Turizam je, uprkos svim izazovima, i dalje jedan od najčvršćih stubova ekonomskog razvoja, ogledalo crnogorskog identiteta i najjači motivator investicija, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.
Ona se na dvodnevnoj konferenciji pod sloganom Novi dani boljeg turizma, koju u Budvi organizuje PKCG u saradnji sa turističkom privredom, osvrnula na rezultate u turizmu i naglasila da su brojke podsjetnik da je za dugoročni uspjeh potrebno mudro planiranje i odgovorno upravljanje.
„Ne smijemo zaboraviti da je turizam, uprkos svim izazovima, i dalje jedan od najčvršćih stubova našeg ekonomskog razvoja. Sa značajnim učešćem u bruto domaćem proizvodu (BDP) i hiljadama radnih mjesta koje stvara, turizam je više od djelatnosti — ogledalo je našeg identiteta, naš prozor u svijet i najjači motivator investicija“, rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, cilj nije puko produženje sezone.
„Mnogo je ambiciozniji od toga - Crna Gora kao cjelogodišnja, održiva, konkurentna i prepoznatljiva turistička destinacija, zemlja koja goste oduševljava, a svoje stanovnike čini ponosnim“, navela je Drakić.
Iz PKCG su kazali da predstavnici Vlade, eksperti i turistički poslenici iz Crne Gore, Albanije, Hrvatske, Srbije i Španije tokom širokog dijaloga razmatraju teme destinacijskog menadžmenta, avio-saobraćaja, poreske politike, infrastrukture, valorizacije plaža i premium turizma, a u cilju otvaranja puta prema turizmu kakvom Crna Gora teži i kakav zaslužuje.
„Okupljanje ovako raznovrsne i stručne publike šalje snažnu poruku: sve ono o čemu ćemo govoriti tokom naredna dva dana nije samo tema struke, već pitanje nacionalnog interesa. Pred nama je prilika da spojimo znanje, iskustvo i viziju, kako bismo zajednički odgovorili na pitanje koje je jednostavno u formi, a složeno u suštini: kako do boljeg turizma u Crnoj Gori“, kazala je Drakić.
Generalna direktorica Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje u Ministarstvu turizma, Olivera Blagojević, istakla je da je evidentno da turizam, uprkos brojnim izazovima, oličenim u najraznovrsnijim kriznim situacijama i sa njima uzrokovanim zastojima, opstaje i razvija se.
„Osnovni parametri rasta turizma ogledaju se u povećanju prihoda od ino-turizma za prva tri kvartala ove godine, tokom kojih je, shodno podacima Centralne banke (CBCG), prihodovano 1,32 milijarde EUR, što je 1,25 odsto više u odnosu na prošlogodišnji uporedni period, ili 30,66 odsto više nego u istom periodu 2019”, precizirala je Blagojević.
Prema njenim rijeima, evidentan je stabilan rast prometa sa ciljnih tržišta Zapadne i Centralne Evrope – Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Poljske, kao i Kine, SAD-a, Azerbejdžana, Izraela.
Vlada se, kako je saopštila, opredijelila za kontinuirani održivi razvoj turizma sa fokusom na efikasno korišćenje resursa i razvijanje Crne Gore kao održive, zelene i pametne turističke destinacije.
Diverzifikacijom turističkog proizvoda prevazilaze granice ponude „sunca i mora“, što treba da rezultira produženjem turističke sezone, izbalansiranim regionalnim razvojem i smanjenjem pritiska na obalu, uz poštovanje principa održivog razvoja destinacije, ali i generisanju dodatnih prihoda.
Tematski dio konferencije otvorio je razgovor o važnosti avio-dostupnosti.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, se osvrnuo na uspjehe koje su ostvarili u ovoj godini, ali i izazove sa kojima se već duže vrijeme suočavaju.
„Ovo je najbolja godina za Aerodrome Crne Gore u njihovoj istoriji sa preko tri miliona putnika, skoro 49 miliona ukupnih prihoda i 17 miliona operativne dobiti. Imamo svoje adute, vrlo smo zadovoljni. Naši aduti su ljepota i unikatnost Crne Gore“, rekao je Tolić.
Ipak, kako smatra, aerodromi bi trebalo da budu funkcionalniji nego danas.
„Prijeko nam je potrebna bolja infrastruktura. Mi smo probudili interes, ovo su novi dani boljeg turizma, što je vidljivo. Da bi turizam bio uspješan, aerodromi kao ulazna tačka moraju biti puno funkcionalniji nego što su danas. Prijeko su potrebne investicije za dalji rast“, istakao je Tolić.
On je ukazao i na svoja očekivanja od toga da li će biti koncesije za aerodrome.
„Dobra je ona koncesija koja će napraviti investiciju u što kraćem roku. Kada je u pitanju koncesija, postoji bojazan od gubitak kontrole. Ipak, Crna Gora ima step in right u bilo kojem trenutku koncesije“, istakao je Tolić.
Izvršni direktor aerodroma Tirana, Ridgers Mema, je istakao da uspjeh te vazdušne luke počiva na povjerenju u potencijal zemlje i aerodroma, te ulaganju u dugoročnu stabilnost, a ne kratkoročne profite.
On je podsjetio da su značajna ulaganja, smanjenje aerodromskih taksi 25 odsto i povoljni aranžmani za avio-kompanije, brzo donijeli rezultate.
„Aerodrom Tirana bilježi snažan rast – sa 3,3 miliona putnika iz rekordne 2019. godine na čak 11,65 miliona putnika u ovoj godini“, kazao je Mema.
On je saopštio da putnici koji dolaze u Tiranu ne predstavljaju prijetnju aerodromima u Crnoj Gori, već da jačanje regionalne infrastrukture doprinosi razvoju svih aerodroma.
Kako je naglasio, riječ je o poslu koji povezuje ljude, a svaki infrastrukturni razvoj podstiče dugoročni rast.
U okviru konferencije održan je i panel o modelima upravljanja destinacijom.
Profesor sa Fakulteta za turizam i biznis u Budvi, Rade Ratković, je saopštio da je Crnoj Gori neophodna politika razvoja turizma, zaustavljenog 1990-ih usljed međunarodnih sankcija, kada se kao supstitut nametnuo razvoj sekundarnog što je, kako tvrdi, pravac koji je u centru biznisa i vlasti do danas.
„Retrogradni razvoj se širi još jače i podržava se projekat rušenja najboljeg turističkog objekta po ekonomskim performansama, a to je Slovenska plaža, čime će se dodatno smanjiti broj kreveta u hotelskom smještaju. Moramo da donesemo krovni zakon o turizmu sa imperativnim normama poštovanja kapaciteta destinacije, početi da valjano upravljamo turizmom i spasimo ga“, ocijenio je Ratković.
Direktor Hrvatske udruge turizma, Veljko Ostojić, poručio je da je Crnoj Gori neophodna jasna i sveobuhvatna turistička politika, zasnovana na preciznoj strategiji i mjerljivim alatima za njenu realizaciju.
„Turizam se ne može razvijati bez jasnih pravila, mjerljivih ciljeva i odgovornosti svih aktera uključenih u proces“, naglasio je Ostojić.
On je istakao da su nove investicije neophodne kako bi se unaprijedio kvalitet ponude, a kao jedan od modela naveo je etažiranje hotelskih jedinica, uz jasno zakonsko ograničenje da najmanje 70 odsto kapaciteta ostane u funkciji hotela, a do 30 odsto u real-estate segmentu.
Potrebne su hitne i konkretne mjere za upravljanje rastom smještajnih kapaciteta i jasna regulacija na nacionalnom nivou.
Profesor sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore i vlasnik gazdinstva Moric Olive Farm, na Luštici, Ilija Moric, skrenuo je pažnju na važnost investicija u znanje i iskustvo.
„Nema dileme da nam treba strateško planiranje i turistička politika. Za to nam trebaju ljudi koji mogu da iznesu te strateške zaokrete. Moramo ponoviti lekcije gostoprimstva, jer trendovi pokazuju da je sada važna hiperpersonalizacija u turističkim doživljajima. Toga nema bez autentičnog gostoprimstva i školovanih ljudi“, kazao je Moric.
On je poručio da je prošlo vrijeme da se turizam uči ad hoc.
„Za turističku politiku ad hoc pristupi nisu dobri. Bolji turizam traži bolje upravljanje, a bolje upravljanje traži bolji kadar. Mi upravo radimo na stvaranju boljeg kadra“, zaključio je Moric.
Bonus video:
