Da li će i državne firme ići u stečaj?

Predsjednik Vlade Duško Marković je krajem prošle sedmice na sastanku sa direktorima uprava za naplatu prihoda kazao da u realizaciji nastojanja da svaki euro državnog novca pođe u državnu kasu nema kompromisa, niti povlašćenih
63 pregleda 0 komentar(a)
voz, željeznica, Foto: Ivan Petrušić
voz, željeznica, Foto: Ivan Petrušić
Ažurirano: 26.05.2017. 19:21h

Iako su Ministarstvo finansija i Poreska uprava (PU) najavljivali da će Zakon o reprogramu poreskih potraživanja biti u potpunosti primijenjen u skladu sa rokovima koji su njime definisani i da će svi poreski dužnici imati jednak tretman, izvjesno je da će državna preduzeća iz sektora saobraćaja (Montenegro erlajns (MA), Željeznički prevoz i Održavanje željezničkih sredstava) biti u povlašćenom položaju u odnosu na ostale poreske dužnike.

Rok u kome treba da se odluči po svim zahtjevima za reprogram ističe 3. juna, a Ministarstvo finasija i PU nemaju odgovor na pitanje da li će do tog datuma biti poznato kako će ova tri preduzeća platiti 20,14 miliona eura koliko ukupno duguju. Taj problem treba da riješi Ministarstvo saobraćaja i da rješenje predloži Vladi.

Predsjednik Vlade Duško Marković je krajem prošle sedmice na sastanku sa direktorima uprava za naplatu prihoda kazao da u realizaciji nastojanja da svaki euro državnog novca pođe u državnu kasu nema kompromisa, niti povlašćenih.

Na pitanje “Vijesti” hoće li do 3.juna biti poznato kako će tri firme platiti poreski dug i da li će nakon toga datuma imati isti tretman kao i ostali obveznici koji nijesu ušli u reprogram iz PU je odgovoreno da “očekuju da će Vlada u najskorijem roku naći trajna rješenja za izmirenje poreskog duga, ali i za revitalizaciju i funkcionalno ozdravljenje tih kompanija na dugoročnom nivou”. Podsjećaju da su odbili zahtjev MA za reprogram zbog toga što su koristili državnu pomoć.

Iz PU najavljuju da će nakon 3. juna pokretati stečajne postupke za naplatu duga kod obveznika koji nijesu podnijeli zahtjev za reprogram, ali i kod onih koji su ušli u reprogram, ako ga ne budu poštovali.

Iz institucije kojom rukovodi Miomir M. Mugoša ističu da će do tog datuma odlučiti o svim zahtjevima za reprogram. Prema podacima do sada je donijeto 6.202 rešenja, a odobreni reprogram je 161,2 miliona eura (141,milion čini osnovni dug, ostatak kamate).

Poslanik Raško Konjević (SDP), koji je kao ministar finansija u Vladi izbornog povjerenja predložio zakon o reprogramu, za “Vijesti” je kazao da je ministar finansija Darko Radunović početkom aprila najavio rigorozne mjere prema poreskim dužnicima (blokade i pokretanje stečajnih postupaka).

“Te mjere moraju biti jednake prema svima, potpuno neselektivne”, naglasio je Konjević.

On je rekao da zabrinjava stanje u pojedinim državnim kompanijama i hoće li biti u mogućnosti da poštuju zakon, te da će se nažalost sada do kraja vidjeti slika i stanje tih kompanija.

Jedna od državnih firmi koja ima teškoća u poslovanju, a kojoj je odobren reprogram duga je Željeznička infrastruktura koja duguje 3,3 miliona eura.

Konjević ističe da je evidentno da je MA doveden do stečaja i da je sada pitanje hoće li građani da plaćaju opet loše rukovođenje u državnim kompanijama.

“Pitanje je i zašto neka kompanija može da ima dug, a ogroman broj malih i srednjih preduzeca su pod dnevnim pritiskom inspekcija. Valjda je zakon jednak za sve, bez obzira ko je vlasnik. Nažalost, ostaće još 300 do 400 miliona poreskog duga van reprograma i Vlada treba da odgovori šta će biti sa tim. Ta cifra će pokazati koliko je propusta bilo u radu nadležnih državnih organa do sada”, rekao je Konjević.

Objavite imena dužnika koji su korisnici državne pomoći

Konjević je naglasio da bi Ministarstvo finansija, ako želi da proces o reprogramu bude transparentan, trebalo da objavi sva pojedinačna pozitivna i negativna rješenja o reprogramu, shodno članu 11 zakona. Uz to, da objavi i imena firmi koje su do sada koristile državnu pomoć, pošto zakon firmama ne dozvoljava reprogram.

“SDP ce pratiti sprovođenje svakog pojedinačnog rješenja jer zakonaka odredba kaže da je obaveza da privredni subjekt kome je odobren reprogram uredno plaća rate, kao i obaveze iz tekućeg poslovanja. Član 13 zakona propisuje uslove kada se donesena rješenja ukidaju. Svako nepoštovanje zakonskih rokova mora za posljedicu imati najstrožu sankciju države”, ocijenio je Konjević.

Bonus video: