Niko u Crnoj Gori nema podatke koliko stolara, vodoinstalatera, zidara i drugih zanatlija radi po zakonu ili “na crno”, ali se zna da je vrijednost sivog tržišta ogromna i da milioni eura ne završavaju u državnom budžetu.
Najveću štetu od ovog tipa poslovanja ipak trpe građani, posebno u građevinarstvu, automehanici i kozmetici, jer nema garancije kvaliteta, stručnosti, realnih cijena i naknade štete...
Zanatlije, među kojima ima i stranih državljana, radom u sivoj zoni stvaraju i problem nelojalne konkurencije, odnosno cijena usluga koje legalni majstori praktično ne mogu da ponude jer plaćaju poreze i izdaju račune. To u krajnjem može dovesti do gašenja firmi i gubitka radnih mjesta.
Vrijednost sive ekonomije u prošloj godini iznosila je oko 20 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 1,5 milijardi eura, ali nije poznato koliki udio čine nelegalne zanatlije. BDP za prošlu godinu vrijedio je 7,64 milijarde eura.
Država probleme zanatskog sektora i drugih struka trenutno pokušava da umanji kroz zakone o inspekcijskom nadzoru i zanatstvu, kako bi inspektori, po nalogu suda, mogli da ulaze u prostorije u kojima se obavljaju nelegalne zanartske djelatnosti. Zakonom su propisane kazne do 20.000 eura za rad na crno.
Glavna novina u ovom sektoru jeste formiranje Registra zanatlija do kraja ove godine, u koji bi bili upisani svi koji posluju po zakonu.
Deficitarni, skupi, neki i neozbiljni
“Vijesti” su pri istraživanju razgovarale sa više građana koji su imali i dobra i loša iskustva sa zanatlijama koji rade “na crno”, ali su svi istakli da je sa njima brža i lakša saradnja, da im kućne popravke mogu uraditi za nekoliko sati i da sa nekima imaju dugogodišnju saradnju.
Glavni problem su im cijene koje su, kako tvrde, značajno porasle od pandemije koronavirusa, a posebno sporna je i “neozbiljnost i nepoštovanje obećanih rokova”.
“Stolara nigdje nema, a našeg smo čekali mjesec i po, bio je skup i tražio je veći dio novca unaprijed, pa smo mu dali. Posao je uradio brzo, ali smo onda na završne elemente i neke ladice morali da čekamo još dva mjeseca. Čovjek je uzeo pare, uzeo druge poslove, na telefon se povremeno javljao i nije dolazio u obećano vrijeme”, istakao je jedan od građana.
Drugi, pak, tvrde da su nakon popravki automobila, krova i vodoinstalacija, morali da rade dodatne korekcije.
Nelegalne zanatlije “Vijestima” nisu htjele da otkrivaju identitet, ali su potvrdili da među njima, kao i u svakoj struci, ima neprofesionalaca. Tvrde da su “na crno” počeli da rade kako bi imali primanja nakon što su dobili otkaze, da im visine plata nisu pratile obim posla i da im privatnici doprinose nisu uplaćivali, da nisu imali slobodne dane, te da poslove naplaćuju koliko moraju, s obzirom na njihov obim i skuplje materijale...
Ugrožena bezbjednost, ali i zdravlje potrošača
Izvršni direktor Zanatske komore Crne Gore Boris Marđonović kazao je da se precizan broj nelegalnih zanatlija ne može utvrditi jer rade iz privatnih kuća, garaža i preko društvenih mreža, pa su van domašaja inspekcija.
Naglasio je da su dodatan problem i stranci koji rade bez dozvola, koje niko ne kontroliše, a nisu prijavljeni za prekogranične usluge.
On tvrdi da se prednost rada u sivoj ekonomiji brzo topi pred rizikom od kazni, koje prema novom Zakonu o zanatstvu idu i do 20.000 eura za nepoštovanje registracije, nemogućnosti osiguranja naplate potraživanja, poslovanja sa korporativnim klijentima, pristupa javnim nabavkama, kreditima i gubitka penzionog staža.
“Imamo degradaciju struke. Danas svako može da se nazove majstorom bez provjere vještina. To znači da nestručna lica popravljaju kočnice, postavljaju instalacije ili pripremaju hranu, direktno ugrožavajući bezbjednost i zdravlje potrošača. Umjesto kvaliteta, jedini kriterijum postaje najniža cijena, što dugoročno urušava cijeli ekonomski sistem. Vrijednost sivog tržišta je ogromna i mjeri se milionima eura koji mimoilaze državni budžet. Ipak, veći problem je šteta koju trpe legalne firme i građani. Nelegalni rad stvara nelojalnu konkurenciju. Firme koje plaćaju poreze i doprinose ne mogu cjenovno ‘parirati’ onima koji rade ‘na crno’. To dovodi do gašenja legalnih biznisa i gubitka radnih mjesta. Posljedice su migracije, socijalno raslojavanje, nedostatak stručnog kadra i radne snage, dugoročna nezaposlenost, neotporna ekonomija, nefunkcionalan privredni krvotok, nelikvidnost, budžetski deficiti i mnoge druge”, kazao je on.
Na crno često najskuplje
Marđonović je naglasio da Zanatska komora sa Poreskom upravom i Centralnim registrom privrednih subjekata (CRPS) radi na Registru zanatlija i da će ga objaviti do kraja ove godine. Tvrdi da obrađuju podatke za 155 zanata kroz osam sektora i 200 djelatnosti, od građevinarstva i enterijera (izgradnja, modernizacija, renoviranje i saniranje), metala i elektrike, drveta i plastike, odjeće, obuće, tekstila i kože, prehrambenog zanatstva, hotelijerstva, gastronomije i ugostiteljstva, do zanata za zdravstvenu i ličnu njegu, hemijskih zanata, zanata za čišćenje, medija, umjetnosti, dizajna, grafike, štampe, komunikacije i reklama...
Marđonović smatra da će tek po formiranju baze podataka dobiti tačnu sliku zanatstva i broj aktivnih firmi, zaposlenih, prihode, pravne oblike i geografsku rasprostranjenost.
Naveo je da siva ekonomija ne nudi garancije za radove, pa su građani direktno ugroženi, jer ne mogu da se požale kada im majstor kojeg su, na primjer, uposlili preko Fejsbuka loše uradi krov, ili električne instalacije.
“Svakodnevno svjedočimo skupim popravkama loše izvedenih radova, a u najgorim slučajevima požarima, padovima fasada, trovanjima hranom ili stradanjima na cestama ili gradilištima. Zato insistiramo na Registru zanatskih majstora sa položenim majstorskim ispitom u odgovornosti Zanatske komore koji bi garantovao stručnost. Što se cijena tiče, usluga na crno je često najskuplja usluga. Iako inicijalno djeluje jeftinije, nedostatak kvaliteta i česte potrebe za popravkama na kraju koštaju građane mnogo više. Legalne zanatlije su prinuđene da spuštaju cijene ispod nivoa održivosti kako bi preživjele, što na kraju šteti svima - i privredi i kvalitetu usluge”, tvrdi Marđonović.
Upitan da li su usluge nelegalnih zanatlija jeftinije, on je kazao da razlika nije velika, ali da postoji u opravdanosti i samom profitu. Istakao je da torta kod registrovanog poslastičara košta oko 30 eura, ali da je cijena tolika i kod nekog ko je pravi u nekontrolisanim, moguće i nehigijenskim uslovima u kućnoj radinosti, pa legalni plaća porez, doprinose, radnike, sanitarne standarde i zakup, dok oni mimo zakona zadržavaju cijeli profit.
Tvrdi da krajnji korisnik plaća istu cijenu i preuzima rizik, dok su istovremeno manji i prihodi za javne usluge.
Šta nakon ulaska u EU
Marđonović je naglasio da na sivom tržištu cijene zanatlija variraju, te da su njihove usluge drastično skuplje na primorju, posebno tokom ljetnje turističke sezone, zbog velike potražnje i deficita radne snage.
Kako kaže, cijene na sjeveru države su niže jer je kupovna moć manja, ali su radnici mobilni pa se sele na primorje i u centralnu regiju.
Detaljnu komparativnu analizu nisu radili, ali Marđonović navodi da zanatlije iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije - masovno dolaze u Crnu Goru da rade “na crno”, jer su cijene stimulativne. Dodao je i da se Hrvatska mnogo uspješnije bori protiv ovog problema, jer su zadržali jak komorski sistem i strogu kontrolu kvalifikacija, pa i oni tome teže kako bi se zaštitilo domaće tržište i potrošači.
“Analiza preliminarnih rezultata konjunkturnog izvještaja potvrđuje da su konjunkturne mjere za generisanje tražnje kroz mehanizme socijalne tržišne ekonomije više nego neophodne. Ulazak u Evropsku uniju (EU) donosi veliki izazov. Naši preostali radnici će dobiti pristup evropskom tržištu rada i krenuti za boljim životom. Iako im kvalifikacije ne mogu biti priznate bez dostizanja iste vrijednosti i neće biti plaćeni kao kolege i koleginice iz EU-a za isti posao, zarade su ipak višestruko veće. To će dovesti do još drastičnije nestašice radnika u Crnoj Gori. Već sada se na dobrog zanatliju čeka mjesecima”, naveo je Marđonović.
Tvrdi i da Crna Gora trenutno ne nudi rješenje za stručno osposobljavanje, da sama nema kapacitete, ali i da struci ne želi prenijeti javna ovlašćenja. Navode da zbog toga Zanatska komora primjenjuje njemački model, odnosno Sporazum o saradnji sa komorom “Koblenz”, i uvodi međunarodno priznata majstorska pisma, jer je to, kako smatra, jedini način da se stvori konkurentan kadar. Marđonović je naglasio da se sistem kvalifikacija mora uraditi i bez podrške države, jer će Crna Gora ovim tempom - ostati bez domaće radne snage.
Ozbiljan izazov
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja, kojim rukovodi Nik Đeljošaj, “Vijestima” su kazali da je zanatstvo jedan od sektora u kojima je nelegalan rad značajno prisustan, dok je siva ekonomija ozbiljan izazov za fiskalnu stabilnost, fer konkurenciju i razvoj tržišta rada.
Oni su naveli da ne postoje procjene koliki je udio zanatstva u sivoj ekonomiji, da se trenutno zanatlije bilježe kroz prijave registracije kod opština, ali da će se upisivati u budući Registar zanatlija. Tvrde da će novi Zakon o zanatstvu i uspostavljanje elektronske baze podataka pružiti ažurnu i potpunu evidenciju.
“Ministarstvo ne raspolaže preciznom procjenom broja zanatlija koji rade nelegalno, jer broj neregistrovanih zanatlija nije kvantifikovan. Procjene sive ekonomije objavljuju se isključivo na agregatnom nivou i ne sadrže izdvojene podatke za sektor zanatstva. Prema Programu za suzbijanje neformalne ekonomije, siva ekonomija u formalnom sektoru 2022. godine iznosila je 20,6 odsto BDP-a. Najnovije istraživanje iz 2025. godine, sprovedeno u opštinama Podgorica, Budva i Bijelo Polje, pokazuje da se u 2024. godini nivo sive ekonomije nije povećavao, dok anketni podaci ukazuju na procijenjeni udio od oko 20 - 21 odsto u registrovanim privrednim društvima u centralnom i primorskom regionu”, saopštili su iz Ministarstva.
Ističu da su građani izloženi rizicima kada koriste usluge neregistrovanih zanatlija, jer nema garancije kvaliteta, stručnosti i pravne zaštite, pa je bez računa, ugovora i jasnih obaveza, teško dobiti reklamaciju ili naknadu štete.
Tvrde da su posebno rizični poslovi u građevini i instalacijama, automehanici i kozmetici, jer manjak standarda može dovesti do ozbiljnih problema i dodatnih troškova popravki.
Zanati nedovoljno valorizovani
Iz Ministarstva su naveli da je najbolji način zaštite od loše usluge to da građani zapošljavaju registrovane zanatlije, sa provjerenim referencama i koji izdaju račune, kako bi se uvećala sigurnost usluga i smanjila siva ekonomija.
Upitani o deficitu zanatlija i da li će se problem povećati pri ulasku Crne Gore u EU, tvrde da zanati nisu bili dovoljno valorizovani, da su mladi rijetko birali ove poslove, dok su kvalifikovani odlazili u inostranstvo.
“Neusklađenost obrazovanja sa potrebama tržišta i nedostatak generacijske smjene dodatno su uticali na pad broja zanatlija. Ulazak u EU može povećati mobilnost radne snage, ali i donijeti mogućnosti za obuke, pristup fondovima i privlačenje stručnjaka iz inostranstva. Zato je važno nastaviti jačanje stručnog obrazovanja i programa koji čine zanate atraktivnijim za mlade. Ministarstvo u saradnji sa drugim institucijama, radi na unapređenju uslova za bavljenje zanatskim djelatnostima - kroz usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta, promociju zanata, finansijske podsticaje i jačanje standarda i formalizacije”, istakli su iz Ministarstva.
Navode da rade na dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, kako bi inspekcije uz nalog suda mogle da ulaze i u prostorije u kojima se obavljaju neregistrovani poslovi - da bi suzbili rad u stanovima i zaštitili potrošače.
Tvrde da sprovode više aktivnosti kako bi unaprijedili zanatstvo i smanjili sivu ekonomiju, da su početkom avgusta stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o zanatstvu, kroz koje je ojačan normativni okvir i obezbijeđena usklađenost sa EU, te da je kroz ove mjere predviđen i elektronski Registar.
Navode da su donijeli i novu odluku o utvrđivanju zanata, pravilnik o vođenju Registra zanatlija i da unapređuju institucionalnu strukturu, dok ovom sektoru nude novčanu podršku za nabavku opreme, alata i repromaterijala, i da ti iznosi idu do 100 odsto opravdanih troškova.
Ističu da imaju i programe za mlade, žene u biznisu i manje razvijene opštine, radi prelaska iz sive u formalnu ekonomiju, te da sa Vladom nastavljaju da sprovode mjere za jačanje preduzetništva, zakonodavnog okvira i podsticanje formalizacije rada, kako bi sektor zanatstva bio održiv.
Deficitarna brojna zanimanja
Manjak zanatlija nije zaobišao ni građevinsku kompaniju “Čelebić”, iz koje su “Vijestima” kazali da sa tim problemom kubure nekoliko godina. Navode da je slična situacija i u regionu, i to u oblastima građevinarstva, turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede, zdravstva, obrazovanja...
“Građevinske firme u Crnoj Gori se suočavaju s kontinuiranim deficitom kvalifikovane i nekvalifikovane radne snage. Jedan od načina na koji smo dosad uspijevali da prevaziđemo ovu situaciju je angažovanjem podizvođača za određene faze koji imaju stranu radnu snagu, uglavnom iz regiona, Albanije i Turske. Posebno deficitarne struke su armirači, tesari, vodoinstalateri, stolari, bravari, poslovođe, šefovi gradilišta i inženjeri. Očekivano je da će se i Crna Gora suočiti s odlivom kadrova pri ulasku u EU, baš kao što je to bio slučaj sa susjednim zemljama u periodu pridruživanja EU”.
Navode da je za motivisanje i zadržavanje kadra u Crnoj Gori potreban sistemski pristup, ali da je regrutacija radne snage iz drugih zemalja neminovna, pa treba pažljivo birati zemlje iz kojih će dolaziti radnici, zbog stručnosti, iskustva i bezbjednosti.
Povrat novca za kupljenu opremu
Vlada je u maju ove godine usvojila Program za razvoj i promociju zanatstva, vrijedan 300.000 eura, pri čemu je za taj sektor izdvojeno 100.000 eura više nego godinu ranije.
Kroz Program država može da uradi povraćaj novca zanatliji koji je kupio određenu opremu, pri čemu je 220.000 eura opredijeljeno za one koji su nabavljali opremu, a registrovani su do kraja prošle godine, 60.000 za one koji su upisani u toku ove godine, kao i 20.000 eura za nabavku repromaterijala za zanatlije, preduzetnike i mikro preduzeća.
“Odobrena podrška na vrijednost nabavljene opreme ili alata pokriva do 70 odsto opravdanih troškova u iznosu do 14.000 eura bez PDV-a, do 6.000,00 bez PDV-a po novoregistrovanom zanatliji i odobrena podrška na vrijednost nabavljenog repromaterijala do 1.000 eura bez PDV-a”, piše u programu.
U Programu su godišnje učestvovale po 23 zanatlije, pri čemu je im je na raspolaganju prošle godine bilo 200.000 eura, 2023. 156.880, a 2022. godine 145.317 eura.
Bonus video:
