Projekat pijace u zetskom naselju Mahala vrijedan je 2.154.167 eura i od prošle godine se gradi na gotovo 4.000 kvadrata uz magistralu Podgorica-Bar. Ipak, dio zemljišta na kojem nova pijaca niče - trenutno je pod sudskim sporom između porodice mještana i Glavnog grada.
Kako je “Vijestima” kazao Marjan Baloh, čija se kuća nalazi desetak metara od buduće pijace, izgradnja na ovom mjestu je krenula iako je u toku utvrđivanje vlasništva nad parcelama površine 840 kvadrata, od kojih se dio nalazi ispod samog objekta. On je pojasnio da je njegov otac u septembru 2023. godine pokrenuo spor protiv Glavnog grada kako bi se utvrdio stvarni vlasnik parcela, te da je Osnovni sud krajem jula ove godine presudio u njihovu korist.
Glavni grad je zatim na ovu presudu uložio žalbu jer je, kako tvrde, neosnovana i nezakonita, tako da je spor trenutno pred Višim sudom u Podgorici.
“Vijesti” su pitale Opštinu Zetu i Glavni grad, šta ovaj spor znači za projekat, da li je gradnja uopšte smjela započeti, kada su opštine dodijelile parcele za ovaj projekat i kako, jesu li radili eksproprijaciju i pripada li zemljište porodici Baloh, ali odgovori nisu dostavljeni do zaključenja ovog broja.
Iz Opštine Zeta su u maju saopštili da zemljište nije privatno, da je projekat prošao revizije i da je porodica Baloh pokušala da spriječi radove i da ih je odbilo više sudova.
Baloh je naveo da postupak vode samo pred Osnovnim sudom i to jer su se obratili Opštini Zeta, iz koje im je prije početka gradnje, kako kaže, više puta rečeno da pokrenu tužbu ako su parcele zaista njihove...
“Grade na 10 do 15 metara od kuće, ugrožena su mi ljudska prava. Zemljište je kupljeno, ali nije pravilno uknjiženo jer je katastar odbio elaborat zbog nepoklapanja sa Detaljnim urbanističkim planom (DUP). To ne mijenja činjenicu da je izgradnja počela na parcelama koje su pod sporom i koje nam pripadaju. Podgorica je dala saglasnost Zeti i sada se građevinski radovi izvode u mom dvorištu. Gradnja pijace je trenutno stala i radova nema duže od dva mjeseca...”, naglasio je Baloh i uputio apel za pomoć Ambasadi Slovenije i Društvu Slovenaca u Crnoj Gori.
Uprava za kapitalne projekte je u aprilu prošle godine posao izgradnje pijace domaćih proizvoda u Mahali dodijelila kompanijama “Civil engineer”, “Briv Construction” i “Paming”, koje su podnijeli zajedničku ponudu vrijednu 2.154.167 eura. Posao moraju da završe u roku od godinu dana od uvođenja u projekat...
Zemljište uzurpirano
Prema presudi Osnovnog suda u Podgorici, u koju su “Vijesti” imale uvid, sudija Mirza Ademović je utvrdio da je Vojko Baloh, Marjanov otac, vlasnik zemljišta na više parcela u katastarskoj opštini (KO) Golubovci. Sud se istovremeno proglasio nenadležnim i odbacio zahtjeve Baloha kojim su tražili da se utvrdi da parcela 9564/1 nije pod teretom, odnosno “zabranom prometa - uzurpacija 100 kvadratnih metara”.
Baloh tvrdi da je vlasnik porodične kuće od 100 kvadrata na ovoj parceli koja je pod teretom, jer je izgrađena bespravno na zemljištu Glavnog grada. On navodi da su regulisali imovinsko-pravne odnose, a 1988. godine zaključili ugovor kojim im je dodijeljeno zemljište od 840 kvadrata na trajno korišćenje, te da su sve uredno platili. Ističe i da su se 2016. godine obratili Upravi za nekretnine kako bi se uknjižili kao vlasnici i skinuli teret sa parcele.
“Uknjižba svojine na taj način nije bila moguća, jer geodetski elaborat na osnovu koga treba da se izvrši parcelacija zemljišta nije moguće sprovesti iz pravno-tehničkih razloga, zbog neslaganja geodetskih granica katarstarskih parcela koje pripadaju tužiocu i sa granicama urbanističkih parcela definisanih planskim dokumentom, kojim je u međuvremenu tretirana ta lokacija, tj. Uprava za katastar i državnu imovinu ne može na geodetskoj podlozi da vrši ‘cijepanje’ katastarskih parcela mimo granica utvrđenih planskim dokumentom, osim na temelju sudske odluke. Tražio je da se pravno stanje upodobi sa faktičkim, na način što će se utvrditi da je vlasnik zemljišta i da je prestao pravni osnov tereta na dijelu zemljišta na kojem je izgradio objekat”, piše u obrazloženju presude.
Iz Glavnog grada su naveli da je tužba u cjelosti neosnovana i da postoji nedostatak legitimacije Baloha, jer se u spisima predmeta pojavljuju tri imena, odnosno da je ugovor 1988. godine potpisao Slavko, da je 1.680.000 dinara na ime kupoprodaje platio Vojko i da ih tuži Vojin. Dodali su da je Glavni grad na zemljištu upisan kao korisnik, dok se tužbom traži svojina pa ne mogu prenijeti prava koja ni sami nemaju - niti se sudskom odlukom mogu mijenjati granice urbanističkih parcela utvrđene planskim dokumentom.
I oni su istakli da teret sa zemljišta može da ukloni samo Uprava za katastar, a ne Osnovni sud.
Imena i pravi vlasnik
Baloh je naveo da je on potpisao ugovor o kupoprodaji, ali da ne zna zbog čega u njemu ne stoji njegovo ime, već Slavko Baloh, za kojeg tvrdi da mu nije u srodstvu i da ne zna ko je on, dok mu supruga nosi ime Slavka. Ana Baloh i Marjan su tokom saslušanja naveli da su im voćke posječene pri izgradnji pijace i to dok nisu bili u kući, ali i da su saznali da se kuća ne vodi na oca 2016. godine kada je proširena obližnja saobraćajnica i da su tada pokrenuli postupak za njihovu imovinu - odnosno 840 kvadrata. Oni tvrde i da je njihov otac kupio sve parcele do magistrale.
U nalazu vještaka geodetske struke Predraga Femića iz januara ove godine, ističe se da je kao vlasnik objekta upisan Vojko Baloh i da se lokacija nalazi u zahvatu DUP-a “Mahala izmjene i dopune”. I on je kazao da je evidentiranje stvarne površine stvar Uprave za nekretnine.
Sudija je utvrdio da je Vojko Baloh potpisao ugovor, bez navođenja da postupa u ime i bez ovlašćenje Slavke Baloh, da brak ne predviđa ovlašćenje za potpisivanje ovakvih poslova i da je bila potrebna dozvola, pa ugovor ne može da služiti kao pravni osnov za upis prava svojine. Ipak, dodao je da je za vanredni održaj po Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima (ZSPO) potrebno ispuniti dva uslova, da držalac imovinu drži 20 godina i da je njegova državina savjesna.
“U toku postupka je utvrđeno da je tužilac u braku sa Slavkom od 16. juna 1985. godine, što znači da su bili u braku u trenutku plaćanja cijene iz ugovora o dodjeli uzurpiranog zemljišta na korišćenje. Tužilac je platio nepokretnost u cjelosti 5. septembra 1989. godine i od tog momenta je držao da je njegova, tim prije što je platio i što ostale nepokretnosti su bile upisane na njegovo ime. Kako je platio i držao je da je nepokretnost njegova - kao što su držala i njegova djeca, a preostala imovina je takođe upisana kao njegova svojina, rok za vanredan održaj (20 godina) je protekao svakako i prije podnošenja tužbe (5. septembar 2023.) i prije nego što je porodica saznala da nepokretnost nije upisana kao njegova svojina (2016. godina). Sud je usvojio tužbeni zahtjev”, istakao je sudija Ademović i naglasio da sud nije nadležan za odlučivanje o uzurpaciji, već da to može da radi organ za katastarske evidencije.
Tužbu trebalo odbiti
Na ovakvu presudu se početkom jula žalio Glavni grad, a u žalbi piše da takvu odluku u cjelosti osporavaju i da je donijeta bez savjesne i brižljive ocjene dokaza, da je lišena potpunog i tačnog utvrđenja činjenica, čime je pogrešno primjenjeno materijalno pravo. Tvrde da je upravo po državini od 20 godina, sud trebao da odbije tužbu, ali i jer nije bilo aktivne legtimacije i da je zaključen ugovor o dodjeli uzurpiranog zemljišta na korišćenje, ali da nije utvrđeno da li je na to imao pravo.
“Ni iz sadržine ugovora, ni iz okolnosti njegovog zaključenja, ne proizilazi da je suprug nastupao kao zastupnik Slavke Baloh. Zbog navedenog nisu ispunjeni uslovi za redovan održaj po ZSPO-u. Gubi se iz vida činjenica da je ugovor o dodjeli zemljišta zaključen između Opštine Titograd i Baloh Slavka, s obzirom da niti je navedeno ime supruge, niti tužiočevo, niti se iz potpisa može utvrditi ko je uopšte isti potpisao, niti u čije ime, ovakav ugovor nema nikakvog značaja za postupak i na istom se ne može zasnovati sudska odluka”, naveli su i dodali da podaci ukazuju i da je ugovor ništavan.
Ističu da je kuća upisana na Baloha, ali da je nepokretnost upisana na Glavni grad sa pravom korišćenja, te da su objekti građeni bez saglasnosti vlasnika zemljišta - zbog čega i postoje tereti. Dodaju i da je zemljište uzurpirao otac Slavke Baloh, koja je nastavila gradnju kuće i da tokom postupka nije utvrđeno po kojem je osnovu Vojko upisan kao vlasnik. Zbog svega tvrde da porodica Baloh nije stekla pravo redovnog ili vanrednog održaja i da sporno zemljište predstavlja društvenu svojinu, i ne pripada fizičkim licima.
Zato vjeruju da Baloh nije dokazao kako je stekao pravo svojine, da je presuda nezakonita i da Viši sud treba da je preinači - i odbije tužbu kao neosnovanu ili odluku Osnovnog suda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Asanović tvrdio da su sudovi rekli da je sve uredu
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović ranije je kazao da su svi sudovi odbili zahtjeve porodice Baloh i da je projekat prošao potrebne revizije i da se gradi ubrzano.
On je to kazao 9. maja za TV “Vijesti”, odgovarajući na pitanje kako se pijaca gradi ako nije završena eksproprijacija privatnog zemljišta na toj lokaciji, dok se objekat nalazi 15 metara od privatne kuće.
“To nije tačno da se radi na privatnom zemljištu. Ta porodica je pokušala da nas spriječi da ne možemo da radimo, išli su na sve sudske instance. Oni su se pozivali na to da su oni nekad kupili to zemljište, međutim svi sudovi su ih odbili i taj projekat je prošao i reviziju i on se ubrzano gradi i očekujem da do kraja godine dobijemo jednu savremenu pijacu na našoj teritoriji, koja je zaista potrebna Zeti”, kazao je on.
Na pijaci i ribara i mesara
Idejno rješenje i glavni projekat pijace i uređenja terena radila je kompanija “Urbi.pro”, koja je posao vrijedan 14.520 eura dobila nakon potpisivanja ugovora sa Opštinom Zeta početkom 2022.
Tender je raspisan krajem novembra 2021. godine, a procijenjena vrijednost mu je bila 24.187 eura.
Prema projektu, pijacu će činiti prizemlje na 3.793 kvadrata i pijačni dio sa 34 tezge za voće, povrće i 10 za domaću radinost. Ispred objekta je planirano i 19 parking mjesta, od čega su dva predviđena za lica sa invaliditetom.
“Prostori za ribaru i mesaru predviđeni su sa bočnih strana pijace i prednje fasade. Koncept polukružnog objekta se javlja kao najfunkcionalnije rješenje prateći polukružni oblik parcele ka kružnom toku. Takođe, sa tako naglašenom ulaznom fasadom postignuto je bolje sagledavanje iste iz više pravaca”, navodi se u dokumentaciji.
Bonus video:
