Iako se odluka Ustavnog suda o Sporazumu o saradnji u oblasti nekretnina i razvoja turizma između Vlade Crne Gore i vlade Ujedinjenih Arapskih Emiratima (UAE) još čeka, Skupština Crne Gore je razmatrala još jedan sporazum sa ovom zemljom, koji na sličan način dovodi u pitanje poštovanje Ustava, ali i evropsku legislativu.
Poslanici u Skupštini Crne Gore su raspravljali o Sporazumu o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade UAE koji su nedavno potpisali naš ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i ministar energetike i infrastrukture UAE Suhail Mohamed Al Mazrouei, u prisustvu predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića i predsjednika UAE Mohameda bin Zajeda Al Nahjana.
Sporazum predviđa zajedničko djelovanje na energetskim projektima od strateškog značaja za Crnu Goru, pošto je energetika uz turizam, ključna privredna grana države i jedna od rijetkih izvozno orijentisanih djelatnosti.
Kao i sporazum o saradnji u oblasti turzima i razvoja nekretnina, novi dokument predviđa suspenziju domaćeg zakonodavstva zarad investicija - državna imovina i resursi stavljaju pod kontrolu stranih kompanija, mimo zakonskih procedura, bez javnih tendera, parlamentarne kontrole i učešća javnosti.
U članu pet novog Sporazuma navodi se da ća Vlada Crne Gore “preduzeti sve neophodne mjere i radnje kako bi obezbijedila zemljište potrebno za sprovođenje projekata (razvojna zona), gdje i ako je to dozvoljeno relevantnim zakonodavstvom Crne Gore, bez potrebe za sprovođenjem postupaka dodjele koncesija, javnih nabavki, javnih tendera i drugih postupaka predviđenih nacionalnim zakonodavstvom koje reguliše oblast državne imovine”.
“Ova odredba je suprotna članu 140 Ustava, koji izričito zabranjuje narušavanje i ograničavanje slobodne konkurencije, tj. ukidanje procedura u postupcima dodjele koncesija, javnih nabavki i javnih tendera. Ovakvim odredbama Sporazuma taj član se de fakto ukida’’ kaže za CIN-CG stručnjak za međunarodno pravo i redovni profesor na Pravnom fakultetu Kjušu Univerziteta u Fukuoki u Japanu Časlav Pejović.
Konkurencija je jedan od temljnih principa EU, jer osigurava transparentnost, jednak tretman ponuđača i najpovoljniju vrijednost za javni novac, uz istovremeno smanjenje rizika od korupcije i političkog uticaja.
"Nažalost bojim se da su neke sudije Ustavnog suda pod političkim uticajem partija koje su podržale njihov izbor u Ustavni sud, te da nijesu sasvim nezavisne od političkih uticaja. Obzirom da u konkretnom slučaju iza sporazuma sa UAE stoji Vlada Crne Gore, nijesam ubijeđen u nezavisnost sudija. Nadam se da griješim i da će me Ustavni sud demantovati odlukom u ovom slučaju'', kaže Pejović.
“Za usvajanje sporazuma koji sadrži odredbe suprotne Ustavu, trebalo je da glasa makar dvotrećinska većina, koliko je neophodno za promjene Ustava”, objašnjava Pejović.
Ista argumentacija iznijeta je i 15. decembra prošle godine, kada je Ustavni sud organizovao javnu raspravu o sporazumu o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE, koju je pred Ustavnim sudom inicirao Đorđe Zenović.
Profesor ustavnog prava Vladimir Đurić iz Beograda i Đorđe Gardašević iz Zagreba, ocijenili su da je greška to što je Skupština do sada sve međunarodne ugovore ratifikovala prostom većinom, jer takav način odlučivanja nije dovoljan za promjene ustavnih principa.
Diskriminatorski odnos
Profesor Pejović tvrdi da se Crna Gora i u novom sporazumu o energetici stavlja u podređen i diskriminatorski položaj u odnosu na UAE. “Po tom sporazumu samo Crna Gora može biti tužena, dok se UAE ne može tužiti”. Član četiri ovog sporazuma navodi da UAE “neće biti predmet nijednog mehanizma za rješavanje sporova predviđenih ugovorima, programima i sporazumima zaključenim između ovlašćenih tijela UAE i Vlade Crne Gore”.
“Crna Gora je preuzela brojne obaveze prema investitorima iz UAE, i mogla bi da odgovora, ako na primjer, ne obezbijedi zemljište za projekat, izgradnju infrastrukture, izradu planske dokumentacije, neophodne dozvole i tako dalje’’, objašnjava Pejović.
Pejović, dalje, tvrdi da se kao diskriminatorski može kvalifikovati i član pet, koji predviđa da će se projekti investitora iz UAE kvalifikovati “kao investicije od posebnog značaja za nacionalnu ekonomiju i od strateškog i javnog interesa za Crnu Goru”.
“Ovakva kvalifikacija omogućava ubrzane procedure i podršku za ove projekte, za razliku od projekata u kojima učestvuju domaći i drugi strani investitori’’, naglašava Pejović.
Međutim, s obzirom na to da sporazum o energetici sa UAE privileguje investitore iz ove zemlje, to isto pravo sada mogu zahtijevati investitori iz drugih država sa kojima je Crna Gora zaključila bilateralne sporazume koji sadrže klauzulu najpovlašćenije nacije, kao što su recimo Srbija ili Holandija.
“Kad se ovakvi dokumenti nađu pred Skupštinom, ključno pitanje je šta država preuzima kao obavezu, a šta je javni interes: da li postoji jasna procedura, ko odlučuje o projektima, da li ima tendera, kakve su garancije, rokovi, odgovornost i kontrola. U ovoj fazi javnost i dalje nema dovoljno informacija o tome kako bi se taj okvir u praksi primjenjivao i ko bi snosio rizik’’, kaže za CIN-CG Dejan Milovac, dikretor istraživačkog centra MANS-a.
Pejović upozorava i na problem jezika na kojima je napisan sporazum, što takođe može biti rizično po Crnu Goru. “Navodi se da je sporazum u originalu na crnogorskom, arapskom i engleskom jeziku. Kada je neki ugovor sastavljan na dva ili više jezika, uvijek je preporuka da se naglasi koji će jezik imati prednost u slučaju sporova. Pravna terminologija je takva da može doći do različitih tumačenja na različitim jezicima, a pogotovo kad, kao u ovom slučaju, pripadaju različitim pravnim sistemima’’, objašnjava Pejović.
Crna Gora je pri zaključivanju bilateralnih sporazuma trebalo da predvidi pravo da reguliše navedene oblasti bez odgovornosti za eventualnu štetu koja zbog toga može biti nanijeta investitorima, objašnjava Pejović. “Ta klauzula u bilateralnim sporazumima se obično zove ‘pravo na regulisanje’ (Right to regulate) u kojoj se navodi u kojim oblastima država zadržava suvereno pravo da donosi pravne propise, a da se to neće smatrati kršenjem bilateralnog sporazuma’’.
“Kao ilustracija se može navesti član 12 bilateralnog sporazuma između Indonezije i Švajcarske, koji daje prioritet zaštiti javnog zdravlja, socijalnih usluga, javnog obrazovanja, sigurnosti, okoline, morala, socijalne ili zaštite potrošača, privatnosti i zaštite podataka, kao i promovisanje i zaštita kulturne raznolikosti. Ako time bude nanesena šteta investitoru, uključujući gubitak očekivanog profiita, to se neće smatrati kršenjem bilateralnog sporazuma’’, objašnjava Pejović.
Bez konkretnih projekata
Novi sporazum predviđa izgradnju solarnih, vjetro i hidro elektrana, primjene baterijskih sistema za skladištenje energije i razvoja tehnologija za proizvodnju zelenog vodonika.
“Sporazum ne definiše unaprijed pojedinačne projekte niti iznose ulaganja. On predstavlja strateški okvir koji omogućava da se u narednoj fazi identifikuju i razvijaju konkretni projekti. Država Crna Gora će imati aktivnu ulogu u prioritizaciji projekata’’, kazali su za CIN-CG iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Iako još nema konkretnih projekata, iz Šahmanovićevog ministarstva navode da “posebno mjesto u ovom partnerstvu ima Elektroprivreda Crne Gore i saradnja sa kompanijom “Masdar” iz UAE. Svi projekti koji bi se eventualno realizovali u okviru ovog partnerstva’’, navode iz ovog resora.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i emiratska kompanija “Masdar” potpisali su 14. januara 2026. Sporazum o saradnji tokom Abu Dabi nedjelje održivosti. Cilj ove saradnje je prema odgovoru EPCG koji je dostavljen CIN-CG razvoj solarnih elektrana (na kopnu i plutajuće); vjetroelektrana; projekata sa baterijskim sistemima za skladištenje; isporuka energije iz obnovljivih izvora industrijskim potrošačima, centara za čuvanje podataka (data centri) i projektima zelenog vodonika.
“EPCG je u svakom trenutku podržavala i nastaviće da podržava sve strane investitore koji su zainteresovani za razvoj projekata obnovljivih izvora energije (OIE) u Crnoj Gori. Saradnja sa EPCG se može ogledati bilo u zajedničkom investiranju, bilo u čitavom nizu drugih usluga i proizvoda, kao što su pružanje sistemskih i pomoćnih usluga, usluga balansiranja ili sklapanje ugovora o otkupu električne energije po tržišnim principima sa budućim proizvođačima’’, kazali su iz EPCG za CIN-CG.
“Masdar”, državna kompanija iz UAE, već je prisutan na tržištu Crne Gore, kao suvlasnik crnogorske vjetroelektrane “Krnovo”. Firma osnovana 2006. bavi se razvojem projekata iz obnovljivih izvora energije u preko 40 zemalja na svim kontinentima. Ubraja se u najznačajnije svjetske kompanije u oblasti obnovljive energije. Ova kompanija sklapa strateška partnerstva sa vodećim energetskim kompanijama, među kojima su francuske “TotalEnergies” i “ENGIE”, španska “Iberdrola” i portugalske “EDP grupe”, što joj omogućava pristup različitim tržištima širom svijeta.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva tvrde da Crna Gora ne vezuje svoju energetsku budućnost za jednog partnera ili jednu državu, kako navode neki kritičari. “Sporazum sa UAE je jedan od instrumenata šire strategije, u okviru koje paralelno razvijamo saradnju sa državama članicama Evropske unije, poput Mađarske i Francuske, kao i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Takav pristup obezbjeđuje dugoročnu stabilnost energetskog sektora’’, kazali su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Pored energetske komanije iz Emirata, iz EPCG ističu za CIN-CG da je predviđena saradnja i sa “EDF-om”, nacionalnom elektroprivredom Francuske. Iz EPCG su prošle, 2025. godine, najavili saradnju sa ovom kompanijom na, kako kažu, najzrelijem projektu, hidro-eletktani “Komarnica”. Međutim, “EDF” je u dopisu CIN-CG to osporio, i u julu 2025. su iz ove francuske firme kazali da razmatraju isključivo projekat HE Kruševo.
Energija za UAE data-centre?
Poseban segment novog sporazuma sa UAE je u povezivanju energetskog sektora sa finansijskim tehnologijama i vještačkom inteligencijom, čime Crna Gora pretenduje da se pozicionira kao regionalni centar za inovacije, digitalnu transformaciju i energetsku tranziciju.
Predviđeno je i osnivanje Savjeta za FinTech i AI tehnologije Crne Gore, koji će raditi na razvoju inovativnih rješenja, privlačenju investicija i jačanju otpornosti domaće ekonomije kroz primjenu naprednih tehnologija.
“Saradnja u oblasti finansijskih tehnologija i vještačke inteligencije prepoznaje činjenicu da se energetski sektor sve snažnije povezuje sa savremenim tehnološkim rješenjima. U ovoj fazi ne postoje unaprijed definisani projekti, ali se stvara okvir za buduće inicijative koje zahtijevaju pouzdanu i čistu energiju, poput data-centara i digitalne infrastrukture’’, objašnjavaju iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Milovac problematizuje i ovaj dio Sporazuma: “Ono što dodatno zabrinjava je što se slični modeli ‘posebnih aranžmana’ u drugim sektorima redovno pretvaraju u zatvorene dogovore, a energetika je prevelika i preskupa oblast da bi se o njoj odlučivalo bez maksimalne javnosti i jasnih pravila’’, kaže u razgovoru za CIN-CG.
Građanski i ekološki aktivista Aleksandar Dragićević za CIN-CG podsjeća da su iz Vlade već najavili izgradnju data-centra na Ćemovskom polju. Dodaje da su takvi centri među najvećim potrošačima električne energije.
“Ovdje se stvara savršeno osmišljena prevara: kompanijama iz Emirata dozvoljavamo da uzurpiraju teritoriju Crne Gore, proizvode ‘zelenu’ energiju tehnologijama koje nijesu ekskluzivne već ih možemo graditi i mi, a i kompanije iz drugih krajeva planete ili EU, a zatim tu energiju koriste isključivo za sopstvene data-centre. To nije održivi razvoj, nije strateški interes Crne Gore i nije ustavno. Sporazum dovodi kompanije iz Emirata u povlašćen položaj, dok domaće firme, kao i kompanije iz EU i drugih zemalja, stavlja u podređen položaj, čime se direktno narušavaju pravila konkurencije i proces evropskih integracija’’, kaže Dragićević.
Evropska komisija već upozorila protiv spornih klauzula
U posljednjem izvještaju Evropske komisije iz novembra prošle godine, pominje se raniji sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji je Crna Gora potpisala sa Emiratima.
EK je u izvještaju upozorila da sprovođenje ovog i sličnih sporazuma ne smije biti u suprotnosti sa pravnim tekovinama EU o javnim nabavkama, niti da je zaobilazi. Način na koji će se sporazum tumačiti, primjenjivati i sprovoditi mora se pažljivo upravljati i biće pod pažljivim nadzorom EU, poručuje se u izvještaju.
“Važno je naglasiti da sporazum o saradnji u oblasti energetike ni na koji način ne ugrožava evropski put Crne Gore. Naprotiv, on je sa njim u potpunosti usklađen. Član sedam Sporazuma izričito garantuje poštovanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, svih međunarodnih obaveza Crne Gore i pravnog okvira Evropske unije. Ne postoji konflikt sa EU integracijama, niti odstupanje od evropskih energetskih i tržišnih pravila’’, naglašavaju iz Ministarstva.
Milovac, s druge strane, tvrdi da je novi sporazum o energetici problematičan jer, kao i onaj o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, zaobilazi pravila koja su srž pregovora sa EU - konkurenciju, državnu pomoć i javne nabavke.
“Ako se kroz međudržavni okvir otvara prostor za dodjelu poslova bez tendera ili za posebne obaveze države prema investitoru, to direktno ulazi u zonu poglavlja osam - konkurencija i standarda, koji EU traži u praksi, ne samo na papiru’’, ističe Milovac.
Po njemu, sporazumi koji unaprijed stvaraju ‘poseban režim’ za jednog partnera nose rizik da se u Briselu protumače kao korak unazad, posebno sada, kada se bliži zatvaranje poglavlja i mjeri stvarna primjena pravila. “Drugim riječima, pitanje nije samo da li će biti investicija u energetici, nego da li će se do njih dolaziti kroz pravila koja EU očekuje: otvorenu konkurenciju, provjerljive procedure, jasne kriterijume i kontrolu državnih obaveza. Ako toga nema, cijena može biti usporavanje ili komplikovanje pregovaračke dinamike u ključnim poglavljima’’, zaključuje Milovac.
Ugrožena imovinska prava
“Članovi Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade EU koji predviđaju eksploataciju privatnog zemljišta za izgradnju projekata od takozvanog javnog interesa ugrožavaju imovinska prava privatnih vlasnika’’, kaže za CIN-CG predstavnica NVU “Restitucija” Ambra Deklić Grandi.
U trenutku kada se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovora sa Evropskom unijom, pravo na privatnu imovinu, kao jedno od temeljnih prava u okviru poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, suočeno je sa ozbiljnim prijetnjama, upozorili su iz ovog nevladinog udruženja.
Ocijenili su da sporazumi sa UAE u oblasti energetike, kao i sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina, te najavljeni Zakon o strateškim investicijama dovode u pitanje evropske standarde zaštite imovinskih prava.
“Prošla, 2025. godina, obilježena je teškim udarom na pravo na imovinu kroz Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE. Iako postojeća regulativa trenutno postoji samo ‘na papiru’’, njena potencijalna primjena mogla bi imati katastrofalne posljedice po privatnu imovinu, posebno u kontekstu eksproprijacije predviđene i nacrtom Zakona o strateškim investicijama”, upozorila je Deklić Grandi.
“Ovakva rješenja predstavljaju drastično kršenje osnovnih ljudskih prava i u potpunoj su suprotnosti sa principima na kojima počiva članstvo u EU”, kazala je Deklić Grandi.
Bonus video:
