Crna Gora planira uvođenje “crvenih zastavica” u elektronski sistem javnih nabavki, kako bi se na vrijeme otkrivale nepravilnosti i koruptivne radnje, i dodatno pojašnjenje definicije korupcije i prevare, dok će državne kompanije za formiranje cijena na tenderima morati da istražuju tržište, a nadzor nad njihovim nabavkama da radi Ministarstvo finansija.
To su neke od novina koje je Ministarstvo finansija predstavilo u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama. Javna rasprava o ovom dokumentu je počela 28. januara, dok se primjedbe i mišljenja mogu dostavljati do 22. februara.
Javne nabavke državni organi sprovode putem sistema Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CeJN).
Cilj izmjena i dopuna ovog zakona jeste usaglašavanje njegovih antikorupcijskih aktivnosti sa praksom zemalja članica Evropske unije, stvaranje jačih korektivnih mehanizama i snažnije prekršajne odgovornosti pred Sudom za prekršaje. Crna Gora ove mjere mora donijeti i zbog pregovora o poglavlju 5 - Javne nabavke, koje je privremeno zatvorila u junu prošle godine, a sve sa ciljem jednostavnije kontrole, boljeg praćenja i transparentnog izvršavanja ugovora o javnim nabavkama.
“EU napominje da trenutna definicija korupcije i prevare nije dovoljno precizna za specifične svrhe javnih nabavki, te ukazuje da Crna Gora treba da hitno riješi ova pitanja u narednim mjesecima i pratiće korake preduzete u tom pogledu. Zakon će biti izmijenjen na način da se osnažuju korektivni mehanizmi Ministarstva finansija, s tim u vezi biće propisano ovlašćenje da podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kada utvrdi da je učinjena povreda Zakona koja može biti osnov prekršajne odgovornosti. Crna Gora će uvesti mehanizam “crvenih zastavica” u elektronski sistem javnih nabavki sa ciljem detektovanja potencijalnih nepravilnosti u postupcima”, ističe se u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja ovog propisa (RIA).
Bržem posao ako su ponude iste
Predloženim izmjenama člana 134 Zakona, planirano je i da će u slučaju da su ponude dvije ili više kompanija ocijenjene istim brojem bodova - posao pripasti onima koji su dokumentaciju ranije podnijeli. Posao koji je do sada obavljao inspektor za javne nabavke će sada preći u ruke Ministarstva finansija, koje će raditi nadzor nad sprovođenjem Zakona, onima koji tendere raspisuju, radi sprečavanja i otklanjanja nepravilnosti.
Kompanije koje raspisuju tendere su imale mogućnost da rade istraživanje tržišta radi određivanja predmeta tendera i njegove vrijednost, ali po izmjenama sada cijenu neće moći da formiraju bez provjere tržišta.
“U članu 85 dodaju se novi st. 2 i 3 koji glase: naručilac je dužan da izvrši istraživanja tržišta radi utvrđivanja procijenjene vrijednosti predmeta nabavke najmanje deset dana prije pokretanja postupka. O sprovedenom istraživanju tržišta naručilac objavljuje javno u dokumentaciji postupka javne nabavke”, piše među izmjenama i dopunama.
Ponuđači na tenderima su do sada izjave sačinjavali u elektronskom obliku, dok se sada predlaže da njihove izjave ne sadrže elektronski potpis, već se sačinjavaju na obrascu koji propisuje Ministarstvo finansija.
Kompanije koje raspisuju tendere će moći da traže dopunu dokumentacije, ako ponuđač treba da razjasni ponudu ili u njoj nedostaju dokumenti, tj. sadrži nepotpune, netačne ili druge podatke. U slučaju da tu opciju ne pruže ponuđačima, kompanije će morati da obrazlože takvu odluku.
Biće i ušteda za ponuđače
U RIA se navodi i da neće biti troškova po građane i privredu, već će kompanije imati i uštede pri pripremi ponuda jer će ih pripremati i slati elektronskim putem. Ističe se da neće biti administritavnih opterećenja niti biznis barijera, te da će se omogućiti puna ravnopravnost svih ponuđača.
Piše i da će Ministarstvo finansija u saradnji sa Upravom za ljudske resurse, Agencijom za sprečavanje korupcije (ASK) i drugim institucijama, sprovoditi obuke za naručioce tendera o izmjenama Zakona i poštovanju antikorupcijskih propisa u ovoj oblasti, te da će Ministarstvo, ASK i sudovi raditi monitoring i procjenu primjene ovih mjera.
“Potrebno je da se Zakon izmijeni u dijelu usaglašavanja antikorupcijskih aktivnosti sa praksom zemalja članica Evropske unije, na način da se u istom predvide snažniji korektivni mehanizmi i jačanje direktne prekršajne odgovornosti pred Sudom za prekršaje. Zakon o javnim nabavkama biće izmijenjen u dijelu jačanja budžetskih inspekcijskih kontrola u smislu kontrole realizacije ugovora o javnim nabavkama, kao i drugih pitanja od značaja za preduzimanje krivične odgovornosti u skladu sa odredbama Krivičnog zakonika Crne Gore. Crna Gora u svojoj ažuriranoj pregovaračkoj poziciji za poglavlje 5 obavezuje se da će izmijeniti svoj Zakon i Zakon o sprečavanju korupcije do prvog kvartala (januar-mart) 2026. godine”, navodi se u RIA.
U obrazloženju ovih izmjena piše da su primjena Zakona, rezultati nadzora i preporuke Evropske komisije, ukazale na slabosti u dijelu prevencije i sankcionisanja korupcije, upravljanja sukobom interesa, profesionalizacije službenika za javne nabavke, transparentnosti planiranja, realizacije ugovora, efikasnosti nadzora i kontrole.
Zato se donošenjem ovih izmjena želi ojačati normativni i institucionalni okvir za sprečavanje i borbu protiv korupcije u javnim nabavkama, precizno definisanje korupcije i uvođenje obaveznih antikorupcijskih mjera, unapređenje sistema sprečavanja, identifikacije i evidentiranja sukoba interesa, povećanje transparentnosti, uvođenje “crvenih zastavica” radi prepoznavanja nepravilnosti u javnim nabavkama, profesionalizacija i veća odgovornost onih koji obavljaju poslove javnih nabavki...
Gotovo milijarda otišla za nabavke 2024. godine
Ukupna vrijednost nabavki u Crnoj Gori u 2024. godini bila je 982,06 miliona eura, od čega su 847.582.273 činile javne nabavke, a 134.481.562 eura nabavke struje i uglja.
Najvredniji ugovor o javnoj nabavci u toj godini potpisala je Opština Pljevlja, i to za 31,97 miliona bez PDV-a za izgradnju tamošnje opšte bolnice, dok su zbirno najveći poslovi kroz 14 ugovora pripali veledrogeriji “Glosarij” u iznosu višem od 124 miliona eura.
To, između ostalog, piše u Vladinom godišnjem izvještaju o javnim nabavkama za 2024. godinu.
U tom dokumentu se navodi da Direktoratu za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki Ministarstva finansija te godine, nije dostavljena nijedna prijava o mogućoj korupciji - ali da su primili dva obavještenja o mogućem sukobu interesa.
U Izvještaju za 2024. se ističe i da plan javnih nabavki nije objavilo više državnih institucija, među njima i ministarstva pomorstva i socijalnog staranja, Stomatološka komora, Uprava policije, Uprave prihoda i carina, Uprava za sport i mlade, supervizor Direktorata za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU, supervizor Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, zetska Turistička organizacija...
Nabavke su 2024. godine činile 13,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Bonus video:
