Izmjene u trenutnom nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima su previše rigidne, neusklađene sa evropskim normama i štetne za investicionu klimu, navodi se u dopisu Njemačko-crnogorskog poslovnog kluba (DMW), koji je upućen ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću.
"Dana 24. jula 2025. Vlada Crne Gore usvojila je nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, koji je trenutno u razmatranju u Skupštini. Nacrt zakona uvodi novi uslov prema kojem strani preduzetnici ili izvršni direktori koji su većinski vlasnici lokalnih kompanija moraju zaposliti najmanje tri radnika na puno radno vrijeme, od kojih jedan mora biti crnogorski državljanin, kao uslov za produženje privremenog boravka. Ovo se nadovezuje na dugogodišnje pravilo prema kojem stranci sa privremenim boravkom gube dozvolu ako su odsutni iz Crne Gore duže od trideset dana u toku godine, osim ako policiji ne prijave 'opravdane razloge' za boravak van Crne Gore do devedeset dana", ističe se u dopisu DMW koje potpisuje predsjednik Martin Leberle.
Iz DMW su dodali da je deklarisani cilj Vlade "obeshrabrivanje 'papirnih kompanija' koje se osnivaju isključivo radi dobijanja boravišnih dozvola".
"Njemačko-crnogorski poslovni klub prepoznaje ovu zabrinutost, ali naglašava da su izabrani instrumenti nesrazmjerni i značajno odstupaju od standarda EU. Nijedna država članica EU ne propisuje strogu kvotu zaposlenih. Njemačka, na primjer, odobrava dozvole za samostalno obavljanje djelatnosti kada postoji ekonomski interes ili regionalna potreba, kada se očekuju pozitivni ekonomski efekti i kada je obezbijeđeno finansiranje. Ne postoji zahtjev za zapošljavanje tri osobe, niti se takvo pravilo smatra pouzdanim testom stvarne aktivnosti. Austrija slijedi sličan model. Crveno-bijelo-crvena kartica za samostalne ključne radnike i osnivače start-up kompanija procjenjuje makroekonomske koristi, veličinu investicije i održivost projekta, ali ne propisuje fiksan broj zaposlenih. Ovi sistemi eliminišu neodržive projekte, dok podržavaju one koji donose vrijednost, bez obzira da li posluju sa jednim, dva ili više zaposlenih", piše u dopisu DMW.
Iz tog nevladinog udruženja (NVU) su kazali da je ograničenje odsustva od 30 dana još restriktivnije.
"Stranci sa privremenim boravkom gube dozvolu ako su odsutni iz Crne Gore duže od trideset dana tokom godišnjeg trajanja dozvole, osim ako policiji ne prijave 'opravdane razloge' za odsustvo do devedeset dana. Dovoljno loše, ovo se odnosi na izvršne direktore i preduzetnike samo radi izgradnje kontinuiteta potrebnog za stalni boravak. Ali direktno utiče na sve druge ključne menadžerske pozicije u kompaniji (COO, CFO itd.) koje obično zahtijevaju česta putovanja, i proširuje se na sve druge osnove boravka, uključujući boravak zasnovan na vlasništvu nad nekretninama", poručili su iz DMW, u dopisu Šaranoviću.
Prema njihovim riječima, ograničenja odsustva mogu biti legitimni instrumenti za jačanje stvarne veze sa državom, ali komparativna slika je jasna:
"U Njemačkoj se boravak u pravilu gubi tek nakon šest mjeseci provedenih u inostranstvu, a duža odsustva se mogu odobriti; Šengenska pravila priznaju devedeset dana u bilo kojem periodu od 180 dana za poslovna putovanja. Crnogorski limit od trideset dana je stoga ekstremna iznimka i ne odražava realnost međunarodnog poslovanja, gdje ključni zaposleni moraju putovati radi obezbjeđenja klijenata, susreta sa investitorima, prisustva konferencijama i upravljanja prekograničnim projektima. Trenutni izuzetak, koji dozvoljava do devedeset dana za 'opravdane razloge', nema transparentnost. Zakon ne definiše kriterijume i zahtijeva prethodnu prijavu policiji, bez propisivanja obaveze policije da odobri ili odbije zahtjev. Kao rezultat, podnosioci zahtjeva mogu tražiti produženje dozvole, a da budu obaviješteni da se njihovo odsustvo smatra „neopravdanim“ – iako termin nije definisan – čime se međunarodno aktivne kompanije izlažu nepotrebnoj birokratiji i pravnoj nesigurnosti", piše u dopisu DMW.
Iz DMW su kazali da zajedno, kvota od tri zaposlena i pravilo odsustva od 30 dana šalju pogrešnu poruku.
"U trenutku kada Crna Gora teži bližoj integraciji sa EU, ove mjere idu u suprotnom smjeru, ka izolaciji lokalnog tržišta od stranaca, uključujući građane EU. Tajming je posebno problematičan, jer direktne strane investicije ostaju stub crnogorske ekonomije, čineći oko osam procenata BDP-a. Stvaranje barijera za preduzetnike i profesionalce koji donose kapital i ekspertizu u zemlju podriva i ekonomsku strategiju i kredibilitet pristupanja", kazali su iz DMW.
Navode da postoji bolje rješenje.
"Umjesto rigidnog broja zaposlenih, uslovi za produženje boravka treba da budu vezani za objektivne pokazatelje stvarne poslovne aktivnosti, kao što su dokazi o kapitalu ili prometu. Isto tako, pravilo odsustva treba modernizovati kako bi se uskladilo sa evropskom praksom. Najmanje devedeset dana odsustva tokom godišnjeg trajanja privremenog boravka treba dozvoliti bez prethodne prijave ili odobrenja, a do šest mjeseci uz jednostavnu proceduru prijave zasnovanu na jasnim, objavljenim kriterijumima. Njemačko-crnogorski poslovni klub podržava napore da se ojača integritet sistema boravka. Ali izmjene u trenutnom nacrtu su previše rigidne, neusklađene sa evropskim normama i štetne za investicionu klimu. Crna Gora treba da pokaže rješenja kompatibilna sa EU koja sprječavaju zloupotrebe, a istovremeno održavaju ekonomiju otvorenom za preduzetnike i profesionalce koji su joj potrebni", poručili su iz DMW u dopisu Šaranoviću.
NE PROPUSTITE
Bonus video:
