorima mogli da se realizuju, da ne bi došlo do grešaka i nemogućnosti usvajanja Programa gazdovanja šumama, koji su neophodni da bi se poslovi u šumarstvu nesmetano odvijali i kako ne bi došlo do potpunog zastoja u sektoru šumarstva. Ovim zakonom se uspostavlja dvostruki pravni režim do 31. decembra, kako bi se obezbijedila njegova primjena”, navodi se u izmjenama koje je PES predao 18. jula, uz napomenu da će stupiti na snagu osam dana od objave u Službenom listu.
Izmjenama je planirano i da se podzakonski akti za ovaj Zakon donesu kroz pola godine od njegovog stupanja na snagu. Zakonom je do sada bilo predviđeno da nova kompanija gazduje šumama, šumskim zemljištem i drvećem van šume i goletima u državnoj svojini, dok sada traže da ova firma preuzme eksploataciju šuma u državnoj svojini.
Predlažu i da odluku o donošenju izvođačkog projekta umjesto nove kompanije, sprovodi Uprava za šume. Izvođačkim projektom se određuje šumski odsjek, podaci o doznaci, razrađuje plan upravljanja, prihodi i troškovi...
Među promjenama je i nadležnost onog koji će sprovoditi sanaciju posječenih šuma, odnosno posao koji je trebalo da obavlja nova firma - sada će takođe raditi Uprava.
“Lice koje je izvršilo sječu, odnosno degradaciju šume i šumskog zemljišta dužno je da izvrši sanaciju šume i šumskog zemljišta u roku određenom izvođačkim projektom. Ako sanaciju ne izvrši lice, sanaciju će sprovesti organ uprave o trošku tog lica. Ako je lice iz stava 1 ovog člana nepoznato, sanaciju obezbjeđuje organ uprave”, piše među izmjenama.
Slično je predviđeno i u slučajevima pojave štetnih organizama u većem obimu, pri čemu Ministarstvo poljoprivrede može da naredi posebne mjere zaštite. Tu se takođe nadležnost stavlja u ruke Uprave umjesto novog preduzeća, pa njima pripada posao mjera zaštite.
Isto je planirano u slučaju zabrane od loženja vatre i rizika od požara, gdje se posao takođe stavlja u ruke Uprave, pa će morati da obezbijede stalne osmatrače požara i dežurstva. Isti model prate i doznake, koje će da prave ovlašćeni zaposleni u Upravi sa VII-a nivoom kvalifikacija šumarskog smjera, jednom godinom iskustva i obimom od 240 kredita. U slučaju izvoza s mjesta sječe, korisnici šuma će morati da obavijeste Upravu kroz tri dana, umjesto novog preduzeća, a pripada im i nadležnost nad komercijalnim korišćenjem nedrvnih šumskih proizvoda.
Odobrenja za korišćenje šumskih puteva u komercijalne svrhe, organizovanje masovnih okupljanja, parkiranje i kampovanje, postavljanje ograda, sada će izdavati Uprava, ali joj neće pripasti prihod po ovom osnovu već će se novac uplaćivati u budžet.
“Za šume i šumsko zemljište u državnoj svojini odobrenje izdaje organ uprave. Za izdavanje odobrenja plaća se naknada koja je prihod budžeta. Visinu i način obračuna naknade propisuje Vlada. Za vršenje doznake stabala, premjer i žigosanje drvnih sortimenata i izradu izvođackih projekata vlasnici i korisnici šuma plaćaju naknadu. Naknada je prihod budžeta. Visinu i način obračuna naknade propisuje Vlada”, piše među izmjenama.
U “ žurbi” donijeli loš zakon
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković je “Vijestima” u martu ove godine kazao da je Zakon o šumama iako već usvojen, bio teško primjenjiv i da niko iz Uprave za gazdovanje šumama ne želi da pređe u novu firmu, te da trenutno nema novca za opremu, mehanizaciju i druga sredstva.
Da je u ovom procesu bilo grešaka, on je prošle sedmice potvrdio i u Skupštini, kada je kazao da je najveća greška bila onih koji su radili na zakonu - jer su isključili stručnjake i Upravu za šume.
To je ipak oprečno tvrdnjama koje je iznio u martu u gostovanju na Radio televiziji Crne Gore.
“Zakon je donesen u velikoj žurbi i stupio je na snagu 1. januara, kada je trebalo da se formira državno preduzeće. Žurilo se sa usvajanjem zakona jer je jedan od uslova za kredit Svjetske banke od 80 miliona eura bio njegovo donošenje. U budžetu Crne Gore nije bilo sredstava da se izdvoji oko 20 miliona eura. Nemamo prostor niti sredstva za formiranje preduzeća. Čak i da smo imali sva sredstva i formirali preduzeće, opet bismo bili u problemu”, kazao je Joković tada i naglasio da novac Svjetske banke, svakako ne bi mogao da se koristi za nabavku bilo kakve opreme za novu firmu.
Bonus video:
