Trošak od 190 miliona eura godišnje prijeti Crnoj Gori zbog takse na ugljen-dioksid, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) u Ministarstvu energetike. To će biti dodatan namet na finansije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), koja će ovu godinu, prema procjenama čelnih ljudi, završiti sa manjkom od oko 90 miliona eura.
Minus je nastao zbog rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja (TE) koja je juče puštena u rad, a proizvodi oko polovine ukupne energije u državi. Rekonstrukcija je koštala Crnu Goru najmanje 80 miliona, ali neće riješiti problem ugljen-dioksida (CO2), zbog kojih će EPCG imati ogromne godišnje namete.
Crna Gora je jedna od država na koju će se od 1. januara 2026. primjenjivati pravila Evropske unije (EU), to jest Mehanizma prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika - Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM), što u praksi znači da ko u EU izvozi struju dobijenu iz uglja i sa mnogo zagađenja, plaćaće dodatnu taksu na izvoz određenih proizvoda sa visokim emisijama CO2, pa će takav izvoz automatski biti skuplji nego do sada.
U EU je od 2005. na snazi sistem trgovanja emisijama - Emissions Trading System (ETS). Za 20 godina koliko ovaj sistem funkcioniše i u kojem se plaća porez na CO2, sakupljeno je desetine milijardi eura godišnje. Taj novac se vraća državama članicama i uz njegovu pomoć se finansiraju projekti razvoja obnovljivih izvora energije. Zbog sistema visokih taksi na C02 tokom posljednje decenije u zemljama EU zatvoreno je više od 100 termoelektrana.
Uvođenje ove takse za zemlje izvan EU iz kojih se uvozi struju u praksi znači da će ona postati skuplja i kao takva manje privlačna za evropske uvoznike. Time EU od 1. januara stavlja svojevrstan zabran na laki profit od izvoza "prljave" struje u EU.
Zemlje regiona, među kojima i Crna Gora, imale su 20 godina da se pripreme za ovu tranziciju. U Vladi Crne Gore i EPCG su znali da se bliži 1. januar 2026. kad će se plaćati penali i umjesto da se prilagode pravilima i traže alternativna rješenja, ušli su u projekat rekonstrukcije TE, koji ne rješava problem C02. Sada sve dolazi na naplatu i dovodi se u pitanje održivost ključne državne kompanije i glavnog izvoznika.
NESPREMNOST
Prema izvještaju Sekretarijata Energetske zajednice u koji CIN-CG imaju uvid, Crna Gora 1. januar 2026. dočekuje nespremno jer nema završen sistem koji tačno mjeri i potvrđuje koliko zagađenja nastaje u proizvodnji struje (MRV), niti ima domaću taksu na zagađenje kroz trgovinu emisijama kao u EU (ETS) za električnu energiju, niti tržište struje koje je povezano sa evropskim (market coupling). Zato će struja koju EPCG izvozi i koja je proizvedena u Termolektrani Pljevalja, čim krene prema EU, nositi taj "karbonski račun", a trošak može biti milionski, ako se sa Briselom u narednih 30 dana ne postigne dogovor da se odgodi primjena CBAM-a.
Iz Ministarstva energetike za CIN-CG potvrđuju da Crna Gora nije spremna da CBAM krene od 1. januara 2026. jer nijesmo uspostavili MRV i ETS sistem kao u EU, a ni naše tržište struje nije do kraja povezano sa evropskim. Ministarstvo je uradilo svoju računicu i procjenjuje da bi, ako ne dobijemo odlaganje, CBAM mogao Crnu Goru da košta oko 190 miliona eura godišnje, odnosno oko 62 eura po megavat satu struje koja se odavde izvozi u EU. Resor ministra Admira Šahmanovića od Evropske komisije očekuju jasne smjernice, tehničku pomoć i prelazni period ili odlaganje pune primjene da trošak ne padne naglo na državu i EPCG.
Iz državne energetske kompanije poručuju da CBAM od 1. januara 2026. vide kao ozbiljan novi trošak za izvoz struje, posebno zato što dio proizvodnje i dalje dolazi iz Termoelektrane Pljevlja. Kažu da već sada plaćaju zagađenje za emisije koje nijesu pokrivene besplatnim dozvolama, a da će od 2026. to važiti za svaku tonu, jer se besplatne kvote ukidaju. Ipak, tvrde da se taj trošak ne mora automatski prenijeti na građane i privredu i da zasada nema najava poskupljenja struje zbog CBAM-a. Više jasnoće o tome kakav će tačno biti režim i da li će region dobiti prelazni period očekuju nakon sjednice Ministarskog savjeta Energetske zajednice krajem godine.
NI EU NIJE ZAVRŠILA SVOJ POSAO
U Delegaciji EU kažu za CIN-CG da smjernice za primjenu CBAM-a još nijesu završene jer EK do kraja 2025. priprema konačna pravila za obračun emisija i način primjene na struju, što je najkompleksniji dio cijelog mehanizma. Istovremeno poručuju da izuzeće za Crnu Goru nije moguće bez jasnog plana koji se mora poslati u Brisel sa mapom puta i rokovima za uvođenje MRV i ETS sistema, kao i za usklađivanje energetskog tržišta sa EU. Tek kada Komisija dobije tu mapu puta i procijeni da su rokovi realni, može se razgovarati o prelaznom režimu ili izuzeću za električnu energiju iz Crne Gore.
Sudbinu Crne Gore dijele i Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina.
Jedan od izvora CIN-CG koji je upućen u ovu problematiku kaže da postoji opcija da dok se zemlje ne pripreme na punu primjenu CBAM-a, Birsel dozvoli da uvoz struje u zemlje EU koji je proizveden na ugalj bude oslobođen ove dažbine.
CBAM je dio šireg paketa "Fit for 55" kojim EU teži smanjenju emisija za 55 odsto do 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.
POTREBNA POMOĆ BRISELA
Iz Ministarstva energetike za CIN-CG su kazali da Crna Gora, kao ni zemlje regiona, još uvijek nijesu spremne za primjenu CBAM-a. Nadaju se da će primjena ove takse biti odložena.
"Iako smo u prethodnom periodu ostvarili značajan napredak, nedostaje još nekoliko ključnih elemenata da bismo bili tretirani kao zemlja koja može biti izuzeta od primjene CBAM-a na izvoz električne energije. To se prije svega odnosi na: završetak i punu implementaciju MRV sistema (monitoring, izvještavanje i verifikacija), uspostavljanje funkcionalnog i operativnog sistema trgovanja emisijama (ETS), finalizaciju tržišne integracije sa EU u sektoru električne energije, dodatno jačanje institucionalnih kapaciteta i IT sistema. Ovo su izuzetno kompleksni i tehnički zahtjevni procesi, koji zahtijevaju i zakonodavne i infrastrukturne reforme. Upravo zato smo u proteklim mjesecima intenzivirali rad kako bismo dostigli kriterijume i spriječili negativne finansijske posljedice po našu ekonomiju", navode iz Ministarstva energetike
Na pitanje postoji li procjena koliko bi CBAM koštao Crnu Goru u 2026. ako EK ne prihvati naš zahtjev za odlaganje, iz Ministarstva energetike su kazali da postoje procjene međunarodnih organizacija i analitičkih kuća, a da oni rade na sopstvenim scenarijima koje će dodatno ažurirati kada vide definitivan obim izvoza i cijene C02 u EU ETS.
"Prema analizi zasnovanoj na podacima za 2024. godinu, potencijalna izloženost CBAM-u za električnu energiju iz Crne Gore procijenjena je na oko 190 miliona eura godišnje, sa prosječnim CBAM troškom oko 62,45 €/MWh. U svakom slučaju u pitanju su značajna finansijska sredstva. Precizan iznos zavisiće od niza faktora - cijene C02 na EU ETS tržištu u 2026, količine izvoza električne energije, strukture domaće proizvodnje kao i mogućnosti da se trošak apsorbuje unutar tržišta. Upravo zbog toga smo insistirali na tome da se za Crnu Goru i druge zemlje Energetske zajednice obezbijedi prelazni period, kako bi se izbjegao nagli šok i osigurao pravedan proces usklađivanja", pojasnili su iz Ministarstva enegetike.
Iz Ministarstva su kazali da od EU očekuju jasne i pravovremene tehničke smjernice za primjenu CBAM-a u kontekstu Energetske zajednice, ali i mogućnost prelaznog režima ili odlaganja pune primjene prema zemljama koje su u procesu uspostavljanja ETS-a.
"Izuzetno bi bila važna i snažnija tehnička i finansijska podrška u implementaciji ETS i MRV sistema, ali i konkretni mehanizmi koji sprečavaju narušavanje konkurentnosti država koje su u fazi ubrzane dekarbonizacije. U ovom trenutku nije donijeta
formalna odluka EK po pitanju odlaganja primjene CBAM-a za Crnu Goru. Postoji aktivan i intenzivan tehnički dijalog sa Komisijom, ali još nema zvaničnog dokumenta koji potvrđuje naš zahtjev. Nastavićemo da insistiramo na pravednom tretmanu i na rješenju koje neće ugroziti našu energetsku stabilnost i ekonomski razvoj".
EK još nije objavila konkretne smjernice za primjenu CBAM-a prema zemljama Energetske zajednice ukojoj je i Crna Gora, iako puna primjena počinje 1. januara 2026. iz razloga što je, kako pojašnjavaju u Ministarstvu energetike, segment električne energije, koji je za naš region naročito važan, jedan od tehnički najkompleksnijih djelova CBAM-a.
"EK trenutno radi na rješavanju niza relevantnih pitanja - obračun stvarnih emisija, tretman tranzitnih tokova, analitičke metodologije, uloga EZ i status tržišne integracije. Zbog toga se smjernice objavljuju fazno, uz dodatne konsultacije sa državama ugovornicama. Ministarstvo je u svakodnevnom kontaktu sa relevantnim tijelima Evropske komisije i EZ kako bi sva otvorena pitanja bila riješena što prije", kazali su u Ministarstvu energetike.
Navode da je realno da Crna Gora do kraja 2026. godine uspostavi osnovne elemente ETS-a i potpuno funkcionalan MRV sistem, ali to zahtijeva izuzetno intenzivan rad i snažnu tehničku podršku.
"Većina zakonodavnog okvira je u završnoj fazi pripreme, a plani
rane su i aktivnosti za brzu uspostavu verifikacionih tijela, IT strukture i administrativnih procedura. Međutim, važno je naglasiti da uspostavljanje operativnog ETS-a, sa punim tržišnim funkcionisanjem, aukcijama i svim pratećim mehanizmima, može zahtijevati dodatno vrijeme nakon donošenja zakona. Ministarstvo je formiralo posebne radne timove i ubrzalo sve procese kako bi se rokovi ispunili'', tvrde iz Ministarstva.
Objašnjavaju da "aktivno tražimo pravedan i izbalansiran pristup primjeni CBAM-a, uz poštovanje činjenice da zemlje EZ imaju specifične izazove i drugačiju startnu poziciju od država članica EU".
"Ministarstvo će nastaviti da postupa transparentno, odgovorno i u stalnoj komunikaciji sa EK kako bi se obezbijedilo rješenje koje je održivo, ekonomski fer i u skladu sa našim evropskim obavezama".
OBEĆANJA DA ZASAD NEMA POSKUPLJENJA STRUJE
Iz EPCG su kazali da trenutno, kao operater postrojenja Termoelektrane Pljevlja, plaćaju 24 eura po toni emitovanog C02 za onaj dio emisija za koji nijesu dodijeljene besplatne dozvole. Prema važećim pravilima, od 2026. godine predviđa se ukidanje besplatnih dozvola, čime bi se navedeni trošak odnosio na svaku tonu ostvarene emisije.
"Važno je, međutim, napomenuti da se u narednom periodu očekuje dodatno preciziranje načina primjene CBAM mehanizma, uključujući i rokove početka pune primjene, kao i moguće izuzetke ili prelazne periode. Postoji mogućnost da će, u okviru procesa usklađivanja zemalja Energetske zajednice, biti razmatrani zahtjevi za odlaganje primjene od jedne godine, što je inicijativa o kojoj je ENTSO već govorio, uz uslov da zemlje regiona postepeno uvode sopstvene sisteme trgovanja emisijama (ETS)'', ističu iz EPCG.
Trenutna cijena emisije C02 na evropskom ETS tržištu je oko 80 eura po toni, dok se u Crnoj Gori za dio emisija plaća 24 eura po toni.
"U tom smislu, u narednim mjesecima se očekuju dodatni razgovori i usaglašavanja na nivou EZ i EK kako bi se definisao tempo i model prilagođavanja zemalja koje nijesu članice EU", kazali su iz državne energetske kompanije, dodajući da o ovim pitanjima bi trebalo biti više jasnoće nakon zasjedanja Ministarskog savjeta EZ krajem godine, gdje će biti razmatrani dalji koraci i mogući prelazni aranžmani.
I dok procjene Fiskalnog savjeta Srbije govore da bi cijena struje za domaćinstva u toj zemlji zbog uvođenja CBAM-a mogla da poraste čak 50 odsto, iz EPCG obećavaju da, zasada, rasta neće biti. Na pitanje da li će se taj trošak CBAM-a prenijeti na građane i privredu kroz poskupljenje električne energije u 2026. iz EPCG kažu da što se tiče cijene električne energije, kompanija odluku o cijenama aktivne energije može da donese u bilo kom trenutku u toku godine, jer odluka nije vezana za ni jedan konkretan datum.
"Jedina obaveza je da petnaest dana prije promjene cijene, o tome obavijesti javnost. Naime, od 1. januara 2023. godine EPCG ima pravo da donosi odluke o promjenama cijene električne energije u skladu sa kretanjima na tržištu i rezultatima svog poslovanja, ali prilikom donošenja odluka EPCG uvijek uzima u obzir i druge mnogobrojne faktore, kako bi u finalnom procijenili da li je odluka dobra za nas i naše kupce. U ovom trenutku, ne postoje najave koje bi upućivale na promjenu tog tipa. Ako ih bude, razumije se da ćemo blagovremeno informisati javnost i naše kupce", kazali su iz EPCG.
SVA STRUJA IZ TE NE IDE U EU
Doskorašnji direktor EPCG Ivan Bulatović za CIN-CG pojašnjava da CBAM za Crnu Goru znači novi fiskalni i regulatorni okvir, naročito za EPCG kao ključnog proizvođača električne energije koji svoj proizvod izvozi na EU tržište.
"Procjene pokazuju da bi potencijalni godišnji trošak CBAM-a mogao dostići i 190 miliona eura ako se električna energija iz Termoelektrane Pljevlja izvozi u EU bez priznavanja domaće cijene ugljenika. Treba pretpostaviti da ovaj scenario nije realan, jer se cjelokupna električna energije iz TE Pljevlja ne može posmatrati kao energija koja je namijenjenja za cjelokupan izvoz onako kako predviđaju pravila za funkcionisanje CBAM-a trenutno", navodi Bulatović.
On kao alternativu CBAM-u vidi usaglašavanje postojećeg nacionalnog sistema trgovine emisijama sa EU sistemom.
"Ako se do 2026. uspostavi domaći ETS (sistem trgovine emisijama) na nivou EU, što je preporuka Ministarstva ekologije za postepenim uvođenjem, onda će se izbjeći naravno CBAM kroz plaćanje nacionalnog ETS usaglašenog sa EU", kaže Bulatović i dodaje da bi i to za EPCG značio ogroman finansijski odliv od preko 150 miliona eura godišnje, koji bi se morao odraziti i na cijenu električne energije, a samim tim bi značajno uticao na standard građana.
Bulatović razmatra i scenario spajanja tržišta električne energije sa EU, u kojem bi se fiskalni teret CBAM-a smanjio i do 100 odsto.
"Međutim ni ovaj scenario nije realan jer je Market Coupling (MC) predviđen tek za 2028. godinu uslijed tehničkih razloga", pojašnjava Bulatović.
On navodi da se procjenjuje da Crna Gora može do 2030. godine povećati kapacitete za solarnu energiju za dodatnih 300-400 MW, vjetar za 300 MW i baterijska skladišta kao podršku fleksibilnosti. Time bi se udio obnovljivih izvora u proizvodnji mogao povećati na 70-75 odsto do 2030. godine, što je među najvišim u regionu i potpuno promijeniti slika u vezi sa emisijama C02 jer bi se udio iz proizvodnje Termoelektrane značajno smanjio.
Bulatović podsjeća da je Crna Gora 2021. godine uspostavila sopstveni sistem trgovanja emisijama (ETS), čime je postala prva zemlja Energetske zajednice koja je implementirala ovaj mehanizam. Poput prakse u EU, cjelokupan iznos C02 takse završava u CG-Eko Fondu, odakle se finansiraju veoma značajni energetski projekti. Jedan od najznačajnijih je subvencija građanima u iznosu od 20 odsto u projektima solari 300,500, 3000 5000+.
"Ovaj model je jako dobar jer se kroz cijenu ugljenika ostvaruju benifiti i postiže se korak više ka energetskoj zelenoj tranziciji", kazao je Bulatović, dodajući da je EPCG do danas po osnovu emisija platila oko 40 miliona eura.
Da bi EPCG smanjila izloženost CBAM-u i povećala profitabilnost, preporučuju se, kaže Bulatović, investicije od najmanje 800-950 miliona eura do 2035. godine. Uključujući 350 do 450 miliona za solarne elektrane, 250 do 300 miliona za vjetroelektrane, 120 do 160 miliona za baterijska skladišta i 80 do 120 miliona za modernizacija prenosne mreže i digitalizacija sistema upravljanja, kao i 50 do 80 miliona za ekološka nadogradnja i optimizacija TE Pljevlja.
REKONSTRUKCIJA NIJE RIJEŠILA PROBLEM CO2
Ministar energetike Šahmanović je na sjednici Skupštine Crne Gore, 11. novembra, odgovarajući na poslaničko pitanje pojasnio da su svi kapaciteti i potencijali usmjereni na proces dekarbonizacije. O TE je objasnio da se radi o remontu, nakon kojeg ćemo dobiti novu TE, ali koju ćemo ipak, kako je kazao, u jednom trenutku morati da isključimo iz sistema. Objasnio je i da je TE najstabiliniji izvor energije, proizvodi preko 50 odsto bazne energije, a u ljetnjim mjesecima i preko 75 odsto, te da državi neće biti lako da nađe alternativu kako za proizvodnju tako i za zaposlenje radnika, koji će stavljanjem van funkcije TE ostati bez radnih mjesta.
Ekološka nadogradnja TE koja je trebalo da se završi 15. novembra, i koja je prema izjavama odgovornih iz Vlade do sada koštala oko 80 miliona, nije smanjila emisiju CO2. Iako se, kada je i počela priprema za rekonstrukciju znalo da problem sa CO2 kuca na vrata. Procijenjeno je da će dodatni troškovi zbog uvoza nedostajuće struje iz TE biti preko 90 miliona eura.
Stručnjaci za energetiku su upozoravali da je ulaganje upitno u smislu profitabilnosti, s obzirom na neizvjesnu budućnost uglja i regulative EU. Nije imao ko da ih sluša. Rekonstrukcija je projekat bivše DPS vlasti u koji izvodi konzorcijum pod vođstvom kineske kompanije DEC International zajedno sa domaćim firmama Bemax, BB Solar i Permonte.
"Iz nevladinog sektora smo blagovremeno upozorili 2021. godine novo rukovodstvo EPCG na čelu sa izvršnim direktorom Nikolom Rovčaninom i predsjednikom Borda direktora Milutinom Đukanovicem na štetnost produžavanja sumnjivog ugovora sa sinom bivšeg premijera Mila Đukanovića i njegovim kineskim partnerom radi navodne ekološke rekonstrukcije termoelektrane u koju su u međuvremenu uloženi, bolje rečeno, bačeni milioni eura'', kaže za CIN-CG Dejan Mijović, ekonomski analitičar i bivši član Odbora direktora EPCG.
Dodaje da je tadašnje rukovodstvo znalo "da je pomenuti ugovor plod prevarantskog pokušaja bivše vlasti da sanira ogromnu političku štetu zbog prethodne propasti projekta gradnje Druge faze Termolektrane".
"Dakle, znalo je ili je moralo znati njegove mane i da se tim projektom ne može obezbijediti dugoročni opstanak Termoelektrane".
Mijović se prisjeća i da su se tadašnji premijer Zdravko Krivokapić i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić u početku odupirali nastavku projekta, ukazujući da njime nećemo ispuniti preuzete obaveze prema EU i Pariskom sporazumu i da će TE najvjerovatnije do 2030. morati da prestane sa radom pod pritiskom Energetske zajednice i EU.
"Nijesu, međutim, uspjeli da se odupru moćnom energetskom lobiju EPCG i koalicionim partnerima iz DF i DCG koji su tada upravljali ovim državnim preduzećem i obmanjivali javnost da bi Termolektrana morala potpuno obustaviti rad ako se ne produži ugovor o ekološkoj rekontrukciji", navodi Mijović.
BRISEL ČEKA "MAPU PUTA" DA BI DAO IZUZEĆE OD PRIMJENE
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori su kazali da je u februaru 2025. godine EK predložila reviziju CBAM regulative i da se izmijenjena regulativa koja se odnosi na pojednostavljenje i jačanje CBAM-a, objavljena je u Službenom listu Evropske unije u oktobru 2025.
Kako je pojašnjeno revidirana regulativa predstavlja ključan korak ka podsticanju konkurentnijeg i održivijeg poslovnog okruženja, uz efikasno suočavanje sa klimatskim promjenama.
"Dana 28. avgusta 2025. godine, Komisija je pokrenula poziv za dostavljanje informacija sa ciljem prikupljanja stavova svih zainteresovanih strana o pravilima metodologije za izračunavanje emisija ugrađenih u CBAM proizvode, pravilima za usklađivanje CBAM sertifikata radi odražavanja besplatne alokacije u okviru EU ETS-a, kao i pravilima za odbitak cijene ugljenika plaćene u trećoj zemlji. Očekuje se da će ta revidirana pravila za sprovođenje biti objavljena kasnije tokom 2025. godine", naveli su iz Delegacije EU.
Kada su u pitanju izuzeća od CBAM-a, važno je naglasiti, kažu u Delegaciji, pravne zahtjeve za moguća izuzeća koji obuhvataju - sam tekst CBAM-a propisuje da treća zemlja može biti izuzeta od CBAM-a za električnu energiju ako ima uspostavljen sistem trgovine emisijama (ETS) sa cijenom ugljenika ekvivalentnom cijeni u EU ETS-u, ili ako je u potpunosti povezana sa EU ETS-om (ili uporedivim aranžmanom).
"Zemlja mora uskladiti relevantno zakonodavstvo i pravila monitoringa/verifikacije sa praksom EU. Član 2(7c) CBAM-a zahtijeva da treća zemlja dostavi Komisiji mapu puta koja opisuje ključne korake i raspored za, između ostalog, usvajanje dugoročne strategije (neutralnost do 2050), usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa klimatskim acquis-em EU, uspostavljanje sistema MRV/akreditacije/verifikacije i sprovođenje ETS-a (sa ekvivalentnom cijenom). Tipično se očekuje da se ovi uslovi ispune do 1. januara 2030. godine kako bi zemlja mogla ostvariti izuzeće za električnu energiju. Mapu puta je neophodno dostaviti Komisiji kako bi ista mogla procijeniti da li će uslovi za izuzeće biti ispunjeni", pojašnjeno je iz Delegacije EU.
Cilj EU je da novac koji se plaća zbog emisija C02 bude utrošen u obnovljive izvore energije, na dobrobit građana, države i energetskog sektora. Nevolja je što su vlasti u Crnoj Gori, i bivše i sadašnja, i uprava EPCG godinama problem stavljali pod tepih, a kritikovali sve koji su upozoravali da će se to skupo platiti, bacajući novac u rekostrukciju TE, koja sve više postaje balast koji prijeti da ugrozi EPCG.
Troškovi CBAM-a poješće prihod Elektroprivrede Srbije
Prema ocjeni Fiskalnog savjeta Srbije, CBAM donosi novi, značajan trošak za dio srpskih izvoznika i predstavlja okidač za hitno suočavanje države sa dugogodišnjim zaostajanjem u klimatskoj tranziciji.
Analiza Fiskalnog savjeta pokazuje da će najveći udar pretrpjeti sektor električne energije, sa troškom od 200 do 300 miliona eura godišnje već u prvoj godini primjene CBAM-a, što ozbiljno ugrožava poslovanje Elektroprivrede Srbije (EPS).
“Kako bi se izbjegli najgori scenariji i osiguralo da ovaj novac ostane u Srbiji, ključno je uvesti domaći porez na ugljenik za industriju pogođenu CBAM-om. Time bi se barem dio sredstava zadržao u domaćem budžetu za finansiranje zelene tranzicije. Za sektor električne energije, gdje su potencijalni troškovi neodrživi, neophodni su hitni pregovori sa EU kako bi se izdejstvovali povoljniji uslovi i duži rok za prilagođavanje. Iznad svega, energetska tranzicija mora postati apsolutni politički prioritet Vlade, jer svako dalje odlaganje povećava ekonomske i fiskalne rizike. Međutim, s obzirom na ogromne potrebe za ulaganjima - skoro 30 milijardi eura do 2030. godine - samo mjere na prihodnoj strani budžeta nisu dovoljne. Neophodno je unaprijediti cijli sistem upravljanja javnim investicijama kako bi se spriječila kašnjenja i rast troškova projekata koji trenutno predstavljaju ozbiljnu prepreku za dostizanje ambicioznih ciljeva Vlade’’, navodi se u analizi Fiskalnog savjeta.
Jedna od projekcija troška govori da bi samo tokom 2026. troškovi CBAM-a za EPS bili oko 180 miliona eura. S obzirom na to da EPS trenutno na godišnjem nivou prihoduje oko 200 miliona eura od prodaje struje u EU, to znači da bi CBAM obrisao skoro cjelokupni prihod od izvoza.
Kako piše Fiskalni savjet, sasvim je moguće da se taj gubitak izvoza “prelije” na subvencionisanu cijenu struje koju plaćaju domaćinstva, što bi moglo da dovede do rasta cijene struje za domaćinstva od 50 odsto.
Razlog ovakvom rezultatu je u tome što Srbija, to jest EPS, proizvodi najprljaviju struju u Evropi, pa uvoznici za svaki megavat-čas iz EPS-a treba da plate, po procjenama Fiskalnog savjeta, oko 60 eura.
“Naravno, od EU se ne može očekivati da na svom tržištu dugoročno dozvoli nefer situaciju da proizvođači električne energije iz EU plaćaju naknadu za emitovani ugljenik, a u Srbiji ne”, dodaju iz Fiskalnog savjeta.
Najava gašenja Termoelektrane
Dejan Mijović kaže da je ministar energetike proteklih dana priznao da ćemo morati ubrzati zatvaranje Termoelektrane, i to iz dva razloga. Prvi, jer će ekološka rekonstrukcija uvećati proizvodne troškove Termolektrane sa 60 na 83 eura po MWH, dakle znatno iznad prodajne cijene od 45 eura, i zbog penala od 80 eura po MWh koji će se plaćati za izvezenu električnu energiju primjenom CBAM mehanizma počev od iduće godine. Drugi, jer moramo drastično smanjiti emisije CO2 u skladu sa evropskom klimatskom politikom.
“Zbog ogromne štete nastale rekonstukcijom TE koju su učinili preduzeću, njenim radnicima i građanima Crne Gore, podnio sam svojevremeno prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije, ali njeni čelnici nijesu imali snage ili želju da se njome bave. Nakon priznanja resornog ministra da se plaši da će Termoelektrana i Rudnik uglja morati uskoro da se zatvore i da će njihovi mnogobrojni radnici ostati bez posla, za Agenciju je kasno da se bavi sprečavanjem dalje štete, pa bi joj najbolje bilo da prepusti predmet na dalju obradu Specijalnom državnom tuzilaštvu jer neko mora odgovarati za ogromna sredstva koja očigledno nisu utrošene u javnom interesu”.
Tri scenarija spajanja nacionalnog sistema sa evropskim
Ivan Bulatović kaže da su na osnovu pregovora koji su vođeni na relaciji EPCG, Ministarstvo energetike i Ministarstva ekonomije razmatrana tri scenarija u vezi sa pristupanjem Crne Gore trgovini emisijama na novou EU, zbog CO2. Sva tri scenarija, koja pretpostavljaju postepeno usklađivanje, predviđaju značajan trošak za EPCG. Prvi u slučaju usklađenja nacionalnog Sistema ETS sa EU do 2028. trošak bi bio 946 miliona. Po drugom scenariju ako bi se usklađenje desilo do 2030. trošak bi bio 776 miliona. A prema trećem, u slučaju postepene primjene ETS do 2035. trošak bi bio 445 miliona.
“Ostvarivanje bilo koja od tri scenarija značilo bi za EPCG značajno finansijsko naprezanje i ogroman odliv novca koji bi se morao reflektovati i na cijenu električne energije samim tim i na standard naših građana. U bilo kojem slučaju novac od trgovine emisijama morao bi biti na raspolaganju za sprovođenje energetske tranziciji kako bi se polako napuštao koncept proizvodnje električne energije iz uglja’’, kaže Bulatović, dodajući da bi sad trošak bez bespatnih kredita kojih nema u ovoj godini treblo da bude oko 33 miliona po važećoj godišnjoj uredbi.
Bonus video:
