Da je Ministarstvo pomorstva (MP) poslušalo bivši menadžment Crnogorske plovidbe AD Kotor (CP) i podržalo ih u sprovođenju biznis plana koji su pripremili prošle godine, državna pomorska kompanija bi do 2039. u potpunosti državi vratila sav novac uplaćen kineskoj Exim banci na ime kredita za gradnju brodova “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”, flota bi bila duplirana, a u narednih 15 godina operativni profit iznosio bi više od 80 miliona dolara.
Pokazuju to podaci iz dokumenta nazvanog “Analiza dosadašnjeg poslovanja u periodu 1. 1. 2020 - 30. 6. 2024. sa projekcijom razvoja i poslovanja u peridu 2025-2039. godina”, a koji je bivši menadžment CP na čelu sa predsjednikom u međuvremenu smijenjenog Odbora direktora, kapetanom duge plovidbe Jovom Lazarevićem, izradio i Ministarstvu pomorstva predao u oktobru prošle godine.
“Vijesti” su imale uvid u dokument sačinjen na 30 strana, sa obiljem brojčanih podataka i tabela baziranih na informacijama iz svakodnevne prakse u svjetskoj brodarskoj industriji, odnosno izvještajima i predviđanjima kretanja na svjetskom tržištu brodskog prostora koje rade renomirana brokerska kuća Clarskson iz Londona, odnosno Baltic Excange Index analize.
Ministarstvo nije slušalo struku
Umjesto toga, zbog kontroverznih poteza Ministarstva pomorstva i njegovih predstavnika u Skupštini akcionara CP koja je 100 odsto u vlasništvu države, ta je kompanija u proteklih nešto više od pola godine bukvalno uništena, Odbor direktora, predvođen Lazarevićem, smijenjen je jer su se većinski protivili namjerama i akcijama MP, formiran je novi, a flota izgubljena jer su “Kotor” i “Dvadeset prvi maj”, pod kontroverznim okolnostima, sredinom septembra prodati danskoj brodarskoj kompaniji K/S Navision Group za ukupno 13,25 miliona dolara, što je za oko trećinu manje od tržišne vrijednosti.
Sve to urađeno je u situaciji kada je u januaru ove godine isplaćena i posljednja rata kredita kineskoj Exim banci, uzetog prije desetak godina za gradnju dva broda u Šangaju, a čime su “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” bili “očišćeni” od zaloge i time postali slobodni da kao sredstvo obezbjeđenja eventualnih novih kredita, bez ikakvog daljeg učešća ili garantovanja države kao vlasnika kompanije, budu osnova za nabavku dodatnih brodova i povećanje flote CP.
Kontroverznu prodaju flote CP, koju je osudila stručna pomorska javnost, u međuvremenu je počelo da istražuje i Specijalno državno tužilaštvo.
U dokumentu koji je pripremio i krajem oktobra dostavio bivši menadžment CP kabinetu ministra Filipa Radulovića detaljno je objašnjeno kako funkcioniše svjetsko tržište brodskog prostora kod brodova za prevoz rasutog tereta kakve ima CP, kako se ugovara davanje brodova u vremenski najam (time charter) što je bila osnova poslovanja CP i druge većinski državne pomorske kompanije u Crnoj Gori - Barske plovidbe (BP), te kako na visinu ostvarene vozarine utiču tehničke karakteristike brodova, potrošnja goriva koje imaju, čak i pozicija gdje se oni u svijetu zateknu kada im istekne do tada važeći ugovor o time charteru, kao i spisak zemalja u koje ti brodovi zbog zastave koju viju eventualno ne bi smjeli dolaziti, odnosno vrsta tereta koje brodovlasnik zabranjuje unajmitelju da prevozi, a sve to gledano kroz prizmu svakodnevno fluktuirajućih prilika na svjetskom tržištu na kome posluju pomorske kompanije.
Ukazano je i na efekte koje na poslovanje CP-a i BP-a, koji svoje bilanse u Crnoj Gori rade u eurima, imaju kursne razlike jer se poslovi u svjetskom pomorstvu sklapaju i obračunavaju u američkim dolarima, te dat detaljni prikaz ostvarenih rezultata poslovanja CP od početka 2020. do sredine 2024. na osnovu tri aspekta profitabilnosti preduzeća.
Kompanija većinom u plusu, ministarstvo angažovalo anonimuse da prave analizu
CP je 2020. godinu, kada je u trećem kvartalu na njeno čelo došao predsjednik Odbora direktora Jovo Lazerević, po bilansima uspjeha završla sa gubtkom od 56.000 eura, u 2021. je poslovala pozitivno sa ostatkom dobiti od 79.694 eura, u 2022. dobit je narasla na 2.437.821 euro, a u 2023. je pozitivan rezultat iznosio 158.012 eura. Kraj prvog polugođa 2024. kompanija je, prema Bilansu uspjeha, dočekala sa minusom od 242.182 eura. Tada je ministar pomorstva Filip Radulović menadžmentu poručio da je CP navodno “u katastrofalnom stanju” i da će je država kao vlasnik uvesti u stečaj. Kada su mediji ovo objavili, Radulović je to negirao, a u avgustu prošle godine je saopštio da je MP naručilo izradu ekonomsko-finansijske studije stanja u brodarskim kompanijama. On je tada kazao da “očekuje da analiza Ekonomskog fakulteta bude gotova u narednih četiri do šest nedjelja”, te da će “nakon analize, razmotriti sve ponuđene opcije i onda će obavijestiti firme i javnost šta će uraditi i koje će konkretne korake da preduzmu”.
Međutim, to se pokazalo kao neistina jer analizu uopšte nije uradio Ekonomski fakultet, već je to u martu ove godine učinila u pomorstvu i pomorskom biznisu potpuno nepoznata kompanija “Računovođa” d.o.o. iz Podogorice, iza koje stoji NVO Institut sertifikovanih računovođa Crne Gore. Taj dokument je, prema nezvaničnim informacijama, na insistiranje MP plaćen od CP-a i BP-a u ukupnom iznosu od 18.000 eura, sa stanovišta pomorske struke zaprepašćujuće površan i potpuno nestručan. Iz njega je, ipak, proistekao scenario nazvan “Programirano gašenje Crnogorske plovidbe AD” koji je u aprilu počeo da realizuje MP, javnosti ga predstavljajući kao navodni “pokušaj spašavanja CP-a”, a koji je tada nepravovremenim odlukama MP-a i u najmanju ruku čudnim potezima Prve banke, bio doveden u nelikvidnost.
Znatno bolja slika od one koju šalje ministarstvo
“Kada se sagledaju ostvareni rezultati poslovanja u periodu od 1. 1. 2020 - 30. 6.2024. godine, može se konstatovati da je u tim godinama kompanija imala najbolje finansijske rezultate od njenog osnivanja, a od svih tih rezultata, najbolji je bio onaj koji je ostvaren 2022. godine, kada se pozitivan finansijski rezultat, po pokazateljima profitabilnosti preduzeća, kretao od 2,4 miliona eura po Bilansu uspjeha do pet miliona po EBITDA metodi”, piše, pored ostalog, u Analizi bivšeg menadžmenta CP-a na čelu sa kapetanom Lazarevićem.
EBITDA je skraćenica za “Earnings Before Interest, Taxes, Depreciation, and Amortization” (Dobit prije kamata, poreza, amortizacije i deprecijacije), a predstavlja mjeru operativne profitabilnosti kompanije, pokazujući koliko novca ona generiše iz osnovnih poslova, prije nego što se uzmu u obzir finansijske odluke (kamate), poreske obaveze i računovodstvene stavke, kao što su amortizacija i deprecijacija. Ova metoda se koristi za upoređivanje performansi kompanija u istoj industriji i procjenu njihove sposobnosti da generišu keš.
U analizi bivšeg Menadžmenta CP-a više je puta skrenuta pažnja Ministarstvu pomorstva da EBITDA metoda koja računa tzv. operativni profit, ili kako se često naziva “operativni keš”, je mnogo relevantnija za procjenu pravog performansa CP-a nego što je to slučaj sa bilansima uspjeha koje ona radi i predaje po crnogorskim propisima, a u koje ulaze ove kategorije, kao i negativne kursne razlike koje su kompaniji od 2020. do polovine 2024. knjigovođstveno “pojele” još najmanje dva miliona eura.
U posljednje četiri godine isplatili 11 miliona eura obaveza
“Analizirajući rekapitulaciju svih nastalih prihoda i rashoda u periodu od 1. 1. 2020. godine do 30. 6. 2024. godine, kroz tri nivoa profitabilnosti kompanije (Bilans uspjeha, EBIT i EBITDA), a uzimajući u obzir da je analizirani period od četiri i po godine obilovao velikim oscilatornim kretanjima na globalnom pomorskom i finansijskom tržištu (vozarine su se kretale u rasponu od samo tri do čak 20.000 dolara dnevno), koja su u većoj mjeri imala negativniji uticaj na poslovanje kompanije, nego što je bilo značajnijih pozitivnih dejstava, gdje se odnos između maksimalnih u odnosu na minimalne vozarine kretao čak preko šest puta i gdje je euro u odnosu na dolar imao dominantan rast i kretao se do maksimalnih 27%, može se izvući opšti zaključak da je ‘Crnogorska plovidba’ AD Kotor, u posmatranom periodu ostvarila zadovoljavajuće, čak se može reći i izuzetno dobre finansijske rezultate... Za ovih četiri i po godine, pored redovnih tekućih obaveza, kompanija je uspjela da isplati preko 11 miliona eura, od čega 4,65 miliona na ime pokrića za radove i troškove redovnog dokovanja, remonta glavnih i pomoćnih motora i ugradnje sistema za tretman balastnih voda u brodogradilištima i osam miliona dolara na ime otplate kredita prema Exim banci”, stoji u Analizi bivšeg menažmenta.
Umjesto nijednog, sad bi imali tri broda
Na bazi tih parametara, činjenice da se u januaru 2025. isplaćuje i posljednja rata kineskog kredita, bivši menadžment CP je napravio detaljan plan nabavke dodatnih brodova koji bi stabilizovali i ojačali poslovanje kompanije. Predloženo je da se kupe polovni handy size bulkcarrieri nosivosti 38.000 tona (nešto veći od aktuelnih brodova CP), starosti 10-12 godina, sagrađeni u japanskim brodogradilištima, a kakvi su se u jesen prošle godine na svjetskom tržištu mogli nabaviti po prosječnoj cijeni od oko 16 miliona dolara po brodu.
“Nabavka brodova bi se odvijala kroz hipotekarne kredite od neke domaće ili strane banke, na period od nekih 10 godina, sa kamatom oko 5%, kroz otplatu na 20 jednakih šestomjesečnih anuiteta. Početno učešće u otplati kredita bi išlo u dogovoru sa bankom i u skladu sa akumuliranim operativnim profitom”, piše u Analizi, uz detaljno razrađene sve aspekte računice nabavke i otplate prvog broda koji je bivši menadžment želio da kupi i u upotrebu uvede već polovinom ove godine, da bi do polovine 2027. bio kupljen još jedan takav brod.
Predviđeno je i da se nakon isteka desetogodišnjeg aranžmana za ta dva polovna broda kupe i dodatna dva slična polovna broda koji bi 2035, odnosno 2037. godine, zamijenili brodove “Kotor” i “Dvadeset prvi maj” koji bi se tada primakli kraju svog operativnog vijeka. Na ovaj način, flota bi bila duplirana sa dva, na četiri broda, do sredine 2027, ukupne nosivosti 152.000 tona, umjesto aktuelnih 70.000 tona.
Bivši menadžment je na bazi detaljnih podataka o očekivanom kretanju vozarina i njihovom postepenom prosječnom rastu, laganom rastu dnevnih operativnih troškova i otplati komercijalnih kredita za nabavku, izradio i detaljnu projekciju očekivanih poslovnih rezultata kompanije i njene sposobnosti da vraća te kredite, ali i da državi vrati 37 miliona eura koliko je ona kao garant kineskog kredita, umjesto CP-u, platila kineskoj banci u vrijeme kada kompanija iz svojih profita to nije mogla sama da uradi.
Prema tim prijekcijama, CP bi da se ovaj scenario realizovao, u periodu 2025 - kraj 2039. godine, ostvario ukupan operativni profit po EBITDA metodi od 86.418.623 dolara, otplatio kredite komercijalnim bankama uzete za kupovinu četitri polovna broda u iznosu od 47.449.733 dolara i državi, u skladu sa odlukom Agencije za sprečavanje korupcije, vratio 38.968.890 dolara “nedozvoljene državne pomoći” (rata kineskog kredita koje je Vlada platila kao garant umjesto CP).
Apeli koje ministar pomorstva nije želio da čuje
“Sagledavajući kompletnu situaciju, kada je Crnogorska plovidba i u uslovima kreditnog zaduženja prema Exim banci, normalno funkcionisala i nakon obezbjeđivanja pokrića svih tekućih operativnih troškova, uspijevala da ostvari višegodišnje operativne profite, nijesu jasni stavovi da sada, kada kompanija izlazi iz kreditnog zaduženja, kada se stvaraju uslovi za proširenje brodarskih kapaciteta, kupovinom brodova, treba pristupiti gašenju firme i njene brodove ustupiti nekome drugome. Operativni menadžment je do sada izuzetno obavio i dalje uspješno obavlja sve poslove koji su pred njim u dijelu upravljanja i rukovođenja brodovima i kompanijom, tako da apsulutno nema nikakve potrebe za angažovanjem nekog drugog menadžmenta. Smatramo da nikome nije jasno da je neko spreman da uđe u takvu avanturu i da jednu ozbiljnu i izuzetno perspektivnu kompaniju, koja kroz obnovu flote može da kotorsko pomorstvo vrati na neke stare staze, sada ugasi”, stoji na kraju Analize predate Ministarstvu pomorstva.
Bivši menadžment je ministru Raduloviću i njegovim saradnicima skrenuo pažnju da “Bokelji i Boka Kotorska dobar dio svoje istorije vezuju za more i pomorstvo, pa je nepojmljivo da to neko može da zaboravi ili možda neko ne razumije koliki to ima značaj za Kotor i Boku a, očigledno, pokretaču ove inicijative nije jasno da se u to ne smije dirati”.
“Očekujemo da će se nepotrebna prašina, koja se podigla oko ovoga, ubrzo stišati, jer vjerujemo da je ovo neko pokrenuo iz čistog nepoznavanja situacije i značaja koji ova kompanija ima za Kotor, Boku i Crnu Goru kao pomorsku zemlju”, poručili su.
Ali, izgleda, niko nije želio da ih čuje.
Lazarević: Materijal im bio odličan, a potom rekli da ništa ne valja
Kapetan Jovo Lazarević “Vijestima” je kazao da je Analizu i projekciju daljeg razvoja kompanije, koju je uradio bivši Odbor direktora CP-a, krajem oktobra prošle godine predao državnom sekretaru u Ministarstvu pomorstva Jovanu Šćekiću, koji je bio predstavnik državnog kapitala na Skupštinama akcionara te kompanije.
“On je tada za ovaj materijal rekao da je odličan, da bi mi poslije toga kada ga je odnio u Podgoricu i pokazao ministru Raduloviću i ostalima, naknadno kazao da ovo navodno ‘ništa ne valja’, bez daljeg obrazloženja. Ja sam, međutim, već i tada vidio namjeru Ministarstva pomorstva da uništi ovu kompaniju, a što se jasno vidi i iz onoga što smo kao Odbor direktora naveli u zaključku Analize”, istakao je Lazarević.
Bonus video:
