Turizam je u fazi odumiranja, moramo preduzeti ozbiljnu reformu. Politika je dovela do ovog problema i nužne su promjene. Moramo imati vlasti koje su u stanju da donesu odluke u interesu ekonomije i turizma...
S preksinošnje građanske tribine “Ambijentalna devastacija” u Budvi, u organiziciji Sportsko-rekreativnog društva “Open water”, poručeno je i da se Budva nalazi u haosu, da je postala meta onih koji su željni brze i lake zarade, da je turizam postao marginalna djelatnost, a da su najdragocjeniji prostor “pojeli” stanovi za tržište.
Naglašeno je da je hitno potrebno da se zaustavi stanogradnja, reorganizuje ponuda, značajno povećaju komercijalni kapaciteti, uredi destinacija, ali i repozicioniranje na tržištu.
Turizmolog prof. dr Rade Ratković naglasio je da je Budva u “priličnom haosu”, koji je počeo s raspadom Jugoslavije.
“Kada je počelo da nas zabrinjava urbanističko uništavanje Budve. Još poslije zemljotresa, generalnim planom iz 1985. godine jedna od odredbi je bila da se zabranjuje izgradnja stanova na prostoru ispod magistrale. Tada su vlasti bile svjesne toga problema. To je bilo na snazi do 90-ih godina prošlog vijeka, do jugoslovenske krize koju je Crna Gora dočekala potpuno nespremna. Naši lideri su računali da je Jugoslavija vječna i za slučaj njenog raspada nijesmo imali nikakav rezervni program. Upustili smo se u avanturu po tuđem programu, što je značio sukobe s pojedinim bivšim republikama, i onda smo zaradili sankcije. To je bio uvod u ovu nesreću koja nam se dešava već tri i po decenije.”
Podzemlje pozvano u pomoć da preživimo
Ratković je ocijenio da sistem ne može realno da funkcioniše pod sankcijama i da je, da bi preživjeli, pozvano podzemlje:
“Jer ono može da radi u uslovima krize, da probija blokade, ljudi koji su skloni realnom biznisu to ne mogu da rade. Da se to nije radilo, mi bismo bili u mnogo većim ekonomskim problemima, jer kada su nametnute sankcije rafovi u prodavnicama su bili prazni, nije imalo šta da se kupi, nije bilo ljekova, hrane, benzina... Onda je počeo zajednički dil predstavnika vlasti s podzemljem, sivim ili crnim biznisom, i to traje do danas. I tu je stradala država, počeli su da se grade stanovi za tržište. U nedostatku gostiju, jer smo imali blokadu zapadnoevropskih tržišta na kojima je Budva postala turistička Budva. U našim hotelima 97 odsto su bili ljudi iz najjačih, emitivnih tržišta Evrope, imali smo sedam mjeseci sezone.”
Ratković je naglasio da je u takvoj situaciji razvijano ono što je najgore za zajednicu - sekundarno stanovanje, što je, kako kaže, dovelo do toga da je turizam danas marginalna djelatnost:
“Komeracijalni kapaciteti učestvuju sa 6-7 odsto u ukupnoj strukturi. I druge zemlje Mediterana su bile u ovakvoj situciji, ali su je sanirali do 2001. Mi se s tim problemom suočavamo tri decenije. Niko to kod nas u sektoru javne vlasti ne problematizuje. Oni smatraju to normalnim, usamljeni glasovi građanskih aktivista i intelektualaca o tome govore, međutim, to se ne shvata ozbiljno i etiketira se kao manjak patrotizma. Problemi će biti još veći i bojim se, ako provedemo još četiri godine u ovakvom stanju, nećemo imati što da liječimo.”
Politika i 200 hiljada ležaja
Ekspert za marketing u turizmu mr Velibor Zolak zapitao je kako smo došli u situaciju da imamo ovoliki broj kreveta u Budvi.
On je istakao da “naš turizam počiva, prije svega, na prirodi, i da je bio koncipiran kao odmor na plaži. Reći ćete da je to neki niži turizam, ja se ne slažem s tim. Cijela Evropa i sjeverna Amerika se seli i ide na more tokom ljeta, traži more, traži plažu. To je proizvod koji nikada neće zastariti. Lijepe i udobne plaže, dobar servis i usluga na plažama, to će uvijek biti najjači motivator tih kretanja. Nažalost, mi smo došli u situaciju da smo prekapacitirani. Nažalost, ljeti u ovom gradu imate najmanje stotinu hiljada ljudi, a to ova priroda ne može da podnese.”
Zolak je kazao da u Budvi ima najmanje 200 hiljada ležaja u svim vidovima smještaja. Ocijenio je da se do toga došlo prelazom iz jednog sistema u drugi - iz socijalizma u divlji kapitalizam.
“Mi smo u socijalizmu imali turistički proizvod koji smo mogli veoma dobro da prodamo na veoma razvijenim tržištima. Turizam u Budvi je platio cijenu te transformacije, nastajanje jedne nove vladajuće klase koja je nastala otimanjem resursa, prije svega zloupotrebom prostora. Jedna veoma slaba država, nekontrolisna vlast. Ko je za to kriv, naravno politička vlast, oni su odgovorni... Imate vladajuću klasu u kojoj je veoma mali broj pripadnika nastao na osnovu svojih preduzetničkih sposobnosti, a najveći dio tim nelegalnim, sivim kanalima, otimanjem, preprodajom, rođačkim vezama. Javna vlast se proteklih tri decenije koristila isključivo za interes uske vladajuće klike.”
Zolak je ocijenio da javna vlast i dalje ne vidi problem - da se ne može nastaviti sa ovakvim upravljanjem prostorom.
Ratković je ocijenio da je turizam u Budvi žrtva politike, kolateralna šteta da bi se neke ideologije sprovele:
“Ovu zemlju vodi politokratski sistem, koji je najgore izdanje višestranačkog sistema. Narod ne bira svoje predstavnike, nego lideri partija po sistemu poslušnosti. I kada vidite kvalifikacionu strukturu, njihova obraćanja, vidite o kojem se nivou radi. Ljudi sa integritetom, i da se pojave na izborima, ne bi imali nikakvu šansu da nešto promijene, jer niko za njih ne bi glasao. Turističkog uspjeha nije bilo od 90-ih, imamo turizam bez pravih turista, kratku sezonu. Od 1991. godine mi smo u permanentnom minusu. Imali smo 2019. oko 35 odsto prometa osnovnog smještaja na najjačim zapadnim evropskim tržištima. Te godine je bilo, i nije se ponovilo.”
Ratković je podsjetio i na dolazak Rusa sa “akt torbama punim keša, koji su najviše investirali u nekretnine i stanove”.
“I mi na ruskom, ukrajinskom i regionalnom tržištu nikako nijesmo mogli da ostvarimo zadovoljavajuću popunjenost i dobitak. Napustili smo zapadnoevropsko tržište fascinirani kešom Rusa. Udruživali smo se s njima, mnoge od njih su prevarili naši biznismeni, svega je tu bilo. Iako se mijenjala vlast, taj se model nije mijenjao... Nama su dva najjača tržišta, Srbija i Crna Gora. Sa srpskog tržišta dobijamo siromašnije goste, jer oni bolje platežni idu na druge destinacije.”
Upozorio je da u crnogorskom turizmu znamo sve, osim “koliko imamo kreveta i koliko imamo gostiju”.
Zaustaviti stanogradnju
Zolak je naglasio da svakom građaninu Budve treba da se objasni da “nije pet do 12”:
“Ako ne zaustavimo dalju gradnju stanova, mi smo uništili ono zbog čega su ljudi dolazili u ovaj grad.”
On je ocijenio da s postojećim političkim liderima i partijama, Crna Gora nema perspektivu, upozorivši da je u Budvi u svakom sektoru na djelu “dilentatizam”.
Naveo je da priliv kapitala iz Rusije 2007. i 2008. nije bio razvoj turizma.
“Od 1990. godine nemamo razvoj turizma, nego razvoj takozvanog rezidencijalnog turizma, ili real estate turizma. To je turizam kao vlasništvo stanova za odmor. U zadnjih 20 godina imamo samo jedan ozbiljan hotel koji je izgrađen - ‘Splendid’. Imate tri projekta kojima se diče, koji nisu model razvoja male destinacije, kao što su Porto Novi, Luštica bay i slično, gdje je na račun tri napravljena hotelčića potrošeno prostora na kome je napravljeno hiljade kreveta koji nijesu u komeracijalnom smještaju, već real estate turizam. Jedino mogu prihvatiti Porto Montenegro kao značajan poduhvat jer predstavlja uvođenje jednog novog vida turizma - nautičkog.”
Zolak je poručio da ima šanse da se izađe iz problema, ali da se mora raditi na osvješćavanju javnosti, prije svega da se zaustavi bilo kakva stambena izgradnja.
Starograđanin, poznati budvanski ugostitelj i medijator tribine Luka Vučković naglasio je da treba da se zapitamo da li smo grad kulture, sporta, ekskluzivnog turzma, ili smo grad samo za plažni turizam od četiri mjeseca, grad zabave.
“Budva zaslužuje mnogo više. Ima vjekovnu istoriju, prelijepi autohtoni grad sa značajnom kulturom, značajnom gastro ponudom, Budva može mnogo više nego sad. Sistem je truo i truje narod, posebno za fotelju.”
Sa tribine je poslata zajednička poruka da treba spriječiti rušenje Turističkog naselja “Slovenska plaža”.
Zolak: Ne zaslužujemo bolje, takav nam je turistički proizvod
Zolak se prisjetio da je bio dio tima koji je 2000. započeo organizaciju javnih dočeka Nove godine u Budvi, i da su u grad dovođena svjetska imena.
Ove godine, kaže, nije bio u Budvi, jer je, kada je vidio program, smatrao da to treba da izbjegne:
“Mi smo pokretali ozbiljne projekte u Budvi, dovodili svjetske slavne ličnosti. Kada su te 2000. godine bili svi protiv toga, mi smo kazali idemo u to i organizovali prvi doček Nove godine na otvorenom. Bio je strašan otpor, bilo je onih koji su govorili ko će doći u Budvu... Međutim, pokazalo se kao uspješno. Organizovali smo festivale, dovodili svjetska imena. Ove godine imali ste program... i pitam za koju je to publiku. Tačno za onu koju mi zaslužujemo. Kod nas se stalno govori da je problem u komunikaciji, marketingu, dostupnosti, dajte što više avionskih veza, što više reklame... Ne, nije, imamo problem proizvoda. Imamo loš proizvod. Kada imate neplanski razvoj proizvoda, tržište se uvijek oblikuje oko njega. Naši kupci su ono što mi nudimo.”
Prema njegovim riječima, jedini izlazak iz ove situcije je da se kroz mnoštvo građanskih incijativa vrši pritisak na javnu vlast i političku sferu.
“Imamo političke partije koje su potpuno otuđene... Smiješno je da opozicione partije nijesu opozicione, jer imate slučaj onog iz Emirata - Alabara, koga su jednako dočekali i ovi iz DPS-a i ovi sa vlasti.”
Bonus video:
