Turizam je stub crnogorske ekonomije, koji se mora razvijati pametnije i održivije, ocijenjeno je na panelu u okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2025 koju u Budvi organizuje Privredna komora (PKCG).
Na panelu pod nazivom Turizam 365 je saopšteno da to podrazumijeva produženje sezone, diverzifikaciju ponude i veću povezanost turizma sa drugim sektorima.
Konsultantkinja za turizam i održivi razvoj, koja je moderirala panelom, Snježana Derviškadić podsjetila je na važnost turizma kao jedne od strateških grana crnogorske privrede, navodeći da je cilj prepoznati suštinske izazove savremenog turizma i pronaći održiva rješenja koja će doprinijeti stabilnom razvoju sektora.
Ona je, kako je saopšteno iz PKCG, dodala da je naša odgovornost da razumijemo promjene i da ih pretvorimo u prilike - jer budućnost turizma zavisi i od naše spremnosti da se prilagodimo.
Partner u Horwat HTL, Matko Marohnić, koji je bio dio stručnog tima koji je radio na Prostornom planu Crne Gore, kazao je da im je namjera bila da kreiraju Prostorni plan koji će omogućiti cjelogodišnji, održivi turizam, uzimajući u obzir autentičnost svake regije.
“Njime smo dobili okvir, a sada je potrebno ući u programiranje prostora“, rekao je Marohnić.
Prema njegovim riječima, destinacije koje karakteriše izražena sezonalnost turizma dijele izazov nedostatka infrastrukture ili nekonkurentnost postojeće infrastrukture.
„Na cijelom jadransko-jonskom području nedostaje infrastruktura koja bi podržala cjelogodišnji turizam“, ocijenio je Marohnić.
Izvršni direktor Montenegro Stars Group, Andrija Pešić osvrnuo se na MICE turizam, kao jedan od ključnih prioriteta tokom zimskih mjeseci.
„To su gosti koji u prosjeku više troše i mogu dati snažnu preporuku za buduće dolaske svojih prijatelja i porodica. Oni mogu biti naši najbolji promoteri ako mi sami ne stignemo da predstavimo našu ponudu širom svijeta“, poručio je Pešić, dodajući da zimska turistička ponuda Crne Gore mora biti cjelovita i sadržajnija.
Gosti, kako je poručio, ne smiju imati samo hotelske usluge.
„Potrebno je ponuditi i dodatne sadržaje za relaksaciju, odmor, sport, ali i zanimljive programe van hotela. U tome veliku ulogu imaju agencije i DMC operateri koji mogu kreirati kompletan doživljaj destinacije“, rekao je Pešić.
Izvršna direktorica Regionalne razvojne agencije Bjelasica, Komovi, Prokletije, Jelena Krivčević istakla je značaj ruralnog i planinskog turizma kao alata za smanjenje sezonskih pritisaka i ravnomjerniji razvoj turističkih područja, posebno u sjevernom dijelu Crne Gore.
Ona je naglasila da je poseban fokus agencije na poljoprivredna gazdinstva i lokalne proizvođače hrane koji su uz poljoprivredu počeli da se bave i turizmom.
„U područjima gdje turisti ranije nijesu imali nikakve sadržaje, počeli smo da razvijamo ponudu ruralnog turizma. On doprinosi očuvanju seoskih zajednica i usporavan migracije sa sela u gradove. Njegova dodatna korist ne mjeri se samo prihodima – on čuva zajednice, tradiciju i način života, i zato je od izuzetnog značaja za održivi razvoj Crne Gore‘’, poručila je Krivčević.
Takođe, danas je održan i završni panel konferencije pod nazivom Hrana za budućnost: Inovacije i investicije u poljoprivredu.
Moderator Jaroslav Stupavski iz kompanije Voli Trade, govorio je o položaju mesne i poljoprivredne industrije u Crnoj Gori, upoređujući stanje u zemlji sa praksama u regionu, te istakao važnost jačanja domaće proizvodnje u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji.
Govoreći o strukturi domaće proizvodnje i uvozne zavisnosti, Stupavski je naglasio da je odnos izvoza i uvoza u Crnoj Gori i dalje izrazito nepovoljan, te da se svega mali procenat turističkog i ugostiteljskog sektora oslanja na lokalne proizvode.
„Crna Gora trenutno ima samo oko 13 do 14 odsto izvoza u odnosu na uvoz, a još više zabrinjava podatak da se svega oko pet odsto hotela i turističkih kapaciteta snabdijeva domaćim proizvodima, a sve ostalo dolazi iz uvoza“, kazao je Stupavski.
On je poručio je da je potencijal za primarnu poljoprivrednu proizvodnju u Crnoj Gori ogroman.
Kako je naveo, potrebno je samo povezati znanje, investicije i lokalne proizvođače.
„Time ne jačamo samo privredu, već i prehrambenu sigurnost zemlje“, dodao je Stupavski.
Izvršni direktor Mesne industrije "Goranović", Đorđije Goranović, kazao je da se kompanija kontinuirano razvijala, te da danas predstavlja lidera u oblasti mesne industrije, sa fokusom na brigu o krajnjem potrošaču i kvalitet.
On je između ostalog govorio o planu da MI "Goranović" i kompanija Voli realizuju zajedničku investiciju.
„Zajedno sa kompanijom Voli imamo projekat da na organizovan način, uz primjenu svih agrotehničkih mjera i na bazi sveobuhvatne konkurentnosti, formiramo agrokompleks koji će se baviti primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, prvenstveno iz sektora stočarstva. Plan nam je da u naredne tri do četiri godine smanjimo uvoz crvenog mesa - junećeg, goveđeg i svinjskog - i to oko 70 odsto, a vjerujemo da ćemo ući i u proizvodnju pilećeg mesa“, najavio je Goranović.
Izvršna direktorica Mesne industrije Trivas iz Prnjavora, Jelena Vasić, predstavila je kompaniju osnovanu 2001. godine, koja ima 100 zaposlenih i danas izvozi svoje proizvode na tržište CEFTA a bavi se i uslužnom proizvodnjom za jednu veliku hrvatsku kompaniju koja je značajno doprinijela njihovom razvoju.
„Mislim da su porodične firme dobra vertikala za razvoj privrede i u njima je mnogo potencijala o kojem se malo govori”, rekla je Vasić.
Danas kompanija ulaže velika sredstva u modernizaciju proizvodnje i energetsku efikasnost kako bi se lakše prilagodila onome što EU regulativa donosi.
Ona je ukazala na problem koji dijeli sa cjelokupnom privredom - nedostatak radne snage za koji krivi neusklađenost obrazovnih problema sa potrebama tržišta rada i loše razvojne politike za ruralnu sredinu.
„Ključ je u sprovođenju politika da zadržimo ljude u zemlji i podizanju primarne proizvodnje u našim zemljama“, zaključila je Vasić.
Bonus video:
