Mugoša: Sve ono na što smo činjenično ukazivali, dobronamjerno upozoravali potvrđeno je i u ocjenama MMF-a

Sve ono na što smo činjenično ukazivali, dobronamjerno upozoravali potvrđeno je i u ocjenama MMF-a, EBRD-a, Svjetske banke, Evropske komisije, saopštio je danas poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) i predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša.

Mugoša je istakao da se na njihove argumente "ne može odgovarati floskulama i statističkim manipulativnim i površnim tumačenjima, jer je realno stanje nezadovoljavajuće i u brojnim segmentima zabrinjavajuće".

"Usporavanje rasta ekonomije, inflacija znatno iznad one u EU, najveći do sada spoljnotrgovinski deficit, pad kvaliteta stranih direktnih investicija, rast deficita (tekućeg računa i opšteg nivoa države), problematika deficita Fonda PIO, pogrešne odluke vezane za turistički sektor, neadekvatan odnos prema poboljšanju konkurentnosti i produktivnosti i mnoge druge stvari…", kazao je on.

Dodao je da svi navedeni podaci još jednom ukazuju na neophodnost sprovođenja istinskih strukturnih reformi utemeljenih na ozbiljnim analizama i sa jasnim održivim projekcijama, diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti.

"Sa druge strane, insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema", zaključio je Mugoša.

"Vijesti" su ranije danas prenijele da je Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će fiskalni deficit Crne Gore u 2025. godini porasti na između 3,5 i 3,7 odsto BDP-a, što je iznad zakonski dozvoljenog limita, dok bi bez novih mjera mogao premašiti i četiri odsto BDP-a do kraja decenije.

U najnovijem izvještaju nakon posjete Podgorici, MMF upozorava da je neophodno uvesti svježe mjere za obuzdavanje potrošnje i povećanje budžetskih prihoda, kako bi se javne finansije stabilizovale i uskladile sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, te omogućio put ka ulasku u eurozonu 2028. godine. Fond naglašava da rastući rashodi za zdravstvo, penzije i odbranu, kao i efekti programa Evropa sad 2.0, predstavljaju ključne izazove za održivost budžeta.