Crna Gora ni sa jednom državom nema potpisan sporazum o mobilnosti (razmjeni) radne snage. Pristup crnogorskom tržištu rada biće usklađen sa vanjskom politikom Evropske unije. Očekujemo da Poglavlje - sloboda kretanja radnika bude privremeno zatvoreno u drugom kvartalu naredne godine.
Ovo je zvanično rečeno “Vijestima” iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kojim rukovodi ministarka Naida Nišić.
Evropska komisija je u izvještaju za 2025. godinu navela da je Crna Gora započela pregovore sa Bangladešom, Pakistanom i Nepalom o potpisivanju sporazuma o mobilnosti radne snage. U izvještaju se ukazuje da Crna Gora mora osigurati da angažovanje radne snage - državljana trećih zemalja ne smije imati za rezultat kasnije neregularno kretanje tih radnika prema članicama EU. Odnosno, EU traži da institucije Crne Gore imaju pod punom kontrolom zapošljavanje iz vanevropskih država i da se osigura da oni nakon rada u Crnoj Gori vrate u svoje države, a ne da boravak koriste za ilegalni prelazak u zemlje članice EU.
Zapošljavanje stranaca u Crnoj Gori sada se odvija na osnovu kvota (broja stranih radnika po načinu zapošljavanja i djelatnostima) koje Vlada usvaja. Poslodavac je obavezan da obezbijedi dokumentaciju i podnosi zahtjeve za dozvole i boravak stranaca kod Ministarstva unutrašnjih poslova. Poslodavci kontakt sa stranom radnom snagom sada sve češće ostvaruju preko međunarodnih agencija za zapošljavanje, pa tako posljednjih godina postoji razrađen sistem zapošljavanja radnika iz Turske, Azerbejdžana, Nepala, Pakistana, Malezije,…
Nekada je Crna Gora tradicionalno radnike za turističku privredu i građevinarstvo pronalazila u regionu, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, ali ti radnici sada odlaze za većim zaradama u zemljama EU, pa se crnogorski poslodavci sve češće okreću tržištima radne snage u Aziji.
Potpisivanja međudržavnih ugovora o mobilnosti radne snage olakšalo bi poslodavcima pronalaženje deficitarnih radnika i pojednostavilo zapošljavanje, ali EU od zemalja kandidata za članstvo traži da svoju aktivnosti u zapošljavanju i doseljavanju stranaca usklade sa njenom politikom.
“Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga već duže vremena analizira stanje u ovoj oblasti, pokušavajući da nađe najoptimalnije rješenje za realne potrebe crnogorskog tržišta. Ne želeći da jurimo za pukim formalizmom, nijesmo stupili u ugovorne odnose koje sugerišete do ovog trenutka, tako da Crna Gora do sad nema zaključenih sporazuma o razmjeni radne snage ni sa jednom državom. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, odnosno Vlada Crne Gore, razmatraju mogućnost rada misija koje će biti usklađene sa vanjskom politikom EU u tom kontekstu. Podsjećamo da Crna Gora treba da ispuni završno mjerilo u Poglavlju 2 - sloboda kretanja radnika, što znači da mora pokazati da ima adekvatne strukture i kapacitete za pravilnu primjenu evropskih pravila u ovoj oblasti”, navedeno je u odgovorima iz ovog resora ministarke Naide Nišić.
Oni ukazuju da je u okviru Poglavlja 2 zabilježen značajan napredak, dok se aktivnosti nastavljaju u pravcu daljeg usklađivanja u oblastima pristupa tržištu rada.
“Cilj je da se do drugog kvartala 2026. godine ispune svi uslovi za privremeno zatvaranje poglavlja, a što bi bio važan korak na evropskom putu naše zemlje. Do učlanjenja Crne Gore u EU potrebno je ukinuti sva ograničenja zasnovana na nacionalnosti u pogledu pristupanja građana Evropske unije tržištu rada u Crnoj Gori, uključujući prava i za supružnike i članove njihovih porodica, odnosno, mora se osigurati jednak tretman građana EU i građana Crne Gore. Pristup tržištu rada mora biti nediskriminatoran, bez obzira na nacionalnost, mjesto boravka ili jezik, čime se osigurava jednakost za sve radnike i promoviše inkluzivnost unutar evropskog tržišta rada. Jednim dijelom, odgovor na Vaše pitanje je da se mi želimo integrisati prije svega sa tržištem EU, pa onda razmotriti opcije koje imamo na raspolaganju za dodatnu dopunu nedostajuće radne snage na našem tržištu u kontrolisanim uslovima”, odgovoreno je iz Ministarstva na pitanje sa kojim državama planiraju potpisivanje ugovora o mobilnosti radne snage.
Oni ukazuju da crnogorsko tržište rada karakteriše značajna otvorenost kako bi se poslodavcima omogućilo da pronađu radnu snagu koju ne mogu obezbjediti u Crnoj Gori.
“Kada je u pitanju zakonsko rješenje za boravak i rad stranaca, ističemo da tržište rada Crne Gore karakteriše otvorenost, koja se najbolje ogleda kroz veliko prisustvo stranaca na njemu, uslovljeno dugogodišnjim postojanjem povećanih potreba poslodavaca za zapošljavanjem, s jedne strane, i nemogućnošću zadovoljavanja njihovih potreba obezbjeđenjem adekvatne radne snage iz Crne Gore. Nedostatak radne snage kao problem nije specifičnost Crne Gore, već je isti prisutan i u okviru Evropske unije, pa i šire. Stranac u Crnoj Gori može da radi na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad, odnosno potvrde o prijavi rada, koje izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova. Stranac koji je zakonito zaposlen kod poslodavca u Crnoj Gori uživa ista prava iz rada i po osnovu rada kao i zaposleni crnogorski državljanin”, naveli su iz Ministarstva.
Bonus video:
