Poslanici su u parlamentu započeli raspravu o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini, čime bi se vratio model neradne nedjelje u trgovinama na veliko i malo.
Ako ove izmjene budu usvojene, one bi stupile na snagu osam dana od objavijivanja u Službenom listu Crne Gore.
Izmjenama člana 35a ovog Zakona koje su podnijeli poslanici Pokreta Evropa sad (PES), neradna nedjelja se traži zbog zaštite zdravlja radnika u trgovinama na veliko i malo i njihovog prava na sedmični odmor i u dane državnih i drugih praznika.
Izuzeci od rada nedjeljom su apoteke, specijalizovane prodavnice ili kiosci, benzinske pumpe, pijace, štandovi, prodavnice, kiosci u autobuskim i željezničkim stanicama, aerodromima i lukama, kao i onima za vrijeme održavanja priredbi, festivala i sajmova, skladištima za trgovinu na veliko...
Zakonom je predviđeno i da će radno vrijeme objekta od ponedeljka do subote određivati trgovac.
Ustavni sud je krajem januara zbog neustavnosti, donio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika. Odluka je zvanično objavljena u Službenom listu 12. februara, zbog čega trgovci trenutno imaju pravo da na rad nedjeljom.
NE PROPUSTITE
Njima je prethodno upućen i apel iz Vlade - da poslovanje ovim danom ne počinju, dok vladajuća većina opet ne uvede neradnu nedjelju.
Grupa poslanika PES-a je 10. novembra poslala Skupštini predlog izmjene člana 35a, dok su dodatne izmjene u međuvremenu urađene kroz amandmane.
Radna nedjelja bi uvećala cijene
Poslanik PES-a Miloš Pižurica je kazao da se često manipuliše činjenicom da je povratak radne nedjelje potreban za ekonomiju, ali da o tome nema studija i da podaci pokazuju suprotno.
On je naglasio da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena u prodavnicama i rasta inflacije.
"Sva analiza uticaja neradne nedjelje na turističku sezonu se svela na to da turista nedjeljom mora negdje da kupi flašu vode. Posebno zabrinjava što nemamo analizu kako neradna nedjelja utiče na produktivnost radnika. Trebalo bi više pažnje posvetiti uslovima rada onih koji i dalje nemaju nedjelju slobodnu, kao što je uradila Sjeverna Makedonija", naglasio je on.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je naglasio da je 2019. godine, tadašnja vlast na čelu sa DPS-om je usvojila ovo rješenje i radnike u trgovinama oslobodila rada nedjeljom. Najavio je da će ovu mjeru opet podržati.
"Uprkos upozorenjima, većina je dopustila da Ustavni sud koji su popunili partijski, ovaj zakon proglasi neustavnim. Netransparentan način izbora sudija Ustavnog suda i jedna od prvih odluka – proglašenje neradne nedjelje kao neustavne. To je otvorilo pregovore, neki socijalni partneri, kompanije, već pomalo razgovaraju kako bi ona mogla da bude radna u nekim mjesecima. Raduje što nije ostavljeno prostora za takvu trgovinu...", kazao je Rakočević i dodao da bi se djelimičnim radom nedjeljom, stavio fokus na privredu umjesto na građane.
On je kazao da se projekti ne završavaju, da su investitori otjerani, dok je poreski sistem nepredvidljiv...
Potrebna šira analiza
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović je kazala da će podržati neradnu nedjelju, te da su zadovoljni da odlukom trgovina da ne rade ovim danom iako imaju pravo na to. Naglasila je da je pravo na sedmični odmor civilizacijsko pravo i da ekonomski učinak ovom mjerom nije smanjen.
Poslanik FORCA-e Ilir Čapuni je dodao da je pitanje kako će oni turisti i oni koji rade ostalim danima trgovati nedjeljom, pa je potreban širi ekonomski i stručni dijalog - ali da do tada treba vratiti neradnu nedjelju.
Pižurica je naglasio da niko od stručnjaka niti medija u analizama ne pominje neradnu nedjelju kao problem domaćeg turizma. Čapuni je naveo da će dati podršku ali da postoje neke anomalije.
Iz Socijalističke narodne partije su kazali da se podrškom štite prava radnika i životi i obezbjeđuje vrijeme za njihove porodice – odnosno da je čovjek važniji od prometa. I oni su najavili podršku ovoj mjeri.
Iz PES-a su kazali da svi zakoni treba da se prilagođavaju potrebama građana, da je ova mjera vrijednost za izgradnju društva i da nedjelja nije privilegija – već pripada porodici.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović je istakao da brane princip neradne nedjelje dok Skupština mora da mijenja zakone, jer su određeni poslodavci bezobrazni i nepošteni prema radnicima.
"Radnici rade bez ugovora i nisu prijavljeni, nedjeljom najviše a formalno ne postoje. Ako se desi povreda tokom istovara ti ljudi kažu ti danas nisi ni radio – to je moralna katastrofa. Ovim zakonom Crna Gora prestaje biti mjesto u kom se radnik bori protiv sopstvenog radnog mjesta", naglasio je Bogdanović.
Iz DPS-a su ponovili da su ovaj zakon predložili 2019. godine i usvojili, u polupraznoj sali, dok se sada razvija sistem oporezivanja građana, u kojem trećina radi u javnoj upravi a turistička sezona ostaje bez radne snage.
Pižurica je naglasio da je javna uprava postala privlačna radnicima jer je tada rad u privatnom sektoru bio otežan.
Podršku neradnoj nedjelji je najavio i poslanik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević je dodao da se u ovu situaciju došlo jer Vlada i parlamentarna većina nisu uradile ništa da se stanje promijeni, ali da će dati podršku uvođenju neradne nedjelje.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić je naglasio da ih je Ustavni sud pozvao prije osam mjeseci da uvedu model neradne nedjelje, jer će odluku proglasiti neustavnom. On je naveo da je to bilo odgovorno jer nisu htjeli da spuštaju minimum prava koje radnici imaju – jer bi takvu odluku svi kritikovali, pa su čekali odluku suda.
Poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur je predložila da se dopuni Ustav ako se poslodavci drugačije ne mogu iskontrolisati.
Bonus video:
