Regionalni vodovod planira izgradnju dodatnih rezervoara od 4.000 metara kubnih za potrebe obezbjeđenja urednog vodosnabdijevanja opština Herceg Novi, Kotor i Tivat, natkrivanje vodozahvata “Bolje sestre” i ugradnju solarne elektrane, a riječ je o višemilionskim investicijama koje će se, između ostalog, finansirati iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) do šest miliona eura.
U predlogu budžeta za 2026. godinu navedeno je da će Regionalni vodovod raditi ovaj projekat za koji će garanciju dati Vlada.
Iz ovog državnog preduzeća “Vijestima” su kazali da su pregovori o kreditu sa EBRD-om u toku, a ugovor o kreditnom zaduženju još uvijek nije zaključen, imajući u vidu da proces uključuje institucionalni angažman više ministarstava Vlade, Regionalnog vodovoda, kao i predstavnika EBRD-a.
“Kreditni aranžman pratiće i izdavanje državne garancije, koja će biti regulisana posebnim ugovorom između Vlade i EBRD-a. Regionalni vodovod je prepoznat kao pouzdan partner međunarodnih finansijskih institucija, što potvrđuje i činjenica da će po ranije odobrenim kreditima za izgradnju regionalnog vodovoda od početka do kraja 2025. godine biti isplaćeno ukupno 50 miliona eura iz sopstvenih prihoda. U skladu sa uobičajenom praksom, realizacija projekata finansiranih sredstvima međunarodnih finansijskih institucija sprovodi se po pravilima nabavke tih institucija, što je prepoznato i važećim Zakonom o javnim nabavkama”, kazali su iz državnog preduzeća.
Kako su pojasnili u toku je procedura zaključenja ugovora za izradu glavnog projekta rekonstrukcije prekidne komore, odnosno rezervoara “Prijevor”, kojim se planira obezbjeđivanje dodatnih 4.000 metara kubnih rezervoarskog prostora za snabdijevanje opština Kotor, Tivat i Herceg Novi.
“Ovim zahvatom značajno će se unaprijediti sigurnost i stabilnost vodosnabdijevanja, naročito u ljetnjem periodu, jer će dodatni kapacitet omogućiti kontinuitet isporuke vode u slučaju incidentnih ispada postrojenja, koji se najčešće dešavaju usljed neplaniranih prekida u snabdijevanju električnom energijom. Ovaj rezervoarski prostor će, uz cjevovod koji će se izgraditi na relaciji bulevara Jaz - Tivat, omogućiti višegodišnju stabilnost vodosnabdijevanja opština Boke Kotorske. Opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi snabdijevaju se vodom iz prekidne komore “Prijevor”, a u prethodnom periodu jasno je identifikovana potreba za izgradnjom dodatnog rezervoarskog prostora kapaciteta 4.000 m³. Tokom 2025. godine Regionalni vodovod je obezbijedio urbanističko-tehničke uslove i u procesu je zaključenja ugovora za izradu Glavnog projekta izgradnje rezervoara. Nakon izrade projektne dokumentacije, očekuje se da krajem 2026. godine započne izgradnja, dok će sredstva za realizaciju biti obezbijeđena iz kreditnog aranžmana sa EBRD-om, uz državne garancije predviđene Predlogom zakona o budžetu za 2026. godinu”, kazali su iz Regionalnog vodovoda, dodajući da će se planiranom rekonstrukcijom postojeće prekidne komore Radanovići u saradnji sa Opštinom Kotor, izgrađene osamdesetih godina prošlog vijeka, obezbijediti stabilnije vodosnabdijevanje šireg područja Radanovića.
“Vijesti” su pitale koliko pojedinačno košta svaka komponenta projekta (dodatni rezervoarski kapaciteti 4.000 m³, natkrivanje vodozahvata “Bolje sestre” i ugradnja solarne elektrane), koliko je za svaku od njih planirano iz kredita EBRD-a, a ako su predviđeni i drugi izvori finansiranja.
“Precizne procjene vrijednosti pojedinačnih komponenti projekta, dodatnih rezervoarskih kapaciteta, natkrivanja vodozahvata “Bolje sestre” i ugradnje solarne elektrane biće poznate nakon izrade odgovarajuće projektne dokumentacije. Izvjesno je da je riječ o višemilionskim ulaganjima. Iako ovakvi infrastrukturni projekti nemaju direktnu finansijsku opravdanost, njihovi indirektni ekonomski benefiti su nesporni, posebno imajući u vidu višestruki rast budžetskih prihoda od turizma u Crnoj Gori nakon puštanja u rad regionalnog vodovodnog sistema”, kazali su u Regionalnom vodovodu.
Na pitanje koji su glavni problemi na izvorištu “Bolje sestre” zbog kojih je planirano njegovo natkrivanje i u kojoj mjeri će ovaj zahvat unaprijediti zaštitu kvaliteta vode odgovoreno je da planirano natkrivanje izvorišta “Bolje sestre” rezultat je bezbjednosnih analiza koje su ukazale na potencijalne rizike od namjernog zagađenja.
“Ove preporuke sadržane su i u Planu zaštite izvorišta, kao i u Izvještaju komisije za tehnički prijem regionalnog vodovodnog sistema, na osnovu kojeg je izdata upotrebna dozvola. Natkrivanje će dodatno doprinijeti očuvanju i unapređenju kvaliteta vode, jer će imati pozitivan uticaj na ekosistem samog izvorišta. Natkrivanje vodozahvata predviđa izgradnju čvrstog objekta kojim će se fizički zaštiti vodozahvat od rizika namjerne kontaminacije. Takođe, sagledaće se mogućnosti ugradnje opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na krovnoj površini”, kazali su u Regionalnom vodovodu.
U toku je postupak izdavanja urbanističko-tehničkih uslova od strane nadležnih organa za natkrivanje vodoizvorišta, a naredne godine, kako kažu, je planirano raspisivanje konkursa za izradu arhitektonskog rješenja, imajući u vidu da se izvorište nalazi u zoni nacionalnog parka.
“Rješenje mora biti u potpunosti usklađeno sa zahtjevima zaštite prostora, a istovremeno se razmatra i mogućnost da ovaj zahvat ima dodatnu simboličku vrijednost za NP “Skadarsko jezero”, kao i potencijal za integraciju obnovljivih izvora energije. Imajući u vidu navedeno, početak radova je realno očekivati u toku 2027. godine”, kazali su u preduzeću.
Struja planirana za sopstvene potrebe
Iz Regionalnog vodovoda su kazali da je shodno Studiji energetske efikasnosti koja je izrađena u saradnji sa EBRD-om, ugradnja solarnih elektrana održiva na lokacijama objekata “Bolje sestre”, “Reljići”, “Belveder” i “Đurmani”, kao i na planiranoj kupoli vodozahvata.
“U pitanju su zasebne elektrane, koje će biti priključene na postojeći elektroenergetski sistem regionalnog vodovodnog sistema. Ukupni potencijalni kapacitet za proizvodnu električne energije putem solarnih panela iznosi oko 850 kW, pri čemu će se predmetne investicije sprovoditi fazno. Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju solarne elektrane još uvijek nijesu dobijeni i nalaze se u proceduri pred nadležnim institucijama”, pojasnili su u preduzeću.
Kako navode, preliminarni dogovor sa EBRD-om predviđa da se u okviru kreditnog aranžmana, planiranog za prvi kvartal 2026. godine, finansiraju i aktivnosti na izgradnji postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.
“Izdavanje državnih garancija za ovaj kreditni aranžman predviđeno je Predlogom zakona o budžetu za 2026. godinu. Početak radova je realno očekivati za 2027. godinu.Solarna elektrana je planirana prvenstveno za pokrivanje sopstvenih potreba Regionalnog vodovoda. Predaja viškova električne energije u mrežu, dok će se o eventualnim viškovima razgovarati prvenstveno sa Elektroprivredom Crne Gore”, kazali su u preduzeću.
Pregovori o kreditu sa EBRD-om su u toku, a ugovor o kreditnom zaduženju još uvijek nije zaključen, imajući u vidu da proces uključuje institucionalni angažman više ministarstava Vlade, Regionalnog vodovoda, kao i predstavnika EBRD-a.
Bonus video:
