Nevladina organizacija "Udruženje penzionera Crne Gore - Za život dostojan čovjeka" poručila je da traže zakonitu i pravovremenu primjenu usklađivanja i zakonskih odredbi o visini penzija, jer se, kako su kazali, "nastavlja usklađivanje na štetu penzionera".
U saopštenju koje potpisuju ta NVO i "više udruženja penzionera" tvrde da je upitan kvalitet statističkih podataka Uprave za statistiku (Monstat).
"Kada je u pitanju Izbor i obuhvat izvještajnih jedinica za prikupljanje podataka o zaradama, kako to za potrebe utvrđivanja prosječne zarade sada radi Monstat, više puta smo ukazivali na zastarjelu metodologiju takvog načina prikupljanja i obrade privremenih podataka, što ima za posljedicu nereprezentativnost statističkog uzorka. I pored toga, na sva naša zapažanja, Monstat je samo promijenio jedan 'redak' na naslovnoj stranici tog akta koji sada, umjesto ranije dvijehiljadite i neke godine nosi 'datum' 2025. godina, što se može kvalifikovati kao neprimjeren odnos prema penzionerima i državi uopšte. Nevjerovatno! Pri tome, iako su to predvidjeli svojim godišnjim programom rada koju godinu ranije, i sada su na sajtu Monstata, u segmentu 'Saopštenja', i dalje su ostale prazne rubrike koje se tiču 'preuzimanja administrativnih podataka' od Poreske uprave Crne Gore vezano za prosječne zarade i broj zaposlenih, koji se kao podaci jedino mogu smatrati ispravnim", kazali su.
Traže da Monstat koristi podatke od Poreske uprave za utvrđivanje prosječne zarade.
"PIO je u obavezi da i sam prikuplja i koristi najbolje podatke - kada se radi o prikupljanju podataka kao što se to radi sada Monstat na bazi popunjavanja obrasca RAD-1, imajuću u vidu sve slabosti tog modaliteta. Fond PIO bi morao da nakon što budu predati godišnji finansijski iskazi Poreskoj upravi, ne uzorkovanjem nego, potpunim obuhvatom zarada svih zaposlenih u Crnoj Gori, da preuzme te podatke i na godišnjoj ravni izvrši korekcije ranije mjesečno prikupljenih nepotpunih podataka i slično, odnosno da izvrši korekciju ranijih usklađivanja."
Zahtijevaju i da Fond PIO "na stručan način izvrši korekciju svih kašnjenja" u vezi sa penzijama.
"Evidentan je nedostatak transparentnosti, čime Monstat prikriva brojne manjkavosti u svom radu. Statističkim istraživanjem Monstata o zaradama zaposlenih su 'obuhvaćene samo izvještajne jedinice koje imaju 10 i više zaposlenih prema Statističkom poslovnom registru', što je s obzirom na ukupan (99%) broj privrednih subjekata gdje dominiraju ova preduzeća i učešće u ukupno ostvarenom prihodu (40,7%), prosto nevjerovatno. Tako, najmanje što bi bilo interesantno je, da li je navedeni registar ažurirani, jer se broj zaposlenih mijenja na dnevnom nivou! Pored toga, uzorkom nijesu obuhvaćeni zaposleni u privatnim radnjama i slobodnim profesijama, tako da unutar podataka o prosječnim zaradama nedostaju podaci o njihovim isplatama. Pri tome, mjesečno istraživanje (RAD – 1) sprovodi se na nepotpunom obuhvatu od oko 3.000 izvještajnih jedinica, što nesporno upućuje na manjkavost uzorka. Da je riječ i posve manjkavoj metodologiji prikupljanja navedenih podataka ukazuje saznanje na koji način to funkcioniše u praksi u pogledu slanja obrasca RAD-1 preduzećima, i posebno načina popunjavanje i veoma niskog procenta povrata navedenog obrazaca", piše u saopštenju.
Traže "odgovornost Monstata za nestručan rad" i "novu metologiju obuhvata radi izvještavanja o zaradama."
Optužili su Monstat da godinama svjesno krši Zakon o računovodstvu, i to "jednu od ključnih odredbi" koja utiče na visinu prosječne zarade:
Prema Zakonu o računovodstvu ("Službeni list Crne Gore", br. 145/21 od 31.12.2021, 152/22 od 30.12.2022), razvrstavanje pravnih lica (član 6) je u zavisnosti od prosječnog broja zaposlenih, ukupnog prihoda na godišnjem nivou i ukupne aktive, pravna lica razvrstavaju se na: mikro, mala, srednja i velika. Ista klasifikacija pravnih lica je zadržana i u novom Zakonu o računovodstvu (Sl. list CG 84/2025; član 7)."
"Monstat u svojim saopštenjima o broju poslovnih subjekata, kada se radi o razvrstavanju pravnih lica, pogrešno navodi: 'Pravna lica, u smislu Zakona o računovodstvu ('Službeni list Crne Gore', 145/21 od 31.12.2021, 152/22 od 30.12.2022), razvrstavaju se na mala, srednja i velika, u zavisnosti od prosječnog broja zaposlenih, ukupnog prihoda na godišnjem nivou i ukupne aktive'", dodaju u saopštenju.
Kazali su da Monstat "i dalje istrajava na greškama": "Time što prema Metodološkom uputstvu Monstata (Metodologija istraživanja o zaposlenima i zaradama zaposlenih, tačka 2.4) za princip izbora uzima veličinu organizacije jedino prema broju zaposlenih, s tim da se ostala dva kriterijuma za razvrstavanje zanemaruju. Statističkim istraživanjem o zaradama zaposlenih samo su obuhvaćene izvještajne jedinice koje imaju 10 i više zaposlenih čime se istraživački uzorak smatra posve nekvalifikovanim."
Poručuju i da traže odgovornost Monstata u dijelu utvrđivanja prosječnih zarada i promjenu "zastarjele metodologije".
Tvrde da uzorak, "ako se to uopšte može nazvati uzorkom", na osnovu koga Monstat prikuplja podatke o zaradama, nije reprezentativan.
"Naime, uzorak se može smatrati reprezentativnim jedino ako po svojim osnovnim karakteristikama u malom nalikuje (reprezentuje) na skup koji se istražuje. Ključna slabost je što se broj poslovnih jedinca u periodu važeće metodologije povećao pet puta, a zadržan je isti broj jedinica od 3.000 kojima se dostavlja upitnik o zaradama. Tako, prema zvaničnom izvještaju Privredne komore Crne Gore vidi se da 62 odsto od ukupnog broja privrednih subjekata zapošljava manje od jednog zaposlenog; dva do pet zapošljava 27 odsto, a preko pet zaposlenih upošljava 11 odsto, s tim da su sva ova nisu reprezentativno zastupljena u strukturi uzorka. Pored toga, mikro i malih preduzeća koja je neopravdano isključena iz uzorka zbog čega je dodatno njegova reprezentativnost upitna učestvuju u ukupno ostvarenom prihodu crnogorske privrede u prosjeku na godišnjem nivou sa oko 40 procenata."
Kažu da nije uzeta u obzir osnovna djelatnost preduzeća po sektorima, njihova regionalna zastupljenost, vlasnička struktura i slično, "što nedvosmisleno govori u prilog tome da Monstat godinama, pored pogrešnog obračuna stope usklađivanja, dodatno na bazi pogrešnog uzorka, produkuje pogrešne podatke o prosječnim zaradama."
"U ispravnost naših navoda, koja ističemo u kontinuitetu, i koja Monstat ni jedanput nije javno osporio, sumnja u ispravnost statističkih podataka koje Monstat 'produkuje' nije prvi put dospjela u javnost, posebno kada je u pitanju stopa rasta BDP. Tako je ovih dana Evropska komisija pokrenula pitanje, bolje reći iskazala sumnju u pogledu tačnosti podataka saopštenih u Izvještaju o programu ekonomskih reformi u Crnoj Gori do 2027. godine, zbog čega je zatražena revizija vremenske serije BDP za period 2006-2023.godina", piše u saopštenju.
Bonus video:
