Ministarstvo finansija je izmijenilo Zakon o osiguranju koji, prema njihovom objašnjenju, kao glavni negativan efekat nosi rast troškova poslovanja za osiguravajuće kuće i distributere, jer novi standardi traže skuplje usklađivanje i više kapitala. Zbog toga postoji opasnost da se dio domaćih osiguravajućih kuća u trenutku kada je omogućeno prekogranično spajanje, transformiše u podružnice većih evropskih kuća, pošto bi rastući troškovi, prema pravilima Solventnosti II, mogli biti preteški za samostalno poslovanje, a što je scenario koji je zabilježen i u zemljama koje su ranije ulazile u Evropsku uniju (EU).
Poslanici su krajem decembra 2025. usvojili predlog zakona. Primjenjivaće se od dana ulaska Crne Gore u EU i u potpunosti je usaglašen sa Direktivom Solventnost II i Direktivom o distribuciji osiguranja, zajedno sa njihovim izmjenama koje se odnose na digitalne operativne otpornosti za finansijski sektor i u dijelu distribucije osiguranja. Ovo usklađivanje je jedno od ključnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 9 - Finansijske usluge.
Ministarstva finansija, kojim rukovodi ministar Novica Vuković, u obrazloženju predloga izmjena i dopuna zakona pojašnjava da je pregovaračkom pozicijom za poglavlje 9 - Finansijske usluge, kao jedno od mjerila za njegovo zatvaranje utvrđeno potpuno usklađivanje Zakona o osiguranju sa Direktivom 2009/138/EZ (Solventnost II), koja uređuje osnivanje i poslovanje osiguranja i reosiguranja, i Direktivom (EU) 2016/97 o distribuciji osiguranja.
Pozitivni i negativni efekti
“Uzimajući u obzir da je Zakon o osiguranju 28.03.2025. godine usaglašen sa navedenim direktivama koje su u međuvremenu pretrpjele određene izmjene i dopune, to se tekst zakona mora uskladiti do potpune usklađenosti. Bez prenošenja direktiva u zakon, on će ostati neusklađen sa EU zahtjevima po kojima posluju osiguravači iz EU, što će za posledicu imati da Crna Gora ne može zatvoriti pregovaračko poglavlje 9 - Finansijske usluge”, pojasnili su u Ministarstvu finansija.
Naveli su da primjena izmjena i dopuna ovog propisa utiče na subjekte na tržištu osiguranja, ali i na korisnike usluga:
“Pozitivni efekti donošenja ovih izmjena i dopuna zakona su bolja regulacija osiguravajućih kuća u dijelu sistema upravljanja, upravljanja rizicima, veću transparetnost u izvještavanju i veću dostupnost informacijama za sva zainteresovana lica. Negativni efekti se u najvećoj mjeri odnose na povećanje troškova poslovanja osiguravajućih kuća i distributera, u pogledu statusa domaćih akcionarskih društava za osiguranje budući da je riječ o momentu kad je na snazi i mogućnost prekograničnog spajanja, postoji opasnost da će se neki osiguravači transformisati u podružnice, imajući u vidu rastuće troškove poslovanja osiguravača prema zahtjevima direktive Solventnost II, a što je zabilježeno i u uporednoj praksi pri pristupanju EU”.
Objašnjavaju da će biti uvećani troškovi osiguravajućih kuća, kao i posrednika i zastupnika.
“Iako krajnje efekte ovog zakona koji će početi da se primjenjuje danom pristupanja EU, u ovom trenutku nije moguće precizno procijeniti, dvije sprovedene kvantitativne studije uticaja primjene direktive Soventnost II na crnogorski sektor osiguranja, pokazuju da novi regulatorni okvir uvećava kapitalne zahtjeve, te da oni mogu dovesti do zahtjeva za dokapitalizacijom nekih osiguravajućih društava. U pogledu korisnika usluga osiguranja, ovaj zakon daje tim osobama mogućnost veće informisanosti o uslugama koje se pružaju i usmjerava osiguravajuće kuće da se pri formiranju tih proizvoda koncentrišu na potrošača. Takođe, otvaranje prekograničnog poslovanja, odnosno ulazak stranih osiguravača preko podružnice ili neposredno, na domaće tržište biće specifičan izazov, budući da veća tržišna konkurencija pored pozitivnih efekata u smislu veće ponude, može imati i negativne efekte imajući u vidu nizak nivo poznavanja proizvoda osiguranja od strane domaćeg stanovništva i pravo koje se na takve ugovore primjenjuje”.
Uzimajući u obzir činjenicu da će propis stupiti na snagu danom ulaska u EU, za sada, kako su ukazali, nije moguće precizno procijeniti da li će se pojaviti dodatna administrativna opterećenja i biznis barijere. Ovo naročito iz razloga što je predviđena i bolja informisanost i dostupnost proizvodima osiguranja kroz veću i bolju tržišnu konkurenciju koja će biti prisutna kada Crna Gora bude punopravan član EU.
Dvodomni sistem upravljanja
Uz to, kažu u Ministarstvu finansija, cilj donošenja izmjena i dopuna zakona je i opredjeljenje za dvodomi sistem upravljanja koji će obezbijediti bolje upravljanje rizicima, veći kvalitet poslovnog odlučivanja u kompleksnom tržišnom okruženju u odnosu na jednodomni sistem upravljanja.
“Od momenta kada je uspostaviljen regulatorni okvir osiguranja do danas, crnogorsko tržište osiguranja je u obimu i kompleksnosti značajno poraslo, pri čemu sadašnjih devet osiguravajućih kuća upravlja imovinom vrijednom 360 miliona eura, prema preliminarnim podacima s kraja drugog kvartala 2025. godine i godišnje prihoduju 134,2 miliona eura premije osiguranja, po podacima s kraja 2024. godine. Crnogorski osiguravači kao ključni dio tržišta osiguranja su u međuvremenu imali potrebu da unaprijede sopstvene sisteme upravijanja kako bi odgovorili na izazove savremenih tržišnih kretanja i čestim promjenama strategija i politika osiguravajucih grupacija kojima pripadaju”.
Pojasnili su da je Agencija za nadzor osiguranja kroz svoje nadzorne aktivnosti na području sistema upravljanja u osiguravajućim kućama došla do zaključka da bi čisti dvodomni sistem upravijanja donio dodatnu vrijednost sektoru osiguranja kroz kvalitetnije odlučivanja izvršnog organa, posebno imajući u vidu da osiguravači posluju u okruženju sve složenijih makroekonomskih i geopolitičkih rizika, te sve obimnijih i kompleksnijih regulatornih zahtjeva, od kojih se značajan dio odnosi na upravijanje.
“Takođe, najnovija EU regulative osiguranja propisuje sve zahtjevnije uslove poslovanja pa je uspostavljanje dvodomnog sistema upravljanja logičan izbor za ispunjenje ovih zahtjeva, što je već uspostavijan regulatorni zahtjev u crnogorskom bankarskom sektoru, ali i regulatorni zahtjev za osiguravajuće sektore u najvećem broju zemaija regije i EU. Nova rješenja u zakonu propisuju da članovi nadzornih odbora u crnogorskim osiguravajućim kućama u dvodomnom sistemu upravljanja mogu obavijati nadzornu funkciju u matičnoj kompaniji, što je veoma značajno za koordinaciju nadzornih aktivnosti u okviru osiguravajućih grupa, ali i širenju dobre prakse korporativnog upravljanja, unapređenju kvaliteta sistema kontrola i poslovne kulture. U konačnom, predloženi sistem upravljanja doprinosi većoj odgovornosti i boljoj kontroli rada izvršnog organa, čime se unapređuje kvalitet donošenja odluka, a istovremeno se postiže veće povjerenje kako kod regulatora tržišta osiguranja, tako i kod osiguranika i drugih zainteresovanih strana”.
Prema važećem jednodomnom sistemu upravljanja, organi osiguravajućih kuća su skupština, odbor direktora i izvršni direktor, a kod dvodomnog sistema su skupština, nadzorni i upravni odbor.
Na javnoj raspravi nije bilo predloga i sugestija u vezi sa novim zakonskim rješenjima.
Ne očekuju prepreke u primjeni zakona
U Ministarstvu ne očekuju prepreke u primjeni ovih izmjena i dopuna zakona, jer je njihov glavni predmet harmonizacija propisa koje Crna Gora mora da usvoji. Dodatno, sva crnogorske osiguravajuće kuće su dio evropskih, odnosno EU osiguravajućih grupa, i već znatnim dijelom ispunjavaju zahtjeve prema matičnim kompanijama koji su zasnovani na principima Solevntnosti II kao i u distribuciji osiguranja.
“Uzimajući u obzir da su izmjene i dopune zakona dio već započetog procesa u kojima se osiguravači prilagođavaju na zahtjev regulatora, a dobrim dijelom i matičnih kompanija, nastaviće se sa započetim edukacijama i kontrolama kroz koje ćemo mjeriti ispunjenje ciljeva na putu do potpune primjene propisa a to je danom ulaska Crne Gore u EU. Ispunjenje ciljeva mjeriće se na osnovu većeg broja pokazatelja poslovanja subjekata na tržištu osiguranja, koji se redovno (kvartalno i godišnje) prate kroz posredne, ali i neposredne kontrole poslovanja osiguravajućih kuća”, naveli u Ministarstvu finansija.
Bonus video:
