Novim Prostornim planom Podgorice, koji obuhvata i Zetu i Tuzi, predviđa se prenamjena 3.600 hektara ili 36 miliona kvadrata poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.
U Planu se navodi da je to prihvatanje realnosti jer se od prethodnog plana iz 2012. godine povećala izgradnja objekata na poljoprivrednom zemljištu, kao i da postoji veliki broj novih zahtjeva za parcelizaciju (usitnjavanje) i prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište.
Ukazuju da se trajna promjena namjene obradivog poljoprivrednog zemljišta može vršiti samo ako je urbanističkim planom, odnosno prostornim planom sa detaljnom razradom predviđena promjena namjene, kao i da Prostorni plan Crne Gore za podzonu Podgorica ne predviđa izričitu zabranu trajne prenamjene obradivog poljoprivrednog zemljišta.
“Uočljivo je da su planirane površine naselja povećane za 73 odsto. Poljoprivredne površine su smanjene za oko 958 hektara, uglavnom za potrebe širenja naselja i izgradnje putne infrastrukture”, navedeno je u obrazloženju predloga
Prema podacima Monstata, uvoz hrane i pića za šest mjeseci ove godine iznosio je 450 miliona eura ili 2,5 miliona eura dnevno, odnosno četiri eura dnevno po stanovniku. Prema Nacionalnoj strategiji održivog razvoja Crne Gore, krovnom razvojnom dokumentu, poljoprivreda, energetika i turizam definisani su kao prioritetni sektori za razvoj, ali prema ovim zahtjevima za prenamjenu vlasnici poljoprivrednog zemljišta u tome ne vide budućnost.
U Planu se navodi da postoji zakon o poljoprivrednom zemljištu koji predviđa plaćanje naknade za prenamjenu, jer je postojanje poljoprivrednog zemljišta od javnog interesa.
“U cilju zaštite poljoprivrednog zemljišta, u slučaju njegovog privremenog korišćenja za nepoljoprivredne svrhe i promjene namjene obradivog poljoprivrednog zemljišta, plaća se naknada, ako Zakonom o poljoprivrednom zemljištu nije drukčije određeno, i to u smislu plaćanja nadoknade samo za one površine koje su usvojenim planom predviđene za prenamjenu, s tim da nije moguće za bilo koje poljoprivredne površine platiti nadoknadu i izvršiti prenamjenu”, navedeno je u Planu.
Autori ukazuju da zbog zaštite i unapređenja poljoprivrednog zemljišta treba sagledati izmjenu zakonske i druge regulative, kao i uvesti mjere kao što su premije za pretvaranje neobradivog zemljišta u obradivo, oduzimanje zapuštenog obradivog zemljišta poslije izvjesnog broja godina i davanja na besplatno korišćenje za određeni period.
Predlažu i donošenje zakona kojim bi se destimulisalo usitnjavanje katastarskih parcela poljoprivrednog zemljišta prilikom nasljeđivanja, kao i zakona o arondaciji (ukrupnjavanju posjeda).
“Za bolje rukovođenje poljoprivrednim zemljištem od strane javnih institucija neohodno je provoditi Zakonsku regulativu iz te oblasti”, smatraju planeri.
U nekadašnjem poljoprivrednom centru Crne Gore - Zeti, površina pod poljoprivrednim zemljištem smanjena je sa 6.957 hektara iz 2012. na sadašnju namjenu od 5.878 hektara. Odnosno smanjeno je za 16 odsto, odnosno 1.080 hektara ili skoro 11 miliona kvadrata. U samom području Golubovaca poljoprivredne površine se smanjuju sa 615 na 427 hektara ili za 31 odsto.
“Usmjeravanje urbanizacije na prostor postojećih naselja, sa ciljem zaštite poljoprivrednog zemljišta, nije se ostvarilo. Bilježi se veliki demografski rast i razvoj neprekidne urbanizacije uz magistralni put i druge značajne komunikacije. Spajanje pojedinih naselja u bezoblične, urbane aglomeracije djelimično je rezultat i nedostatka usvojenih planskih dokumenata... Poljoprivredne površine se nalaze po obodu prostora urbanog područja Golubovaca, tako da su planom izdvojene od urbanog dijela grada, čime su sačuvane velike obradive površine, uz cjepkanje istih na manje površine”, navedeno je u Planu.
Planeri navode da su se trudili da sačuvaju što više poljoprivrednog zemljišta, kao i da predviđaju mjere isušivanja močvarnog zemljišta gdje je to moguće i zaštitu poljoprivrednog zemljišta od nastavka kopanja šljunka.
“Razvoj urbanizacije je potrebno usmjeravati na urbano područje Golubovci i Beglake-Golubovci. U drugim naseljima rast urbanizacije se ograničava u granicama sadašnjih naselja. Trajno se štite svi poljoprivredni kompleksi gdje je moguće organizovati intenzivnu poljoprivredu. Planiraju se organizovane melioracije i komasacije (navodnjavanje i isušivanje)”, navedeno je u smjernicama plana.
Istovremeno se prostor naselja u Zeti širi sa 1.378 hektara iz 2012. na sadašnjim planom predviđenih 1.821 hektar.
Najkvalitetnije zemljište u zoni zaštite Nacionalnog parka
Najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta nalaze se u režimima i granicama Nacionalnog parka “Skadarsko jezero”, kao i zemljište s potencijalnim turističkim razvojem, zbog čega navode da su su to glavne mogućnosti i, istovremeno, ograničenja razvoja u prostoru ove zone zaštite.
“Svim mjerama je potrebno podsticati razvoj intenzivne poljoprivrede (voće i povrće), unaprijediti urbani, saobraćajni i komunalni standard naselja u okviru sadašnjih građevinskih površina; isušivanje zemljišta i unapređenje potencijala za razvoj turizma moguće je na osnovu zahtjeva režima naconalnog parka. Eksploataciju minerala treba ograničavati na područja koja je moguće rekultivisati i koja nijesu u zonama nacionalnog parka i intenzivne poljoprivrede. Trenutno se eksploatišu šljunak i pijesak iz korita Morače i njenih pritoka, što je devastiralo prostor i podzemne vode Zetske ravnice i njenog oboda, i samim tim se moraju preduzjeti mjere za sanaciju i rekultivaciju degradirane sredine”, navedeno je u Planu.
Intenzivna poljoprivreda se mora podređivati mjerama zaštite podzemnih i nadzemnih voda, kao i zaštite ekosistema i prirodnih kvaliteta u zoni Nacionalnog parka “Skadarsko jezero”, kao i u kontaktnoj zoni parka.
Građevinsko zemljište u Tuzima povećano za 73 odsto
I na području Tuzi se površine zemljišta za poljoprivrednu namjenu smanjuju sa 6.574 na 5.619 hektara ili za 958 hektara, odnosno za skoro deset miliona kvadrata.
Istovremeno, površina pod naseljima se širi, sa 661 hektar iz 2012. na sadašnjih planom predviđenih 1.146 hektara.
Bonus video:
