Centralna banka Crne Gore (CBCG) i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije pokreću zajednički projekat kojim žele da korisnicima socijalnih davanja omoguće da novac primaju direktno na besplatan bankovni račun. Ideja je da se socijalna pomoć isplaćuje posredstvom banaka brzo, sigurno i bez provizija, kako bi građani zadržali punu vrijednost svojih primanja i lakše pristupali osnovnim bankarskim uslugama.
Sada se ovaj novac isplaćuje posredstvom Pošte i isto je za krajnje korisnike besplatno sve i dobijaju naknadu u punom iznosu, ali se oni žale na to da gube ogromno vrijeme čekajući u redovima u poštama, ako se desilo nekog mjeseca da ih poštari nijesu zatekli kući da im uruče primanje.
Projekat je usklađen sa Zakonom o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, koji je na snazi od januara 2024. godine, i predviđa da korisnici socijalnih davanja imaju pravo na besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, kao i besplatne osnovne transakcije. Po ovom zakonu obaveza sistemskih banaka je da otvore i vode račun za plaćanje sa osnovnim uslugama za osjetljive kategorije.
Fazno sprovođenje
Prema procjenama, projekat se odnosi na oko 100.000 korisnika socijalne pomoći, među kojima su primaoci dječjeg dodatka, lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć, naknade po osnovu nezaposlenosti i materijalnog obezbjeđenja..., dok ih svega oko 1.480 trenutno ima otvoren račun. Većina ovih korisnika novac dobija putem Pošte, a ako budu željeli moći će da otvore besplatne račune. Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i CBCG najavljuju da će se projekat sprovoditi fazno od početka 2026.
“Korisnici koji će biti obuhvaćeni novim načinom isplate naknade su korisnici lične invalidnine, a kasnije će ovu mogućnost imati i korisnici univerzalnog dječjeg dodatka”, kazali su “Vijestima” u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Zajednički projekat, kako je “Vijestima” kazala viceguvernerka Zorica Kalezić, planiran za početak 2026. godine i biće sproveden fazno, a sa ciljem da do kraja kampanje budu obuhvaćene sve osjetljive kategorije stanovništva.
“Planirano je da cijela 2026. godina bude posvećena finansijskoj inkluziji i očuvanju pune vrijednosti socijalnih davanja, što predstavlja nastavak reformskih aktivnosti CBCG u oblasti platnog prometa”, kazala je Kalezić.
Ona je pojasnila da je cilj projekta da se kroz širu upotrebu računa za plaćanje sa osnovnim uslugama, predviđenog Zakonom o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, obezbijedi da se socijalna davanja, univerzalni dječji dodatak, lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć, naknada po osnovu nezaposlenosti i materijalno obezbjeđenje, krajnjim korisnicima isplaćuju bez posrednih troškova, u sigurnom i jednostavnom platnom okruženju.
“Zajednički projekat je dogovoren na sastanku guvernerke Irene Radović i ministra Damira Gutića sa timovima. Tom prilikom je dogovoreno i uspostavljanje zajedničke radne grupe koja će koordinisano djelovati u pravcu podizanja javne svijesti, osnaživanja građana i osiguravanja da pogodnosti propisane zakonom postanu u potpunosti dostupne. Osnovni cilj projekta je povećanje finansijske inkluzije, očuvanje vrijednosti socijalnih transfera i zaštita najosjetljivijih grupa stanovništva. Projekat ima za cilj da dodatno ojača svijest korisnika socijalnih i materijalnih davanja o pravima koja im pruža Zakon o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača koji je na snazi od januara 2024. godine i koji im obezbjeđuje lakši i povoljniji pristup bankarskim uslugama”, rekla je Kalezić.
Ona je pojasnila da korisnici socijalnih davanja spadaju u osjetljivu grupu potrošača i, u skladu sa zakonom, imaju pravo na niz pogodnosti koje olakšavaju pristup bankarskim uslugama.
“To uključuje besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, besplatnu uplatu i isplatu gotovine na šalteru i bankomatu, kao i prvih deset nacionalnih platnih transakcija mjesečno bez naknade. Za sve ostale transakcije naknada može iznositi najviše do 70% cijene koju banka naplaćuje drugim korisnicima računa sa osnovnim uslugama. Na ovaj način korisnicima socijalne pomoći obezbjeđuje se siguran i jednostavan pristup novcu, bez dodatnih troškova i provizija, čime se ujedno podstiče i veća finansijska uključenost”, pojasnila je Kalezić.
Ispod evropskog prosjeka
“Vijesti” su pitale koje konkretne mjere planiraju da preduzmu kako bi motivisali i privoljeli što veći broj korisnika socijalne pomoći da otvore račun jer prema podacima CBCG ima oko 100.000 korisnika socijalne pomoći, dok ih svega oko 1.480 ima otvorene račune.
“Upravo polazeći od stava da je posjedovanje bankovnog računa apsolutno pravo svakog građanina, CBCG i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije rade na navedenom zajedničkom projektu kako bi doprinijeli povećanju broja otvorenih računa kod korisnika socijalne pomoći. Prema podacima Svjetske banke (Global Findex), oko 75% građana Crne Gore posjeduje račun u banci, dok je prosjek Evropske unije 95%. Ova razlika ukazuje da najveći broj onih koji su izvan formalnog finansijskog sistema upravo pripada osjetljivim grupama, uključujući korisnike socijalnih davanja. Mjere koje će CBCG i Ministarstvo socijalnog staranja zajednički preduzimati usmjerene su, prvenstveno na edukaciju i informisanje osjetljivih kategorija kroz promotivne kampanje kako bi se podigla svijest da je pravo na račun za plaćanje sa osnovnim uslugama zakonom garantovano i dostupno bez troškova, organizovanje edukativnih aktivnosti u zajednici, u saradnji sa lokalnim centrima za socijalni rad, lokalnim zajednicama i bankama, kako bi se korisnicima praktično pokazalo kako funkcioniše račun i na koji način mogu sigurno raspolagati svojim primanjima i osnaživanje korisnika da bez bojazni koriste bankarske usluge kroz informisanje da se socijalna davanja isplaćuju bez naknada i bez provizija za osnovne usluge, te da su sredstva u potpunosti dostupna korisniku”, pojasnila je Kalezić.
Cilj CBCG je da, na ovaj način, doprinese povećanju broja korisnika računa i postepenom smanjenju razlike u odnosu na prosjek Evropske unije, dok ministarstvo, kako navodi Kalezić, želi da doprinese zaštiti vrijednosti socijalnih davanja.
“Stoga je zajednička ključna poruka projekta da korišćenjem računa sa osnovnim uslugama socijalna davanja neće biti umanjena provizijama i naknadama, te da korisnici dobijaju punu vrijednost sredstava koja im država isplaćuje, bez dodatnih troškova. Na taj način projekat nije samo tehnički poduhvat, već socijalna mjera koja štiti najranjivije i omogućava im jednaka prava kao i svim drugim građanima, uz očuvanje pune vrijednosti njihovih primanja”, rekla je Kelezić.
Korisnici biraju – pošta ili račun
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su “Vijestima” kazali da su se odlučili na saradnju sa CBCG kako bi se određenim korisnicima materijalnih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite omogućilo da naknade primaju putem žiro-računa u banci.
“Na taj način korisnici određenih davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite neće morati da odlaze u poštu kako bi podigli naknade, već će, ako žele, naknade primati putem žiro-računa. Takođe, korisnici će imati niz pogodnosti koje olakšavaju pristup bankarskim uslugama. To uključuje besplatno otvaranje, vođenje i zatvaranje računa, besplatnu uplatu i isplatu gotovine na šalteru i bankomatu, kao i prvih 10 nacionalnih platnih transakcija mjesečno bez naknade. Za sve ostale transakcije naknada može iznositi najviše do 70% cijene koju banka naplaćuje drugim korisnicima računa sa osnovnim uslugama”, kazali su iz ovog ministarstva.
Kako su pojasnili, osnovni cilj saradnje je povećanje finansijske inkluzije, očuvanje vrijednosti socijalnih transfera i zaštita najostjetljivijih grupa stanovništva. “Zajednička ključna poruka je da korišćenjem računa sa osnovnim uslugama održavanja računa, uplate, isplate davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite neće biti umanjena provizijama i naknadama, te da korisnici dobijaju punu vrijednost sredstava koja im država isplaćuje, bez dodatnih troškova”, istakli su iz Ministarstva, dodajući da će korisnici imati mogućnost da im uplate stižu na žiro račun ili kao do sada preko Pošte Crne Gore.
Osnovni račun za najranjivije sada dostupan u četiri banke
Kalezić je pojasnila da Zakon o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računu za plaćanje sa osnovnim uslugama, utvrđuje obavezu sistemskim bankama da otvore i vode račun za plaćanje sa osnovnim uslugama za osjetljive kategorije.
“Osnovni račun je trenutno moguće otvoriti u Crnogorskoj komercijalnoj banci, NLB Banci, Hipotekarnoj banci i Erste banci. Istovremeno, namjera Centralne banke Crne Gore je da kroz izmjenu regulative obezbijedi da sve banke koje posluju na teritoriji Crne Gore imaju obavezu da ovu uslugu uvrste u svoju ponudu”, navela je Kalezić.
Pošta izgovor za sprečavanje zloupotreba
Kada je 2022. godine krenula isplata dječnih dodataka za svu djecu, iz tadašnjeg Ministarstva rada i socijalnog staranja su kazali da će se to davanje isplaćivati isključivo putem Pošte Crne Gore, na adresu prebivališta djeteta.
Takav način, kako su navodili u Udruženju Roditelji, apsolutno je neprihvatljiv u 21. vijeku, posebno imajući u vidu da su pravo na dječji dodatak do sada imali mališani do navršene šeste godine, a da su njihovi roditelji, odnosno staratelji, mogli da izaberu način isplate - na račun u banci ili putem pošte.
Iz Ministarstva rada su tada tvrdili da isplata dječjeg dodatka “treba da se vrši isključivo preko Pošte Crne Gore, pošto ne postoji drugi mehanizam kontrole da li lica koja ostvaruju prava na materijalna davanja borave na prijavljenoj adresi u Crnoj Gori”.
“Taj mehanizam kontrole odnosno sprečavanja zloupotreba ne odnosi se samo na dodatak za djecu nego za sva prava iz socijalne i dječje zaštite i u tom slučaju pravo na dodatak za djecu ne može biti izuzetak. Prava iz socijalne i dječje zaštite ostvaruju građani Crne Gore ukoliko žive na teritoriji Crne Gore. Eventualna isplata preko banaka otvorila bi mogućnost da pravo na dječji dodatak ostvare i državljani Crne Gore koji ne žive na teritoriji Crne Gore, gdje u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti centri za socijalni rad nemaju nadležnost u postupacima ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite”, navodili su iz Ministarstva.
Bonus video:
