Energetski lobi oko Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) je snažan, a među odgovornima za neuspjeh projekta i izvjesno zatvaranje Termoelektrane nalaze se i uticajni funkcioneri partija na vlasti, saopštio je ekonomski analitičar Dejan Mijović.
U saopštenju dostavljenom "Vijestima", on je rekao da Zatvaranje Termoelektrane Pljevlja za njih nije samo energetski problem, "već političke, a nekima i lične odgovornosti".
"Saopštenje Ministarstva energetike povodom sjednice Ministarskog savjeta Energetske zajednice od 18. decembra sadrži i jednu važnu i pozitivnu vijest. Energetska zajednica je odlučila da u svoj pravni okvir dodatno uključi ključne propise Evropske unije o zaštiti prirode, biodiverziteta i voda, čime se jačaju ekološke garancije i povećava pravna sigurnost za održive investicije", rekao je Mijović.
To je, dodaje, ozbiljan iskorak koji zaslužuje pohvalu i potvrđuje da se energetska tranzicija u regionu sve jasnije vezuje za evropske standarde.
"Istovremeno, ministar energetike je javnost obavijestio o 'uspješnim razgovorima' sa čelnicima Evropske unije i Energetske zajednice. Međutim, iz tog obraćanja nije jasno šta je Crna Gora tim razgovorima konkretno postigla, niti da li je došlo do pomaka u rješavanju otvorenih i politički najtežih pitanja. Najvažnije među njima je predmet ECS-15/21, koji se odnosi na dugogodišnje kršenje obaveza Crne Gore zbog nezakonitog rada Termoelektrane Pljevlja. Energetska zajednica je utvrdila da je Crna Gora omogućila rad elektrane i nakon isteka privremenih rokova za usklađivanje sa evropskim standardima za postojeća postrojenja. Nakon isteka tih rokova, elektrana je mogla nastaviti rad samo ako ispuni znatno strože standarde koji važe za nove elektrane – što Termoelektrana Pljevlja ne ispunjava", kazao je Mijović.
Rekao je i da je ovu činjenicu, doduše indirektno, priznala i Vlada Crne Gore u Energetskom i klimatskom planu, iz kojeg se vidi da će i nakon ekološke rekonstrukcije emisije azotnih oksida ostati znatno iznad dozvoljenih evropskih granica, zbog čega se ne može dobiti dozvola za redovan rad.
"Iako je ovaj predmet bio na dnevnom redu sjednice Ministarskog savjeta, odluka o njemu nije objavljena među zvaničnim ishodima sastanka. To otvara ozbiljna pitanja, posebno imajući u vidu da je predstavnik Evropske unije, koja u Energetskoj zajednici ima 50 odsto glasačke snage, imao jasan i obavezujući mandat Evropskog savjeta i Evropske komisije da glasa za odluku kojom se konstatuje kršenje pravila Energetske zajednice i prava EU od strane Crne Gore. Razumno je pretpostaviti da je crnogorska strana pokušala da odloži donošenje takve odluke, jer bi njene posljedice bile teške: Termoelektrana Pljevlja bi morala biti zatvorena ili svedena na strogo ograničen rad, uz ozbiljne posljedice po EPCG, budžet i građane. Istovremeno, takva odluka bi neminovno otvorila i pitanje odgovornosti onih koji su donosili ključne odluke o ekološkoj rekonstrukciji projekta koji nije doveo do usklađivanja sa evropskim pravilima".
Mijović je naveo i da kada se konsenzus ne postigne na samoj sjednici, da postupak u Energetskoj zajednici se nastavlja putem odlučivanja korespondencijom.
"Takvo odlaganje ne može trajati dugo – u pravilu svega nekoliko mjeseci. Na kraju tog procesa, predložena odluka postaje pravosnažna, dok bi njeno dugotrajno blokiranje značilo svjesno udaljavanje od Evropske unije. Produženo i namjerno kršenje međunarodnog ugovora ozbiljno bi narušilo kredibilitet Crne Gore, jer EU ne prima u članstvo države koje sistematski ignorišu preuzete obaveze. Problem, međutim, nije u pokušaju da se Termoelektrana Pljevlja privremeno održi u pogonu, već u ćutanju o razmjerama problema. Ministar ima obavezu da javnosti objasni stvarno stanje i da od nje zatraži podršku za teško, ali neizbježno rješenje. Posebno jer je energetski lobi oko EPCG snažan, a među odgovornima za neuspjeh projekta i izvjesno zatvaranje elektrane nalaze se i uticajni funkcioneri partija na vlasti. Zatvaranje Termoelektrane za njih nije samo energetski problem, već političke, a nekima i lične odgovornosti. U tom kontekstu, ćutanje ministra ne djeluje kao slučajnost, već kao svjesna politička odluka", rekao je Mijović.
Ako se takvo ćutanje nastavi, istakao je, javnost će s razlogom zaključiti da cilj nije samo kratkoročno proceduralno odlaganje, već i zaštita pojedinaca od odgovornosti – po cijenu interesa cijelog društva i uz realan rizik da se cilj članstva Crne Gore u Evropskoj uniji 2028. godine zamijeni mnogo daljim i neizvjesnijim datumom, u paketu sa ostalim državama regiona.
Bonus video:
