Centralna Banka Crne Gore (CBCG) je, prvi put od osnivanja, tokom 2024. godine izrekla kazne crnogorskim bankama u iznosu od oko 800 hiljada eura zbog pranja novca. Da bi u prvih šest mjeseci 2025. godine iznos kazni bio čak pet puta veći i približno četiri miliona eura, saopšteno je iz CBCG.
Zbog stroge zakonske procedure, iz CBCG za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) nisu saopštili o kojim bankama se radi. Nezvanično saznajemo da je sankcionisano više banaka, a da neke od njih imaju milionske kazne. Kazna za pranje novca se bankama propisuje npr. za krupne transakcije koje nemaju pokriće.
“Ukupan iznos novčanih sredstava kojim su izrečene sankcije CBCG po osnovu utvrđenih nepravilnosti u postupanju u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i nepoštovanja međunarodnih restriktivnih mjera, iznosio je preko 4,6 miliona eura. Ovakvo odlučno i zakonito postupanje označilo je prekretnicu u institucionalnoj praksi jer Centralna banka Crne Gore nikada ranije nije primijenila novčane sankcije ove vrste, uprkos zakonskim ovlašćenjima’’, kazala je za CIN-CG Gordana Kalezić, direktorica Direkcije za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizima i zaštitu klijenata kreditnih institucija i korisnika finansijskih usluga.
“Vijesti” su nedavno objavile da je CBCG izrekla kazne u vrijednosti od 3,6 miliona eura Adriatic banci zbog kršenje Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, i da je u toku sudski spor oko toga. To je navedeno u izvještaju eksternog revizora na finansijske iskaze Adriatic banke...
Iako je Crna Gora decenijama bila praonica novca, na to se iz institucija malo ko osvrtao. Sadašnje kažnjavanje banaka je inicirano na sjednici Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma - MONEYVAL-a, koja se održala u decembru 2023. godine. Upozoreno je na dugogodišnje probleme koje Crna Gora ima u oblasti pranja novca. A Crna Gora je tada za malo uspjela da izbjegne stavljanje na sivu listu tog stalnog tijela Savjeta Evrope i to zahvaljujući usvajanju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Za godinu i po mandata guvernerke Irene Radović, CBCG je u saradnji sa stručnjacima iz Holandije i Belgije, te ekspertima Međunarodnog monteranog fonda (MMF), radila na poboljšanju sistema kontrole banaka. To je bilo neophodno jer je veći nivo kontrole nad pranjem novca i finansijskim zloupotrebama bankarskog sektora bio jedan od preudslova za ulazak u evropski platni sistem.
Uspjeh u integraciji SEPA
CBCG je uspjela da savlada taj izazov, pa će Crna Gora od jeseni biti jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je dostigla ovaj nivo u oblasti platnog prometa. Sve banke koje posluju u Crnoj Gori će od 6. oktobra 2025. godine da pristupe Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). To će omogućiti građanima i firmama da brže i jeftinije plaćaju i primaju novac u eurima unutar Evrope, bez posredničkih banaka i dodatnih naknada.
Bivši guverner CBCG Ljubiša Krgović, predsjednik Savjetodavnog odbora CBCG, procjenjuje da će ukupni direktni benefiti za korisnike od ulaska u SEPA, usljed smanjenih troškova platnog prometa, iznositi od 150 do 170 miliona eura godišnje. Naime, klijenti banaka više neće plaćati visoke provizije za prenos novca - za transakcije do 200 eura neće biti provizije, a za iznose do 20 hiljada eura plaćaće 1,99 eura, dok će iznad 20 hiljada plaćati 3,99 eura.
Međutim, uprkos rezultatima koje je CBCG postigla u borbi protiv pranja novca, u vođenju pregovora sa Evropskom unijom (EU) za poglavlja 4, 9 i 17, kao i uključivanju u SEPA sistem, Skupština Crne Gore otežava rad CBCG - i to bez ikakvog obrazloženja. Skupština nije izabrala viceguvernere koje je još krajem prošle godine predložila Radović. Guvernerka je početkom septembra 2024. godine uputila dopis Skupštini Crne Gore, u kojem je za prve saradnike - viceguvernere - predložila Gordanu Kalezić i Milana Remikovića.
Prvo se na izbor čekalo osam mjeseci, a kad je prijedlog stavljen na glasanje nije bilo većine, što su nezavisni stručnjaci protumačali kao udar većine na Radović.
“Crna Gora treba da obezbijedi transparentan izbor članova Savjeta Centralne banke, uključujući viceguvernere, na osnovu stručnih kompetencija kandidata i kroz postupak koji je u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci”, upozorili su iz EU nedjelju dana prije glasanja viceguvernera u Skupštini.
Iako član 50 Zakona CBCG jasno propisuje da “viceguvernere imenuje Skupština, na predlog guvernera”, poslanici nijesu prihvatili predlog guvernerke. Bez obrazloženja. Trenutno je jedina viceguvernerka u punom mandatu Zorica Kalezić, čiji mandat ističe u decembru ove godine.
Iako guvernerka ne može da radi bez viceguvernera koji su stručni i u koje ima povjerenja, prema nezvaničnim informacijama CIN-CG-a, predsjednik Skupštine, premijer i predsjednik države su predložili guvernerki njihove kandidate za funkciju viceguvernera. Ona je to odbila.
Zamjerila se većini i zbog kritika Fiskalne strategije i Zakona o Razvojnoj banci
Evropska komisija (EK) je 2025. godine objavila Procjenu ekonomskog reformskog programa Crne Gore za period 2025-2027, nedjelju dana prije (ne)imenovanja viceguvernera u Skupštini.
“Budžet za 2025. godinu cilja deficit od 3,5 odsto, usljed punog efekta implementacije programa - Evropa sad 2, uključujući veliko smanjenje doprinosa za penzije, ubrzane kapitalne investicije i određene kompenzacione mjere poput povećanja indirektnih poreza”, kaže se u Procjeni EK.
U istom dokumentu EK ukazuje da planovi za štednju nisu dovoljno realni ni detaljno razrađeni, a iako trenutno izgleda da je dug manji, to je zbog rasta ekonomije, a ne stvarnog smanjenja duga. Dug će vjerovatno opet rasti i ostati iznad dozvoljenog nivoa.
“Očekivana budžetska štednja djeluje previše optimistično i nije dovoljno potkrijepljena konkretnim mjerama u programu. Odnos javnog duga prema BDP-u, koji je značajno smanjen u prethodnim godinama uglavnom zbog snažnog nominalnog rasta BDP-a, predviđa se da će pasti na 60,2 odsto u 2025. godini, a zatim porasti na 64,6 odsto u 2027. godini, čime će ostati iznad limita fiskalnog pravila”, piše u dokumentu EK.
Kritike CBCG bile su nešto blaže na Fiskalnu strategiju za period 2025-2027. godine, ali mišljenja stručne službe CBCG-a uglavnom su se poklapala s mišljenjima EK.
“CBCG generalno podržava fiskalnu politiku Vlade usmjerenu ka planiranju tekućeg suficita i zaduživanju isključivo za kapitalne projekte, što je u skladu s preporukama EU. Međutim, izražava zabrinutost zbog projektovanog javnog duga koji ostaje iznad 60 odsto BDP-a tokom cijelog perioda, kao i zbog izostanka analiza negativnih scenarija”, se navodi u mišljenju na predlog fiskalne strategije Crne Gore za period 2024-2027. godine.
CBCG, kao i EK, upozoravaju da Fiskalna strategija dovodi do kršenja Mastrihtskog ugovora, kao i evropske integracije jer javni dug ne smije da bude preko 60 odsto BDP-a.
Strategija ne uključuje “stres scenarije” niti procjenu uticaja potencijalnih negativnih šokova (npr. odlazak nerezidenata, remont TE Pljevlja), iako su oni već analizirani u Programu ekonomskih reformi. Prema tom dokumentu očekuje se rast životnog standarda, ali i potencijalni rast sive ekonomije zbog tereta povećanja minimalnih zarada, naročito za mala i srednja preduzeća. Upozorava se na moguće inflatorne pritiske usljed rasta plata, akciza i PDV-a, uz napomenu da je efekat ublažen visokim uvozom. Nema jasne strategije za reformu i optimizaciju javne uprave. Preporučuje se korišćenje MMF-ove metodologije za procjenu javne potrošnje.
Objektivne kritike CBCG na Vladinu strategiju dovele su do dodatnog hlađenja odnosa vladajuće većine prema guvernerki. Prema nezvaničnim informacijama CIN-CG-a, do sada nije upriličen ni jedan sastanak premijera Milojka Spajića i guvernerke.
Kritika Zakona o Razvojnoj banci
Trenutno u Crnoj Gori posluje ukupno 11 banaka, od kojih četiri najveće - CKB, Hipotekarna, NLB i Erste - zajedno kontrolišu preko 68 odsto tržišta, što ukazuje na visoku koncentraciju u bankarskom sektoru. Te četiri banke drže većinu kreditnog portfelja cijelog sektora (73,35 odsto), kao i depozitnog portfelja sa 66,65 odsto.
Crnogorske banke su u 2024. godini ostvarile ukupan profit od 161,4 miliona eura, što je za 10,57 odsto više nego godinu ranije, kada je profit iznosio skoro 146 miliona eura.
U avgustu 2024. godine, Skupština je usvojila Zakon o Razvojnoj banci i izabrala jedan hibridan i neobičan model. Prema tom Zakonu Razvojna banka bi radila kao privredno društvo koje bi se bavilo platnim prometima i depozitima, mimo kontrole CBCG. Takođe, Zakon predviđa da Razvojna banka ne ulaže u fond za zaštitu depozita, koji je obavezan za ostale banke.
Ovakav model omogućava Razvojnoj banci da povrijedi princip konkurencije. Ako bi ta institucija radila kako su zamislili u parlamentu, Razvojna banka bi bila treća banka u Crnoj Gori po veličini i to s povoljnijom pozicijom u odnosu na komercijalne banke, jer se ne primjenjuju regulatorni zahtjevi i naknade koje oni moraju poštovati.
Kritike na takav izabrani model su stigle iz EK, kao i iz CBCG.
“Razvojna banka treba da posluje u skladu s najboljim praksama kada je riječ o upravljanju, kao i sa odgovarajućim nadzorom i regulativom koja se primjenjuje na druge institucije koje prikupljaju depozite, kako bi se osigurali transparentnost, zdrave kreditne prakse, adekvatna zaštita depozita i ravnopravni uslovi poslovanja u bankarskom sektoru”, navode iz Delegacije EU za CIN-CG.
U mišljenju EK, koje je objavljeno 13. maja 2025. godine, ukazuje se da Zakon o Razvojnoj banci krši razne direktive EU.
“S tim u vezi, ukazujemo da je u recitalu Direktive 2013/36/EU Evropskog Parlamenta i Savjeta od 26. juna 2013. godine o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i prudencijalnom nadzoru nad kreditnim institucijama, izmjeni Direktive 2002/87/EZ i stavljanju van snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (tzv. CRD) navedeno da obim primjene propisa koji se odnosi na kreditne institucije treba da bude što širi i da obuhvata sve institucije čija je djelatnost primanje povratnih sredstava od javnosti u obliku depozita ili drugim oblicima”.
Krajem avgusta 2024. godine CBCG je saopštila mišljenje o Zakonu o Razvojnoj banci. U mišljenju se navodi da Centralna banka podržava osnivanje Razvojne banke Crne Gore:
“Međutim, i pored navedenog, Centralna banka smatra bitnim da ukaže i na pojedina rješenja za koja cijeni da bi trebalo dodatno preispitati prije donošenja predmetnog zakona.”
CBCG se zalagala za jedan model koji je bliži Hrvatskoj i Sloveniji. U slučaju da želite da uzimate depozit, odnosno da uzimate novac, npr. štednju na fizička i pravna lica, to mogu jedino kreditne institucije, a to su banke. Da bi ste to radili, morate biti licencirani po našem zakonu, CBCG mora da vas licencira i da vas verifikuje. CBCG ima velike moći, ona može da promijeni kompletno rukovodstvo banaka jednom odlukom. Može da oduzme licencu zauvijek, objasnili su za CIN-CG iz CBCG.
Problematizovano je i to što Razvojna banka ne bi ulagala sredstva u Fond za zaštitu depozita. Iz CBCG su za CIN-CG objasnili:
“U slučaju kraha, preko Fonda se mogu obeštetiti klijenti koji imaju depozite. U slučaju Razvojne banke oni ne potpadaju pod taj sistem. To je problem jer bi u tom slučaju vjerovatno država morala da preuzme.”
Smijenjeni pregovarači za poglavlja koja je CBCG završila
CBCG je imala ključnu ulogu u pregovorima za poglavlja 4 - slobodno kretanje kapitala, 9 - finansijske usluge i 17 - ekonomska i monetarna unija, kao i u još šest preostalih poglavlja u kojima učestvuje. Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG-a, CBCG je završila svoje obaveze vezane za pregovarčka poglavlja prošle godine i neka od poglavlja su mogla da budu zatvorena već u decembru 2024. godine. Umjesto zatvaranja, Vlada je u februaru smijenila pregovarače, iako su to par ecselance poglavlja CBCG.
“Centralna banka Crne Gore je od formalnog početka pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom 2012. godine, odnosno od otvaranja poglavlja 4 - Sloboda kretanja kapitala 24. juna 2014. na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, pa sve do marta 2025. godine, rukovodila ovim poglavljem, kroz angažman direktorice Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanje i statistiku Marijane Mitrović-Mijatović, koja je u tom periodu obavljala funkciju rukovoditeljke Radne grupe. Od početka marta 2025. godine rukovođenje Radnom grupom je u nadležnosti Ministarstva finansija’’, saopštili su za CIN-CG iz CBCG.
Naglasili su da je CBCG ispunila sve obaveze iz svoje nadležnosti potrebne za zatvaranje ovog poglavlja, kroz pun doprinos u oblastima platnog prometa i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (SPNFT), a da su ostvareni rezultati, naročito u oblasti platnog prometa, već su vidljivi kroz SEPA članstvo koje će crnogorskim privrednicima i stanovništvu omogućiti da slobodno otvaraju račune, ulažu štednju, investiraju, plaćaju i naplaćuju obaveze sa inostranstvom na isti način kao i privrednici i stanovništvo u 27 zemalja članica EU. Iz CBCG smatraju da se zatvaranje poglavlja 4 - sloboda kretanja kapitala može očekivati do kraja ove godine.
Od marta ove godine, u nadležnost Ministarstva finansija prešlo je i poglavlje 9 - finansijske usluge, kojim je do tada rukovodila CBCG. Isto se desilo i s pregovaračkim poglavljem 17 - Ekonomska i monetarna unija, u kojem je CBCG do sada završila najveći dio obaveza.
Milica Kilibarda iz Centra za makroekonomska i finansijska istraživanja CBCG i pregovaračica za Pristupno poglavlje 17 do marta ove godine, procjenjuje da će ovo poglavlje biti posljednje zatvoreno, nada se privremeno krajem 2026. Ukazuje i na problem:
“U skladu sa Zakonom o CBCG, guvernerka je krajem avgusta 2024. godine dostavila Skupštini Crne Gore predloge da se na upražnjena mjesta imenuju dva viceguvernera iz reda nezavisnih profesionalaca s dugogodišnjim iskustvom rada u Centralnoj banci na sistemski važnim pozicijama, oslobođeni političkog uticaja - sve u skladu sa odredbama Zakona o CBCG. Međutim, uzdržanim glasanjem tri od osam partija politčke većine Skupština Crne Gore nije izabrala predložene kandidate.’’
Kilibarda objašnjava i da su uz dva viceguvernera (mjesta upražnjena preko 30 mjeseci, od početka marta 2023. godine) koje po Zakonu predlaže guvernerka CBCG, upražnjena i mjesta četiri eksterna člana Savjeta koji nijesu zaposleni u Centralnoj banci od jula 2024. godine, a koje na predlog nadležnog skupštinskog odbora predlaže Skupština Crne Gore.
Iz Ministarstva finansija za CIN-CG ocjenjuju saradnju sa CBCG kao odličnu.
“U dijelu saradnje ukazujemo da Ministarstvo finansija ima kontinuiranu i odličnu saradnju sa Centralnom bankom, u svim oblastima saradnje i pregovaračkom procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”.
Priprema li se smjena guvernerke?
Neizbor viceguvernera ozbiljno je uzdrmao dalji rad CBCG. Prema saznanjina CIN-CG-a, u CBCG sumnjaju i da se sprema smjena guvernerke Radović.
Iako je najavljivan za kraj jula, izbor eksternih članova Savjeta CBCG je odložen. Ako bi izbor četiri nova člana bio isključivo po volji vladajućih patija, onda bi partije imale prevagu u Savjetu, i moglo bi se pokrenuti razrješenje guvernerke.
Krgović podsjeća da je na isti način guvernerka Radović već jednom razriješena, ali s mjesta viceguvernerke:
“Vlast pokrene inicijativu, u Skupštini se formira anketni odbor, koji pravi izviještaj, pa se onda smenjuje. A nju su smijenili na bazi predloga guvernera. Znači, ni tada nisu ispoštovali mehanizam za smijenu.”
Pored ovog, u CBCG sumnjaju da bi politička većina mogla da pokrene izmjene Zakona o CBCG kako bi ovu instituciju pripodobila svojim interesima.
Prema dva nezvanična izvora CIN-CG-a, iza napada na guvernerku stoji kabinet premijera s kadrom bivšeg guvernera CBCG Radoja Žugića. Bivše snage su se udružile sa strujama iz nove vlasti koje žele da ovu instituciju stave pod svoju kontrolu.
Iz više izvora CIN-CG-u je saopšteno da je guvernerki prijećeno, čak i iz struktura vlasti. U CBCG su tražili procjenu njene bezbjednosti. Dobili su odgovor od ANB-a da je sve u redu.
Jasan znak da guvernerka Radović ima međunarodnu podršku je posjeta izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Jeruna Klika Centralnoj banci. On je, 9. septembra, na radnom doručku s novinarima, izjavio optimizam u pogledu ekonomije Crne Gore uz konstataciju da “dobre politike donose ekonomski rast, ali tu ima još mnogo potencijala za napredak”.
Na pomenutom događaju guvernerka Radović se osvrnula na neizbor viceguvernera, kazavši da su zakoni jasni i da stručnjaci koje je predložila u potpunosti ispunjavaju zakonske kriterijume:
“Niko nije čuo nijednu riječ kojom bi bile osporene njihove biografije i nijedan glas nije bio protiv”, rekla je Radović i kazala da će opet kontaktirati sa svim poslaničkim klubovima i zatražiti da predstavi kandidate.
Odgovor politike je stigao već sjutradan. Skupštinski Odbor za ekonomiju 10. septembra nije glasao o izvještajima Centralne banke za 2022, 2023. i 2024. godinu jer su na kraju rasprave u sali bila svega dva od 13 poslanika članova Odbora.
Licenciranje banaka
Centralnoj banci Crne Gore su od decembra 2023. dostavljena dva zahtjeva za izdavanje dozvole za rad banke u Crnoj Gori. Riječ je o zahtjevima za “Zeren Bank AD Podgorica” (Republika Turska) i “Dobra banka AD Podgorica” (Ujedinjeni Arapski Emirati).
Turska “Zeren grupa” podnijela je 15. marta 2024. godine prvi zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke u Crnoj Gori.
Zeren grup je kompanija koja posluje sa 16 brendova u sedam sektora i u pet država - Turska, Crna Gora, Holandija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ujedinjeni Arapski Emirati, piše na njihovom zvaničnom sajtu. Banku nema ni u jednoj od ovih zemalja.
Ova grupa, kojoj je crnogorsko sjedište u Capital plaza Podgorica, je u protekle dvije godine otvorila tri firme u Crnoj Gori - “Zeren Group Investment”, “Zeren Motors” i “Zeren Food”.
Vlasnik Zeren grupe je biznismen blizak porodici turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, Mustafa Jigit Zeren, koji je prema pisanju medija u Tuskoj i Evropi, učestvovao u sumnjivoj šemi izbjegavanja sankcija na izvoz ruske nafte.
“Tokom postupka odlučivanja, na osnovu dostavljene dokumentacije, utvrđeno je da grupacija ne ispunjava zakonom propisane uslove za dobijanje dozvole. O navedenom je Zeren grupa blagovremeno i shodno Zakonu obaviještena, nakon čega je 20. septembra 2024. godine povukla zahtjev, a Centralna banka istog dana obustavila postupak za izdavanje dozvole za rad banke’’, kaže za CIN-CG Milan Remiković, direktor Sektora za kontrolu u CBCG.
Zeren Grupa je 12. marta ove godine podnijela novi zahtjev za izdavanje dozvole za rad Zeren Bank Montenegro AD.
“Postupak odlučivanja o ovom zahtjevu, kao i ocjenjivanje da li su ispunjeni svi propisani uslovi za izdavanje dozvole za rad ove banke je u toku. Podnosilac zahtjeva je Zakonom propisanu dokumentaciju za postupak odlučivanja kompletirao 16. jula 2025. Time je zahtjev usklađen sa odredbama Zakona o kreditnim institucijama i otpočeo rok od 180 dana za odlučivanje, u skladu sa članom 68 Zakona o kreditnim institucijama, koji ističe 12. januara 2026. godine’’, objašnjava Remiković.
Zahtjev za izdavanje dozvole za rad “Dobra banka AD Podgorica” podnijeli su 15. maja 2024. godine Centralnoj banci Crne Gore jedno pravno lice iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i jedno fizičko lice iz Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, rezidentno u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Remiković kaže da je tokom postupka odlučivanja utvrđeno da podnosioci zahtjeva ne ispunjavaju zakonom propisane uslove za izdavanje dozvole. Nakon što su, shodno Zakonu, o tome obaviješteni, 24. septembra 2024. godine povukli su zahtjev, a Centralna banka je 26. septembra 2024. godine obustavila postupak za izdavanje dozvole za rad banke.
Prema pouzdanim izvorima CIN-CG-a, za otvaranje banke u Crnoj Gori zainteresovana je i grupa iz Srbije koja je okupljena oko sada glavnog bankarskog maga u ovoj zemlji Davora Macure, vlasnika Alta grupe.
Bonus video:
