Vlada planira da raspiše novi javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje ugljovodonika u crnogorskom podmorju, čime bi se otvorila nova faza u razvoju naftnog i gasnog sektora u zemlji.
Cilj ovog poziva je pribavljanje novih seizmičkih i geofizičkih podataka koji će pokazati stvarni potencijal za otkrivanje komercijalnih rezervi nafte i gasa. Riječ je o prvom koraku u procesu koji bi kasnije mogao dovesti do potpisivanja ugovora o proizvodnji, ali će se u ovoj fazi raditi isključivo na istraživanju, bez prava na bušenje ili eksploataciju.
Nakon što se prikupe i obrade, novi podaci će postati vlasništvo države, dok će koncesionar imati pravo da ih prodaje zainteresovanim naftnim kompanijama i trećim licima. Prihod od prodaje će se dijeliti između koncesionara i Crne Gore, čime bi država mogla ostvariti značajne prihode, i prije eventualne proizvodnje.
Na pripremi ove dokumentacije, kako se navodi u zvaničnoj Vladinoj dokumentaciji, rade Ministarstva energetike i Uprava za ugljovodonike.
“Uprava za ugljovodonike je u prvoj polovini 2025. godine nastavila da radi na pripremi neophodne dokumentacije za raspisivanje novog Javnog poziva za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje. U cilju kompletiranja tenderske dokumentacije, Uprava za ugljovodonike će raspisati jednostavnu javnu nabavku za konsultantske usluge u domenu pravnog savjetovanja u pripremi i tokom realizacije predmetnog javnog poziva. Plan javnih nabavki je u fazi verifikacije nakon čega se očekuje pokretanje ovog postupka i u konačnom, raspisivanje Javnog poziva za istraživanje”, piše u Vladinoj informaciji.
Vlada je sa prvim tenderom za istraživanje nafte i gasa u podmorju krenula 2013. godine, što je dovelo do potpisivanja dva koncesiona ugovora koji su na kraju raskinuti - sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek (zaključen 2016. godine) i sa grčkom kompanijom Energean (zaključen 2017. godine). Na tom tenderu za istraživanje se nalazilo 13 takozvanih blokova površine 3.000 kilometara u južnom i istočnom dijelu crnogorskog podmorja kod Bara i Ulcinja.
Italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek se 2022. godine povukao iz posla u Crnoj Gori nakon završene prve faze istraživanja. Prema ugovoru su trebalo da pređu u drugu fazu, ali kako se to nije desilo, od njih je naplaćena garancija od šest miliona eura zbog odustajanja od daljeg istraživanja nafte i gasa
Ugovor sa grčkom kompanijom Energean prestao je da važi 15. jula 2022. godine. Energean je završio prvi period istraživanja, ali pošto nije uspio da nađe partnera s kojim bi ušao u drugi period istraživanja, ugovor je istekao, a podrazumijevao je sprovođenje istražne bušotine s partnerskom kompanijom.
Kako je pojašnjeno u Vladinoj informaciji, istraživanje ugljovodonika prepoznato je kao aktivnost od izuzetnog značaja za Crnu Goru i otkriće bi dovelo do razvoja nove industrije, čija bi ekonomska dobit uticala na povećanje standarda i ekonomski razvoj države.
Skupština Crne Gore je 19. maja 2025. godine usvojila Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju kojim je izvršena implementacija Direktive 2013/30/EU od 12. juna 2013. godine, koja reguliše bezbjednost operacija istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju, kao i izmjene Direktive 2004/35/EU. Zakon je stupio na snagu 4. juna 2025. godine, a njegov cilj je da obezbijedi izvođenje svih operacija na siguran način, uz sprečavanje negativnih posljedica po životnu sredinu, ljude i imovinu, te da omogući ograničavanje štete u slučaju mogućih nesreća tokom izvođenja ovih aktivnosti.
Ovaj novi zakon se nadovezuje na Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika iz 2010. godine kojim su definisani uslovi, način i postupak istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, kao i druga pitanja od značaja za ovu oblast. Novi zakon uvodi strože mjere zaštite i bezbjednosti, u skladu sa evropskim standardima.
Ministarstvo energetike i rudarstva sada, kako se navodi u informaciji Vlade, priprema podzakonske akte potrebne za punu primjenu ovog zakona. Do kraja 2025. godine očekuje se donošenje tri ključna pravilnika: o izvještavanju o bezbjednosti i uticaju na životnu sredinu, o izradi dokumentacije koja definiše mjere sigurnosti i o procedurama za reagovanje na vanredne situacije poput požara ili havarija.
Ovi pravilnici će standardizovati način prijavljivanja i upravljanja rizicima, što je od presudne važnosti za kontrolu budućih operacija na moru. Njihova primjena planirana je od trenutka kada Crna Gora postane članica Evropske unije.
“U toku izrade tenderske dokumentacije u vezi sa novim aktivnostima vezanim za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, Uprava za ugljovodonike aktivno radi na provjeri usaglašenosti potencijalnih projekata sa novim javnim politikama i pravcima razvoja energetike i zaštite životne sredine u Crnoj Gori i na nivou Evropske unije”, navodi se u Informaciji koju je za Vladu pripremilo Ministarstvo energetike kojim rukovidi ministar Admir Šahmanović.
Kontrolisan pristup istraživačkim podacima
Posebnu ulogu u ovom procesu imaće tzv. Soba sa podacima, digitalna platforma koja omogućava naftnim kompanijama da na kontrolisan način pregledaju dostupne seizmičke i bušotinske podatke.
Uprava za ugljovodonike već je izradila pravila za pristup ovoj platformi, čime se podiže transparentnost i jasno definišu uslovi korišćenja informacija.
“Pravila za pristup Sobi sa podacima predstavljaju dio tenderske dokumentacije, konkretno Prilog 7 uz Javni poziv, koji će biti objavljen u narednom periodu, a čime se osigurava jasno definisanje uslova i načina pristupa podacima o istraživanju nafte i gasa u postupku tendera za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika. Pravila treba da pruže jasne smjernice o tome kako kompanije mogu pristupiti i koristiti dostupne podatke u vezi sa istraživanjem nafte i gasa, sa posebnim naglaskom na pristup i davanje na uvid novih podataka istraživanja”, piše u dokumentaciji.
Kako je pojašnjeno, ova pravila osiguravaju da se Sobi sa podacima pristupa na kontrolisan način, čime se štite intelektualna svojina i povjerljivi podaci.
“Važno je naglasiti da se ova Pravila odnose isključivo na pregled podataka, dok će cijene za pristup biti definisane naknadno, uzimajući u obzir tip željenih podataka i troškove održavanja i administracije Sobe sa podacima”.
Bonus video:
