Nacrt zakona o rudarstvu, koji je Ministarstvo energetike i rudarstva uputilo na javnu raspravu, predstavlja ozbiljnu prijetnju ustavom zagarantovanim pravima građana, privatnoj svojini, životnoj sredini i javnom interesu države Crne Gore.
To piše u otvorenom pismu koje je grupa od 39 nevladinih organizacija, aktivista i građana uputila premijeru Milojku Spajiću i ministrima.
Traže da Vlada, u cilju zaštite javnog interesa, ustavnih prava i zdravlja građana, hitno obustavi javnu raspravu o Nacrtu zakona o rudarstvu i da povuče taj dokument iz procedure. Zahtijevaju i da se pokrene potpuno novi, transparentan proces izrade zakona, uz puno učešće stručne javnosti, lokalnih zajednica, akademske zajednice i civilnog društva, kao i da Vlada obezbijedi usklađivanje novog zakona sa Ustavom Crne Gore, evropskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama.
Kazali su da predloženi tekst zakona "izaziva duboku zabrinutost" nevladinih organizacija, građanskih aktivista, lokalnih zajednica i javnosti širom Crne Gore.
Upozoravaju, između ostalog, na ugrožavanje privatne svojine i suprotnost ustavnom opredjeljenju Crne Gore kao ekološke države.
"Nacrtom se rudarstvo proglašava 'djelatnošću od javnog interesa', što prvi put otvara mogućnost da se privatna imovina građana ekspropriše protiv njihove volje ukoliko je predmet interesa rudarskih investitora. Ovim se ne samo direktno zloupotrebljava institut javnog interesa iz člana 58 Ustava Crne Gore, već se narušava i temeljno ustavno opredjeljenje da je Crna Gora ekološka država. Stoga je suštinski protivno Ustavu da se rudarstvu da status 'javnog interesa', jer bi svako imanje, dom i lokalna zajednica u Crnoj Gori mogla postati meta investitora, bez garancija zaštite prirode, imovine i zdravlja ljudi", piše u otvorenom pismu.
Ukazuju i da je ukinuta obaveza postojanja saglasnosti na procjenu uticaja na životnu sredinu.
"Za izdavanje ključnih odobrenja za obavljanje rudarskih aktivnosti više nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu niti mišljenje nadležnog organa. Ovo znači da projekti sa dugoročnim i potencijalno nepovratnim ekološkim posljedicama mogu biti odobreni bez ekspertize, bez kontrole nadležnih organa i bez uvida javnosti. Time se direktno ugrožavaju zdravlje ljudi, životna sredina i opstanak lokalnih zajednica", napominju.
Predloženi dokument, dodaju, dovodi i do prekomjerne centralizacije moći u jednom ministarstvu.
"Ministar energetike i rudarstva dobija ovlašćenje da samostalno odobrava izmjene rudarskih projekata, uključujući i odstupanja od projektnih rješenja — bez nadzora drugih organa. Ovakva koncentracija moći stvara visok rizik od arbitrarnosti, zloupotreba i korupcije."
Tvrde i da zakon nije usklađen sa evropskim standardima iz oblasti zaštite životne sredine.
"Nact zakona je u suprotnosti sa procesom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kao i sa međunarodnim standardima zaštite životne sredine i ljudskih prava koje je Crna Gora potpisala i ratifikovala. Istovremeno se navodi da je cilj zakona da pruži 'pravnu zaštitu kompanijama koje rade u skladu sa propisima'. Pitamо: Od koga? Od ostatka pravnog sistema Crne Gore? Od evropskih standarda? Od međunarodnih konvencija? Ovakvo obrazloženje ukazuje da zakon nije pisan u interesu države niti građana, već u korist rudarskih kompanija."
Kaznene odredbe su, kako dodaju, minimalne i ne sprečavaju zloupotrebe.
"Predložene kazne za najteže prekršaje — od 1.000 do 2.000 eura za fizička lica i 15.000 do 20.000 eura za pravna — predstavljaju najniži nivo odvraćanja, jer je koncesionarima jeftinije da krše zakon nego da ga poštuju."
Upozoravaju i na finansijske rizike i posljedice po državni budžet.
"Ovakvo zakonsko rješenje, koje je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore i drugim važećim propisima, izlaže državu ozbiljnim finansijskim rizicima. Svako odobrenje, dozvola ili koncesija izdata na osnovu neustavnog ili pravno neodrživog zakona može biti osporena pred sudovima, što direktno ugrožava pravnu sigurnost i stabilnost sistema. Time se otvara prostor za pokretanje brojnih upravnih i sudskih postupaka, kako od strane potencijalnih koncesionara tako i od strane oštećenih građana, koji bi imali osnov da traže poništavanje nezakonitih akata ili naknadu štete. Takvi postupci mogu dovesti do enormnih f inansijskih obaveza za državu. Ovakav rizik znači da bi Crna Gora mogla biti obavezana na isplatu milionskih nadoknada — bilo investitorima zbog poništenih odobrenja, bilo građanima čija bi imovina, zdravlje ili životna sredina bili ugroženi sprovođenjem nezakonitih rudarskih projekata. Sve te obaveze teretile bi budžet Crne Gore i direktno pogodile sve građane, koji bi plaćali greške i nezakonite odluke državnih organa. Uvođenje zakona koji stvara pravnu nesigurnost predstavlja ozbiljnu prijetnju fiskalnoj stabilnosti države i otvara mogućnost dugoročnih finansijskih posljedica koje mogu premašiti benefite bilo koje rudarske koncesije", kazali su.
Poručuju da rudarstvo ne smije biti izgovor za "oduzimanje domova, uništavanje prirode i ugrožavanje budućnosti naše djece".
"Očekujemo od Vlade Crne Gore da djeluje odgovorno, u skladu sa Ustavom, i u interesu građana koje predstavlja", piše u otvorenom pismu koje potpisuju:
- KANA/Ko Ako Ne Arhitekt
- NVO Green Home
- NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
- Centar za zaštitu i proučavanje ptica CZIP
- Društvo Dr Martin Schneider-Jacoby Association - MSJA
- NVO Ipso Facto
- NVO Crnogorsko društvo ekologa
- Koalicija za održivi razvoj
- CEE Bankwatch Network
- Parkovi Dinarida
- Asocijacija Spektra
- NVO ”35mm”
- Inicijativa Ozelenimo Crnu Goru
- NVO Ljepši Mojkovac
- NVO Breznica
- NVO Da zaživi selo
- NVO Ozon
- NVO Euromost
- NVU Škart
- Milica Kankaraš Berber
- Mladen Ivanović
- Balša Lubarda
- Vuk Vujisić
- Aleksandar Perović
- Snežana Dragićević
- Danijel Garić
- Aleksandar Dragićević
- Milorad Mitrović
- Almer Mekić
- Vaso Knežević
- Azra Jasavić
- Irma Hasanagić
- Sabaheta Hasanagić
- Iljaz Hasanagić
- Eldin Brđanih
- Jelena Vujisić
- Seniha Tahirović
- Denis Murić
- Gordana Đukanović
Bonus video:
