r

Odbor za ekonomiju počeo raspravu o budžetu za narednu godinu

"Izvorni prihodi budžeta u periodu od 2026. do 2028. kreću se u rasponu od 3,08 milijardi eura ili 36 odsto BDP-a, odnosno 3,3 milijarde ili 35 odsto BDP-a u 2028. godini. Rashodi kreću se u rasponu od 3,3 milijarde ili 39 odsto BDP-a u 2026. godini ili 3,5 milijardi ili 37,7 odsto BDP-a u 2028. godini", kazali su iz Ministarstva finansija

3148 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Screenshot
Foto: Screenshot

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet započeo je raspravu o Predlogu budžeta za 2026. godinu, koji je "težak" 3,78 milijardi eura.

Direktor direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović je naveo da će ekonomija rasti 3,2 odsto prosječno u narednim godinama, da će inflacija usporiti te da su primici budžeta za narednu godinu 3,79 milijardi eura.

"Izvorni prihodi budžeta u periodu od 2026. do 2028. kreću se u rasponu od 3,08 milijardi eura ili 36 odsto BDP-a, odnosno 3,3 milijarde ili 35 odsto BDP-a u 2028. godini. Rashodi kreću se u rasponu od 3,3 milijarde ili 39 odsto BDP-a u 2026. godini ili 3,5 milijardi ili 37,7 odsto BDP-a u 2028. godini. Nominalni rast rashoda uslovljen je rastom izdvajanja za kapitalne izdatke, socijalnu zaštitu...", kazao je on i dodao da među prihode nije uračunata legalizacija bespravnih objekata niti eventualna koncesija Aerodroma Crne Gore.

Paunović je dodao da se u odnosu na ovu godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećavaju za 100 miliona eura, budžet državnih fondova za 99 miliona, kapitalni budžet za 25 miliona eura, dok su transakcije finansiranja i rezerva umanjeni za 3,3 miliona eura. Istakao je da su najznačajnija izdvajanja za socijalna staranja i to 1,1 milijardu, otplate dugova 760 miliona, zdravstvo 521 miliona, obrazovanje, nauka i sport 368 miliona eura…

Paunović je dodao da će deficit budžeta u narednoj godini biti 3,2 odsto BDP-a, dok nastaje zbog izgradnje infrastrukture.

Član Senata Državne revizorske institucije Milan Dabović je kazao da je budžet u tehničkom smislu odlično pripremljen, te da je potrošnja na socijalna davanja značajna.

Traže saslušanje čelnika energetike i ekologije

Dnevni red rada Odbora je dopunjen i sa inicijativom opozicionih poslanika koji su zatražili kontrolno saslušanje ministra energetike Admira Šahmanovića, ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, predsjednika Odbora direktora Elektroprivrede Milutina Đukanovića, izvršnog direktora EPCG Zdravka Dragaša i direktora Agencije za zaštitu životne sredine Milana Gazdića.

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je pojasnio da su saslušanje zatražili jer je Termoelektrana u Pljevljima puštena u rad, što je značajno pogoršalo tamošnji kvalitet vazduha. Zato, kako kaže, pitaju ko je dao to odobrenje i kako je utrošeno 100 miliona eura za njenu ekološku rekonstrukciju.

Poslanik Nove srpske demokratije Vladimir Đoković je naveo da bi ovim pitanjem trebalo da se bavi drugi Odbor, kao što je onaj za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

Poslanik Pokreta Evropa sad Dražen Petrić kazao je da je situacija ozbiljna i u Bijelom Polju, ali da smatra da temu treba preuzeti drugi Odbor.

Konatar je naglasio da smatra da je poslovanje EPCG u nadležnosti ovog Odbora, te da je neko kazao da se Termoelektrana pusti u rad, i da je važno da se sazna ko je dao zeleno svjetlo jer je riječ o ekocidu.

Bonus video: