Državna pomorska kompanija Crnogorska plovidba proteklih je dana preko niza brokera koji djeluju u skoro cijelom svijetu, ponudila na prodaju oba svoja broda “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”.
Potvrdio je to juče “Vijestima” izvršni direktor Vladimir Tadić.
On je istakao da je kompanija dovedena u tešku poziciju, da joj je neoohodno da najhitnije proda makar jedan od njena dva broda – prvenstveno “Kotor”, koji bi danas, nakon dvonedjeljnog putovanja preko Atlantika, trebalo da uplovi u luku Tajn u Velikoj Britaniji s teretom peleta.
“Pritisli su nas sa svih strana - povjerioci traže novac koji im dugujemo po raznim osnovama (ulje, snabdijevanje, rezervni djelovi), američke kompanije kojima smo tokom neplaniranog zaustavljanja “Kotora” u luci Savana ostali dužni značajan novac za lučke i usluge remorkera traže da im se to odmah plati i odbijaju zalogu na brodu, a u međuvremenu je i Prva banka raskinula ugovor o revolving kreditu i zatražila da joj odmah platimo 320.000 eura, pa sad postoji šansa da nam oni opet blokiraju račun. Potraživanja prema nama za gorivo ukrcano na brod ima i njegov aktuelni unajmitelj, kompanija “Trithorn Bulk” koja je najavila da raskida ugovor o tajm čarteru za “Kotor”. Zato je jedini način da se makar privremeno izađe iz ovih problema hitna prodaja “Kotora”, kazao je Tadić.
Nezvanično, pominje se cifra od 1,5 miliona eura koliko bi u ovom trenutku kompaniji bilo dovoljno da podmiri sve obaveze i nastavi da posluje.
Raskinut ugovor s Barskom plovidbom
On je potvrdio da je u međuvremenu i Barska plovidba zatražila i dobila sporazumni raskid ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji sa Crnogorskom, koji je na insistiranje Ministarstva pomorstva potpisan krajem maja. Po tom ugovoru, za koji je stručna pomorska javnost u Crnoj Gori odmah rekla da je višestruko nezakonit, do sada neviđen u svjetskoj pomorskoj industriji i da će sigurno biti štetan po Crnogorsku, a mnoguće i za obje brodarske kompanije, Barska je trebalo da preuzme upravljanje nad brodovima Crnogorske i kompaniji iz Kotora da pozajmicu od milion eura kako bi ova prevazišla probleme s likvidnošću u koje ju je prethodno svojim nepravovremenim reakcijama i postupanjima dovelo Ministarstvo pomorstva. Međutim, Barska je do sada Crnogorskoj od ugovorenih milion eura prenijela samo 360.000 eura, a loše upravljanje i “vakuum”, koji se stvorio u tehničkom i proceduralnom menadžmentu nad brodovima Crnogorske, dovelo je do neplaniranog zadržavanja “Kotora” u luci Savana u SAD od strane američke Obalske straže koja je prilikom kontrole broda na njemu otkrila ukupno devet proceduralnih i manjih tehničkih nedostataka koji su u međuvremenu svi otklonjeni. Međutim, zadržavanje “Kotora” u SAD Crnogorskoj je prozrokovalo ogromne dodatne neplanirane troškove, a Ministarstvo pomorstva je iznenada odustalo od, kako su prije toga navodili, “pokušaja spašavanja” te kompanije kroz sprovođenje ugovora o saradnji, te je predložilo, a Vlada prihvatila, hitnu prodaju ova dva broda.
Ministar Filip Radulović (PES) saopštio je da država navodno “više nema nikave zakonske mogućnosti da pomogne Crnogorskoj plovidbi” i zatražio da se oba njena broda hitno prodaju kako bi država povratila makar dio novca od ukupno 37 miliona eura što ih je do sada Vlada dala plaćajući kao garant vraćanje rata kredita kineskoj Exim banci, uzetog za gradnju ovih brodova. Pritom je Radulović u javnosti više puta plasirao priču da su “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” navodno u “katastrofalnom” odnosno “lošem tehničkom stanju”, ali su ga u međuvremenu u tome demantovali nalazi PSC kontrola, obavljenih u SAD i Južnoj Koreji, kojima je utvrđeno da su oba broda ispravna i sposobna za plovidbu.
Oglas demantuje Radulovića i Mihailovića
Da su Radulović i izvršni direkror Barske plovidbe Boris Mihailović, koji je takođe u proteklih mjesec i po često u medijima servirao priču o navodno katastrofalno lošem stanju brodova Crnogorske, obmanjivali javnost osim nalaza američkih i južnokorejskih pomorskih vlasti, pokazuje i tekst oglasa za prodaju brodova koji je preko svog ogranka u Atini plasirala brokerska kuća SSY koja posluje širom svijeta.
U njemu se na dva mjesta ističe da je “Kotor” upravo prošao i zadovoljio periodičnu kontrolu od strane inspektora klasifikacionog društva “Bureau Veritas”, a koji brod povremeno kontrolišu između dva njegova redovna petogodišnja dokovanja i pregleda za obnovu klase. To u slučaju “Kotora” na red ponovo dolazi u aprilu 2027. godine
SSY obavještava zainteresovane na tržištu polovnih brodova da Crnogorska na prodaju nudi oba svoja broda, pri čemu se ističe da “prodavci pozivaju da im se najbolje ponude za “Kotor” podnesu do nedjelje, 3. avgusta, u 18 sati”, po lokalnom vremenu u Velikoj Britaniji. Zainteresovanim kupcima se nudi mogućnost da obiđu i pogledaju “Kotor” u luci Tajn gdje će on biti do 4. avgusta, a da “Dvadeset prvi maj” posjete i pogledaju u luci Ko Sičang na Tajlandu gdje će taj brod biti od 2. do 7. avgusta.
Tadić hitnost u slučaju “Kotora” objašnjava činjenicom da je Crnogorska “pritisnuta” sa svih strana i da joj hitno treba novac da izbjegne zarobljavanje i zapljenu njenih brodova od strane brojnih povjerilaca koji joj kucaju na vrata.
“Već imamo neke ponude zainteresovanih kupaca uključujući i one koji bi da odjednom kupe oba naša broda. Ne znam što će se u tom smisu dalje dešavati jer o tome treba u konačnom da odluči Odbor direktora kompanije”, kazao je Tadić.
Ministarstvo i Vlada ignorišu pozive
Tadić je kazao da bi, ako se već proda “Kotor” i time dođe do novca za izmirenje najhitniih dugova, možda trebalo odložiti prodaju “Dvadeset prvog maja” i Crnogorskoj dati šansu da pokuša izbjeći gašenje koje joj sigurno slijedi ako ostane bez oba broda.
“Međutim, nisam siguran hoće li to biti izvodljivo jer na sva naša obraćanja proteklih dana i informacije koje im šaljemo o problemima s kojima se nosimo ne odgovara apsolutno niko ni iz Minstarstva pomorstva ni iz Vlade Crne Gore”, kazao je Tadić.
Brodovi “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” su blizanci – brodovi za prevoz rasutog tereta, građeni 2012. godine u Kini. Dugi su po 180, široki 28,4 a gaz im iznosi 10,8 metara. Brodove pokreću motori MAN B&W snage po 8.810 konja, a “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” imaju i po četiri palubne dizalice nosivosti po 30 tona, te su opremljeni da na palubi mogu krcati i teret u vidu trupaca drveta. Trenutna cijena ovakvih polovnih handy size bulkcarriera istog godišta se na svjetskom tržištu kreće u rasponu od 8,5 do 10 miliona dolara.
Bonus video:
