Državni budžet je od akcize na vina, od početka januara ove godine, dobio dva miliona eura, duplo manje nego što je očekivano fiskalnom strategijom iz 2024. godine, saznaju “Vijesti” u Upravi carina.
Podaci Monstata pokazuju da je ove godine došlo do smanjenja domaće proizvodnje vina, kao i da je za period januar - oktobar izvoz vina iznosio 6,2 miliona eura, za milion i po manje nego u istom periodu prošle godine. Uvoz vina je nastavio rast i za ovih deset mjeseci bio je duplo veći od izvoza i iznosio 12,2 miliona eura.
Tokom javne rasprave o izmjenama i dopunama zakona o akcizama, u oktobru i novembru ove godine, predstavnici vinara su preko Privredne komore tražili da se ukine akciza na vina, obrazlažući to da nije opravdalo svrhu, da je povećalo cijene domaćih vina, da je male vinare uvelo u proizvođače akciznih proizvoda što im komplikuje i poskupljuje administraciju, što je sve uz lošu i nedovoljnu podršku države stvorilo negativan ambijent za ovu djelatnost.
Negativni efekti uvođenja
Akciza na mirna vina (sve vrste vina osim pjenušavih) iznosi 25 centi po litru, dok je za male vinarije 12,5 centi. Akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, što dodatno povećava cijenu i trošak. Vinari imaju dosta skrivenih toškova jer akcizu plaćaju unaprijed, dok novac od prodaje mogu da dobiju mnogo kasnije, a takođe kao proizvođači akcizne robe imaju povećanu administraciju i drugačije računovodstvo što takođe povećava troškove. To sve ulazi u cijenu osnovnog proizvoda, na koji kasnije trgovci procentualno računaju svoje marže.
“Uvođenje akcize na mirna vina izaziva negativne efekte na domaće tržište proizvođača vina, što za posljedicu ima pad prodaje mirnih vina na teritoriji Crne Gore, naročito u segmentu domaće proizvodnje, uz rast troškova poslovanja i smanjenje likvidnosti proizvođača. Istovremeno, država nije ostvarila očekivane budžetske prihode po osnovu ove mjere, što potvrđuje da akciza na mirna vina nije ispunila svoju fiskalnu svrhu, već je proizvela kontraefekat - smanjenje prometa i smanjenje poreske osnovice”, navedeno je u zahtjevu vinara kojim je traženo ukidanje ove akcize.
Prodaja pala 25 odsto
U 2024. godini, kako navode, zabilježeno je povećanje cijena na domaćem tržištu uzrokovano opštim rastom troškova i prilagođavanjem tržišnoj poziciji.
“U istom periodu bilježi se značajan pad prodaje litarskih vina od 27 odsto što je direktna posljedica povećanja cijena budući da je riječ o najosjetljivijem i cjenovno najpristupačnijem segmentu tržišta. Podaci najvećih i najznačajnijih kupaca potvrđuju ovaj trend. U maloprodajnim objektima zabilježen je količinski pad prodaje litarskih vina od oko 25%”, naveli su tada vinari.
U primjedbi Privredne komore navedeno je da je posljedica uvođenja akciza uticala na rast cijena vina za 10 odsto, kao i da najveću štetu trpe “Plantaže” jer je smanjena prodaja njihovih litarskih jeftinijih vrsta vina.
“Dodatno, vinska industrija u Crnoj Gori danas se suočava sa najjačom konkurencijom u svojoj istoriji kako na domaćem tržištu, tako i na tržištima regiona. Liberalizacija uvoza, sve prisutniji strani brendovi stvaraju pritisak na cijene i tržišni udio domaćih proizvođača. U takvim uslovima, svako dodatno fiskalno opterećenje umanjuje mogućnost ulaganja u kvalitet, marketing i izvoz, te direktno ugrožava održivost crnogorskog vinskog sektora”, navedeno je u obrazloženju zahtjeva kojim je traženo ukidanje ove akcize.
Iz Ministarstva finansija su im odgovorili da postojeće stope akciza ostaju na snazi “jer predstavlja balans između fiskalnih ciljeva države i potreba vinskog sektora, uz poštovanje evropskih standarda i propisa”.
EU nema direktivu kojom se propisuje obaveza postojanja akciza na vina, jedina članica koja ih ima je Francuska i iznosi pet centi po litru, dok je u Crnoj Gori ona pet puta veća.
Prema podacima “Vijesti”, od dva miliona eura naplaćenih akciza na vina u ovoj godini, nešto više od polovine se odnosi na “Plantaže”, oko sto hiljada na male vinarije, a ostala na uvoznike vina van dogovorenih kvota. Na uvoz vina iz kvota CEFTA i EU se ne naplaćuju akcize.
Akciza nije logična ni dobronamjerna
Agronom, vinogradar i vinar iz Crmnice Miško Leković kazao je “Vijestima” da su se akcize pokazale besmislenima, kao i da malim vinarima administracija oko akciza predstavlja veći trošak nego što su akcize korist budžeta.
“Ako će akcize koje plaćaju mali vinari spasiti ekonomiju Crne Gore, onda neka im bude. Ono što je očigledno jeste da je ova odluka o plaćanju akciza na mirna vina donijeta zbog velikih proizvođača, kao što su Plantaže, pa se dovodi u pitanje logika i dobronamjernost ovakve odluke, znajući u kakvoj je situaciji ova kompanija. Protekle godine mali vinari su bili suočeni sa dodatnim rashodima, ne samo zbog plaćanja ove dažbine nego i administrativnih troškova koji to prate. Kada je riječ o iznosima koje mjesečno plaćamo po osnovu akciza, oni variriraju u zavisnosti od proizvodnog kapaciteta vinarije i mjesečnog prometa”, kazao je Leković.
Država ne čini dovoljno
On kaže da za to isto vrijeme resorno Ministarstvo ne čini dovoljno da bi pomoglo malim vinarima da ostvare podrške predviđene agrobudžetom, a koje su u najvećem dijelu donirane od EU.
“Procedure za IPARD su sve komplikovanije, odluke se ne sprovode pravovremeno jer plaćanja iz agrobudžeta kasne, a sami pozivi su puni nelogičnosti i zahtijevaju ozbiljna početna sredstva da bi se uopšte ušlo u proceduru. Sve to zajedno dovodi u pitanje održivost male proizvodnje vina, a neko ko bi želio da započne ovakvu proizvodnju od nule je potpuno obeshrabren i nemotivisan”, kazao je Leković.
Vinar Predrag Ražnatović naveo je da se u registru nalazi 85 vinara, koji godišnje proizvedu između 300 i 400 hiljada litara vina, kao i da bi ta djelatnost uz podršku države mogla da bude značajna privredna grana.
“Uvođenje akciza je nanijelo štetu vinarima, dok ne vidimo koju je to korist imala država. Osim direktnog troška za akcize imamo dodatni posao i administrativne troškove u vezi s tim akcizama. Ova djelatnost može da bude dobra priča za razvoj domaćinstava, sela, malog biznisa, turizma, ali uz ovakav odnos države je obeshrabrujuća”, kazao je Ražnatović.
Leković: Na svom tržištu ne možemo biti konkurentni
Koliko sam upoznat, posebno u zemljama prepoznatim kao vinskim, akciza na domaća vina ne postoji, a nama dodatno otežava okolnost što kao potpisnica CEFTE Crna Gora dozvoljava nesmetan uvoz stranih vina kojima je domaće tržište preplavljeno. Zato na sopstvenom tržištu ne možemo biti konkurentni i prinuđeni smo na dodatne poslovne poduhvate kao što je turizam u okviru naših imanja kako bi našu proizvodnju učinili održivom”, kazao je Leković.
On navodi da koliko god ideja etnoturizma zvučala privlačno i romantično, mora ipak naglasiti da za vinare, pored rada u vinogradu koji zbog klimatskih promjena postaje sve intenzivniji, to podrazumijeva dodatnu investiciju svog vremena, energije i novca u prilagođavanje.
“Prilično sam siguran da većina crnogorskih vinara ne može priuštiti da živi samo od tog posla, već je to ili kombinacija sa drugim biznisima ili uvezivanje sa pružanjem dodatnih usluga. Sve ovo navodi na zaključak da vinogradarstvo i vinarstvo nemaju perspektivu u Crnoj Gori, ali hajde da budemo optimisti da se nešto u narednim godinama može promijeniti u našu korist”, naveo je Leković.
Bonus video:
